Majčina smrt ili majčinski mortalitet definiran je na malo drugačije načine od strane nekoliko različitih zdravstvenih organizacija. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira majčinsku smrt kao smrt trudne majke zbog komplikacije povezanih s trudnoćom, osnovnim stanjima pogoršanim trudnoćom ili liječenjem ovih stanja. To se može dogoditi ili dok je trudna ili u roku od šest sedmica nakon završetka trudnoće. Definicija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom koju je odredio CDC proširuje period razmatranja kako bi uključio godinu dana od završetka trudnoće. Smrtni slučajevi povezani s trudnoćom, kako ih definira Američki koledž opstetričara i ginekologa (ACOG), uključuju sve smrtne slučajeve koji se dogode u roku od godinu dana od završetka trudnoće. Identifikacija smrtnih slučajeva povezanih s trudnoćom važna je za odlučivanje o tome je li trudnoća bila direktan ili indirektan uzrok smrti.
Postoje dvije glavne mjere koje se koriste kada se govori o stopama smrtnosti majki u zajednici ili zemlji. To su omjer smrtnosti majki i stopa smrtnosti majki, obje skraćeno "MMR". Do 2017. godine, svjetska stopa smrtnosti majki smanjila se za 44% u odnosu na 1990. godinu; međutim, svakog dana 808 žena umire od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem. Prema izvještaju Fonda Ujedinjenih nacija za stanovništvo (UNFPA) iz 2017. godine, otprilike svake dvije minute jedna žena umre zbog komplikacija nastalih prilikom porođaja ili trudnoće. Na svaku ženu koja umre, dolazi oko 20 do 30 žena koje dožive povredu, infekciju ili druge komplikacije povezane s porođajem ili trudnoćom.
UNFPA je procijenio da je 303.000 žena umrlo od uzroka povezanih s trudnoćom ili porođajem u 2015. SZO dijeli uzroke smrti majki u dvije kategorije: direktne akušerske smrti' i 'indirektne akušerske smrti.' Direktne akušerske smrti su uzroci smrti zbog komplikacija trudnoće, porođaja ili prekida porođaja. Na primjer, to može biti od teško krvarenje do ometan porođaj, za koje postoje visoko efikasne intervencije. Indirektne akušerske smrti uzrokovane su time što trudnoća ometa ili pogoršava postojeće stanje, poput srčanih problema.
Kako su žene dobile pristup planiranju porodice i kvalifikovanim porođajnim asistentima uz rezervnu hitnu akušersku njegu, globalna stopa smrtnosti majki pala je sa 385 smrtnih slučajeva majki na 100.000 živorođene djece 1990. godine na 216 smrtnih slučajeva na 100.000 živorođene djece 2015. Mnoge zemlje su prepolovile stope smrtnosti majki u posljednjih 10 godina. Iako su učinjeni pokušaji da se smanji smrtnost majki, postoji mnogo prostora za poboljšanje, posebno u regijama s niskim resursima. Preko 85% smrtnih slučajeva majki događa se u zajednicama s niskim resursima u Africi i Aziji. U regijama s većim resursima, još uvijek postoje značajna područja s prostorom za rast, posebno kada se radi o rasnim i etničkim razlikama i nejednakostima u stopama smrtnosti i morbiditeta majki.
Sveukupno, smrtnost majki je važan pokazatelj zdravlja zemlje i odražava se na njenu zdravstvenu infrastrukturu. Smanjenje broja smrtnih slučajeva majki je važan cilj mnogih zdravstvenih organizacija širom svijeta.
Uzroci
Direktne akušerske smrti
Pregled Direktne akušerske smrti su posljedica komplikacija trudnoće, porođaja, prekida trudnoće ili komplikacija koje proizlaze iz njihovog upravljanja.
Uzroci majčine smrti variraju ovisno o regiji i nivou pristupa. Prema studiji objavljenoj u The Lancet koja je obuhvatila period od 1990. do 2013. godine, najčešći uzroci majčine smrti širom svijeta su postporođajno krvarenje (15%), komplikacije od nesigurnog abortusa (15%), hipertenzijski poremećaji trudnoće (10%), postporođajna infekcija (8%) i ometan porođaj (6%). Ostali uzroci uključuju krvne ugruške (3%) i već postojeća stanja (28%).
Opisi po stanjima Postporođajno krvarenje se javlja kada postoji nekontrolirano krvarenje iz maternice, grlića maternice ili vaginskog zida nakon porođaja. To se može dogoditi kada se maternica ne kontrahira pravilno nakon porođaja, kada u maternici ostane placente ili postoje posjekotine na grliću maternice ili vagini od porođaja.
Hipertenzijski poremećaj u trudnoći javlja se kada tijelo nepravilno reguliše krvni pritisak. U trudnoći je to zbog promjena na nivou krvnih sudova, vjerovatno zbog posteljice. Ovo uključuje medicinska stanja kao što su gestacijska hipertenzija i preeklampsija.
Postporođajne infekcije su infekcije maternice ili drugih dijelova reproduktivnog trakta nakon završetka trudnoće. Obično su bakterijske i uzrokuju groznicu, pojačan bol i iscjedak neugodnog mirisa.
Otežan porođaj se javlja kada se beba ne pomiče pravilno u karlicu i izvan tijela tokom porođaja. Najčešći uzrok otežanog porođaja je kada je bebina glava prevelika ili postavljena pod uglom koji joj ne dozvoljava prolazak kroz karlicu i porođajni kanal.
Krvni ugrušci mogu se pojaviti u različitim krvnim sudovima u tijelu, uključujući krvne sudove u rukama, nogama i plućima. Mogu uzrokovati probleme u plućima, kao i putovati do srca ili mozga, što dovodi do komplikacija.
Nesiguran abortus
Kada je abortus legalan i dostupan, široko se smatra sigurnijim za majku od nošenja trudnoće do termina i porođaja. U stvari, studija objavljena u časopisu Obstetrics & Gynecology izvijestila je da u Sjedinjenim Američkim Državama nošenje trudnoće do termina i porođaj djeteta dolaze sa 14 puta većim rizikom od smrti za majku u poređenju sa legalnim abortusom. Međutim, u mnogim regijama svijeta, abortus nije legalan i može biti opasan za majku. Smrti majki uzrokovane nepravilno izvedenim procedurama mogu se spriječiti i doprinose 13% stopi smrtnosti majki širom svijeta. Ovaj broj se povećava na 25% u zemljama gdje su drugi uzroci smrtnosti majki niski, kao što su zemlje istočne Evrope i Južne Amerike. Zbog toga su nesigurne prakse abortusa vodeći uzrok smrti majki širom svijeta.
Nesiguran abortus je još jedan glavni uzrok smrti majki širom svijeta. U regijama gdje je abortus legalan i dostupan, siguran je i ne doprinosi značajno ukupnim stopama smrtnosti majki. Međutim, u regijama gdje abortusi nisu legalni, dostupni ili regulirani, nesigurne prakse abortusa mogu uzrokovati značajne stope smrtnosti majki. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2009. godine, svakih osam minuta jedna žena je umrla od komplikacija nastalih zbog nesigurnih abortusa.
Nesigurne prakse abortusa SZO definira kao postupke koje izvodi osoba bez odgovarajuće obuke i/ili one koje se izvode u okruženju koje se ne smatra sigurnim ili čistim.World Health Organization, Unsafe Abortion: Global and Regional Estimates of the Incidence of Unsafe Abortion and Associated Mortality in 2000, 4th ed. Koristeći ovu definiciju, SZO procjenjuje da se od 45 miliona abortusa koji se obave svake godine u svijetu, 19 miliona smatra nesigurnim, a 97% ovih nesigurnih abortusa se događa u zemljama u razvoju. Komplikacije uključuju krvarenje, infekciju, sepsu i genitalnu traumu.
Stope thumb|600x600px| Infografika – Historija smrtnosti majki u Indiji Postoje četiri primarne vrste izvora podataka koji se koriste za prikupljanje podataka o stopama smrtnosti majki povezanih s abortusom: povjerljivi upiti, podaci o registraciji, usmena autopsija i izvori podataka iz ustanova. Usmena autopsija je sistematski alat koji se koristi za prikupljanje informacija o uzroku smrti od laika, a ne od medicinskih stručnjaka. Povjerljivi upiti o smrti majki se ne dešavaju često na nacionalnom nivou u većini zemalja. Sistemi registracije se obično smatraju "zlatnim standardom" za mjerenje smrtnosti. Međutim, pokazalo se da propuštaju između 30 i 50% svih smrtnih slučajeva majki. Još jedna briga za sisteme registracije je da se 75% svih porođaja u svijetu događa u zemljama u kojima ne postoje sistemi registracije vitalnih događaja, što znači da mnogi smrtni slučajevi majki koji se dogode tokom ovih trudnoća i porođaja možda nisu pravilno zabilježeni ovim metodama. Postoje i problemi s korištenjem verbalnih autopsija i drugih oblika anketiranja u evidentiranju stopa smrtnosti majki. Na primjer, spremnost porodice da učestvuje nakon gubitka voljene osobe, pogrešna klasifikacija uzroka smrti i nedovoljno prijavljivanje svih sadašnjih prepreka pravilnom prijavljivanju uzroka smrtnosti majki. Konačno, potencijalni problem s prikupljanjem podataka o smrtnosti majki u ustanovama je vjerovatnoća da će žene koje dožive komplikacije povezane s abortusom potražiti njegu u medicinskim ustanovama. To je zbog straha od društvenih reperkusija ili pravnih aktivnosti u zemljama gdje je nesiguran abortus uobičajen, budući da je vjerovatnije da će biti pravno restriktivan i/ili više stigmatizirajući. Još jedna briga za probleme vezane za greške u pravilnom izvještavanju radi tačnog razumijevanja smrtnosti majki je činjenica da globalne procjene smrtnosti majki povezanih sa određenim uzrokom predstavljaju one povezane s abortusom kao udio ukupne stope smrtnosti. Stoga se svaka promjena, bilo pozitivna ili negativna, u stopi smrtnosti povezane s abortusom poredi samo u odnosu na druge uzroke, a to ne omogućava pravilne implikacije o tome da li abortusi postaju sigurniji ili manje sigurni u odnosu na ukupnu smrtnost žena.
Prevencija Prevencija i smanjenje smrtnosti porodilja jedan je od Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija, posebno Cilj 3, "Dobro zdravlje i blagostanje". Promocija efikasne upotrebe kontracepcije i informisanja šire populacije, uz pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, može pomoći u smanjenju broja nesigurnih abortusa. Za zemlje koje dozvoljavaju kontracepciju, trebalo bi uspostaviti programe koji će omogućiti lakšu dostupnost ovih lijekova. Međutim, samo ovo neće eliminisati potražnju za sigurnim uslugama. Svijest o sigurnim uslugama abortusa, zdravstveno obrazovanje o prenatalnim pregledima i pravilna primjena dijete tokom trudnoće i dojenja također doprinose njenoj prevenciji.
Indirektne akušerske smrti Indirektne akušerske smrti uzrokovane su postojećim zdravstvenim problemom pogoršanim trudnoćom ili novonastalim zdravstvenim problemom koji nije povezan s trudnoćom. Smrtni slučajevi tokom trudnoće, ali koji nisu povezani s njom, nazivaju se „slučajnim“, „incidentnim“ ili neakušerskim smrtnim slučajevima majki.
Indirektni uzroci uključuju malariju, anemiju,The most common causes of anemia/anaemia are poor nutrition, iron, and other micronutrient deficiencies, which are in addition to malaria, hookworm, and schistosomiasis (2005 WHO report p45). HIV/AIDS i kardiovaskularne bolesti, koje sve mogu zakomplicirati trudnoću ili biti pogoršane njome. Faktori rizika povezani sa povećanom smrtnošću majki uključuju godine majke, gojaznost prije trudnoće, druga postojeća hronična zdravstvena stanja i carski rez. Cited in CDC 2017 report.
Faktori rizika Prema publikaciji SZO iz 2004. godine, sociodemografski faktori poput godina, pristupa resursima i nivoa prihoda značajni su pokazatelji ishoda trudnoće. Mlade majke suočavaju se s većim rizikom od komplikacija i smrti tokom trudnoće u odnosu na starije majke, posebno adolescenti u dobi 15 godina ili mlađi. Adolescentice imaju veći rizik od postporođajnog krvarenja, endometritisa, operativnog vaginskog porođaja, epiziotomije, niske porođajne težine, prijevremenog porođaja i male težine za gestacijsku dob dojenčadi, što sve može dovesti do smrti majke. Vodeći uzrok smrti djevojčica u dobi od 15 godina u zemljama u razvoju su komplikacije tokom trudnoće i porođaja. U prosjeku imaju više trudnoća nego žene u razvijenim zemljama, a pokazalo se da će 1/180 15-godišnjih djevojčica u zemljama u razvoju koje zatrudne umrijeti zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja. Ovo se upoređuje sa ženama u razvijenim zemljama, gdje je vjerovatnoća 1/4900 živorođenih. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama, kako mnoge žene starije dobi nastavljaju rađati djecu, stopa smrtnosti majki porasla je u nekim državama, posebno među ženama starijim od 40 godina.