Ameryjeva ledena ploča (69°45′J 71°0′I) je široka ledena ploča na Antarktiku na vrhu zaliva Prydz između obale Larsa Christensena i obale Ingrid Christensen. Dio je Zemlje Mac. Robertson. Naziv "Cape Amery" primijenjen je na obalni ugao koji je 11. februara 1931. mapirala Britansko-australsko-novozelandska antarktička istraživačka ekspedicija (BANZARE) pod vodstvom Douglasa Mawsona. Nazvao ga je po Williamu Bankesu Ameryju, državnom službeniku koji je predstavljao vladu Ujedinjenog Kraljevstva u Australiji (1925–28). Savjetodavni odbor za antarktička imena protumačio je ovu karakteristiku kao dio ledene ploče i 1947. primijenio je naziv Amery na cijelu ploču.
Godine 2001. naučnici iz Australske antarktičke divizije izbušili su dvije rupe kroz ledenu ploču, a posebno dizajnirana oprema za uzorkovanje morskog dna i fotografisanje spuštena je na temeljno morsko dno. Proučavajući fosilni sastav pronađenih uzoraka sedimenta, naučnici su zaključili da se veliko povlačenje Ameryjeve ledene ploče, najmanje 80 km prema kopnu od njene sadašnje lokacije, moglo dogoditi tokom klimatskog optimuma sredine holocena (prije oko 5.700 godina).Hemer, M.A., Harris, P.T., 2003. Sediment core from beneath the Amery Ice Shelf, East Antarctica, suggests mid-Holocene ice-shelf retreat. Geology 31, 127-130
U decembru 2006, Australska radiodifuzna korporacija (Australian Broadcasting Corporation) izvijestila je da australski naučnici idu prema Ameryjevoj ledenoj ploči kako bi istražili ogromne pukotine koje su se formirale više od decenije brzinom od tri do pet metara dnevno. Naučnici su željeli otkriti šta uzrokuje pukotine, jer slične aktivnosti nije bilo od 1960-ih. Međutim, šef istraživanja izjavio je da je prerano pripisati uzrok globalnom zagrijavanju jer postoji mogućnost da je odgovoran prirodni ciklus od 50-60 godina.
Lambertov glečer se ulijeva iz Lambertovog grebena u Ameryjevu ledenu ploču na jugozapadnoj strani zaliva Prydz.
Amery bazen (68°15′J 74°30′I) jest podmorski bazen sjeverno od Ameryjeve ledene ploče.
Kineska antarktička stanica Zhongshan i ruska stanica Progress nalaze se u blizini ove ledene ploče.
Ameryjeva ledena ploča je treća najveća ledena ploča na Antarktiku, nakon ledene ploče Ross i ledene ploče Filchner-Ronne.
Odlamanje dijelova ploče
U septembru 2019, velika santa leda poznata kao D-28 odlomila se od ledene ploče. Bila je veličine 1.636 km2 i procijenjene težine od 315 milijardi tona. Od oktobra 2019, santa leda se i dalje prati zbog prijetnje koju bi mogla predstavljati za brodske kanale. Susjedna ledena formacija, nazvana "labavi zub", prvobitno je predviđena da će se odlomiti od ledene ploče između 2010. i 2015.
U februaru 2020, D-28 se zaglavio uz rub ploče i polako se kretao prema sjeveru.
Do maja 2021, santa leda se odvojila 46 stepeni zapadno do ledene ploče kralja Baudouina, sudarajući se i uništavajući mjesto za slijetanje Pseća glava, santu leda koju je Belgijski antarktički program nekoliko godina koristio kao mjesto za slijetanje.
Također pogledajte Spisak ledenih ploča na Antarktiku
Reference
Vanjski linkovi Karta promjena obale i glaciološka karta područja Ameryjeve ledene ploče, Antarktik: 1961-2004
Kategorija:Istočni Antarktik Kategorija:Ledene ploče Antarktika