Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (FOSS) bila je civilna obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine, uspostavljena 2002. godine u okviru reforme obavještajno-sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini. Nastala je objedinjavanjem Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) i Službe nacionalne sigurnosti (SNS), te je predstavljala prijelaznu institucionalnu fazu između ranijih paralelnih struktura i kasnije uspostavljene Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA-OBA BiH).Edin Kačar, Reforma obavještajnog sektora u postkonfliktnim državama: studija slučaja – Bosna i Hercegovina, str. 76.

Historijski kontekst i nastanak

Nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini djelovale su tri obavještajno-bezbjednosne službe: AID, SNS i OBS Republike Srpske. Prema Kačaru, do formiranja FOSS-a u Bosni i Hercegovini egzistirala su tri suprotstavljena obavještajna sistema sa različitim političkim ciljevima i viđenjima budućnosti države.

U tom kontekstu u Federaciji Bosne i Hercegovine pokrenut je proces objedinjavanja dotadašnjih paralelnih struktura. Donošenjem Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine osnovan je FOSS kao jedinstvena federalna civilna služba, dok su ranije službe AID i SNS morale prestati s radom u roku od 60 dana od stupanja zakona na snagu.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 16.

Pravni okvir i nadležnosti

FOSS je osnovan Zakonom o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je definiran kao nezavisna federalna institucija sa posebnim djelokrugom rada. Zakon je istovremeno propisao da je Služba depolitizirana i da ne smije raditi na unapređivanju, zaštiti ili ugrožavanju interesa bilo koje stranke ili organizacije.

Nadležnosti Službe obuhvatale su zaštitu rada ustavnih institucija Federacije BiH od neustavnih prijetnji i terorističkih akata, prikupljanje podataka od značaja za sprječavanje organiziranog i međunarodnog kriminala, borbu protiv terorizma u okviru federalne nadležnosti, saradnju u predmetima kažnjivim po međunarodnom pravu, sigurnosne provjere određenih lica te kontraobavještajnu zaštitu lica i objekata u Federaciji BiH.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 1–2.

Zakon je posebno ograničio ovlaštenja Službe. FOSS nije imao policijska ovlaštenja niti ovlaštenja za privođenje, te nije mogao istraživati aktivnosti koje su organizirane i provode se na zakonit način.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 2. Za nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor telekomunikacija, elektronski nadzor i nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena bilo je potrebno prethodno odobrenje nadležnog sudije Vrhovnog suda Federacije BiH, uz obavezu korištenja najmanje nametljivih tehnika.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 3.

Član 15. Zakona izričito je zabranio prikupljanje informacija o licu samo na osnovu njegovog rasnog ili nacionalnog porijekla, vjerskog uvjerenja, seksualnog ponašanja, političkih mišljenja ili članstva u političkoj stranci ili organizaciji, osim ako je takvo prikupljanje bilo apsolutno nužno za konkretnu istragu.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 4.

Organizaciona struktura

Prema zakonu, Službom je rukovodio direktor, koji je imao zamjenika iz drugog konstitutivnog naroda. U upravljanju Službom direktoru su pomagali izvršni direktor, glavni inspektor i zamjenik glavnog inspektora.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 10–11.

Direktora i zamjenika direktora imenovala je i razrješavala Vlada Federacije BiH uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Imenovanja su se vršila na mandat od četiri godine, s mogućnošću ponovnog imenovanja.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 11. Zakon je dodatno propisivao da pri imenovanju direktora, zamjenika direktora, izvršnog direktora, glavnog inspektora i zamjenika glavnog inspektora moraju biti zastupljena sva tri konstitutivna naroda, a da kriterij mora biti prethodno iskustvo u obavještajnom i kontraobavještajnom radu, a ne politička opredijeljenost.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 12.

Unutrašnja organizacija Službe uređivala se pravilnikom, a zakon je predvidio i potreban broj organizacionih jedinica izvan sjedišta u Sarajevu, radi operativne pokrivenosti teritorije Federacije BiH.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 13.

Parlamentarni nadzor i kontrola

Nadzor nad radom FOSS-a bio je uređen kroz više institucionalnih mehanizama. Predsjednik i potpredsjednik Federacije BiH formirali su Stalni radni organ radi koordiniranja i usmjeravanja obavještajne i kontraobavještajne politike, dok je Vlada Federacije BiH formirala Interresornu radnu skupinu za obavještajno-sigurnosne poslove.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 7–8.

Parlament Federacije BiH bio je dužan formirati Radni organ za praćenje i kontrolu rada Službe. Taj organ bio je nadležan za kontrolu zakonitosti rada Službe, pregled kvartalnih izvještaja o radu, sredstvima i troškovima, te je mogao zahtijevati usmeni izvještaj direktora. Zakon je dodatno propisivao da opozicija u svakom domu Parlamenta mora imati najmanje po jednog člana u tom organu.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 9–10.

Posebnu kontrolnu ulogu imao je i glavni inspektor, koji je bio nadležan za nadzor nad usklađenošću rada Službe sa zakonom i operativnim programima, pregled operativnih aktivnosti, provjeravanje žalbi, te kvartalno izvještavanje direktora, zamjenika direktora, Stalnog radnog organa i Radnog organa Parlamenta Federacije.Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02, str. 12–13.

Institucionalna kriza i smjena Munira Alibabića

Prvi direktor FOSS-a bio je Munir Alibabić. Visoki predstavnik Paddy Ashdown donio je 21. oktobra 2002. odluku o njegovoj smjeni s dužnosti direktora FOSS-a, uz istovremenu zabranu obavljanja svih zvaničnih, izabranih ili imenovanih javnih dužnosti, kandidiranja na izborima i obavljanja dužnosti u političkim strankama, osim ako visoki predstavnik naknadno drukčije odluči.Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine, str. 3.

U obrazloženju odluke navedeno je da Alibabić, kao direktor Službe, nije na odgovarajući način zaštitio obavještajne podatke od neprikladne upotrebe niti održao povjerenje javnosti u Federaciji. OHR je također naveo da nije poduzeo djelotvorne mjere da zaštiti ugled funkcije i same Službe, te da nije osigurao puno poštivanje članova 6. i 16. Zakona o FOSS-u, koji se odnose na zaštitu i sigurnost obavještajnih podataka.Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine, str. 4.

Reforma i ujedinjenje u OSA-OBA BiH

FOSS je od svog osnivanja bio zamišljen kao prijelazna institucija. Zakon je propisao da će Služba djelovati do osnivanja obavještajno-sigurnosne službe na nivou Bosne i Hercegovine, nakon čega će prestati s radom i predati opremu, inventar, arhivu, dokumenta i drugu imovinu toj službi.

Prema Kačaru, FOSS je djelovao do 2004. godine, kada je uspostavljena jedinstvena obavještajno-bezbjednosna agencija s nadležnostima na čitavom teritoriju Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji Bosne i Hercegovine 22. marta 2004, a Agencija je počela s radom 1. juna 2004. godine. Time su prestale postojati entitetske službe, uključujući FOSS.

Vidi još Agencija za istraživanje i dokumentaciju Služba nacionalne sigurnosti Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine

Reference

Literatura Edin Kačar, Reforma obavještajnog sektora u postkonfliktnim državama: studija slučaja – Bosna i Hercegovina. Ured visokog predstavnika, Odluka kojom se gospodin Munir Alibabić smjenjuje sa dužnosti direktora Obavještajno-sigurnosne službe Federacije Bosne i Hercegovine. Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj službi Federacije Bosne i Hercegovine, Službene novine FBiH, br. 23/02.

Kategorija:Obavještajne službe Bosne i Hercegovine Kategorija:Federacija Bosne i Hercegovine Kategorija:Organizacije osnovane 2002. Kategorija:Organizacije ugašene 2004. Kategorija:Ukinute organizacije u Bosni i Hercegovini