thumb|right|280px| Pacijentica i ljekar opisuju stanje svijesti slično "sumračnoj anesteziji" Sumračna anestezija je anestezijska tehnika u kojoj se primjenjuje blaga doza sedacije kako bi se izazvala anksioliza (olakšanje od anksioznosti), hipnoza i anterogradna amnezija (nemogućnost stvaranja novih sjećanja). Pacijent nije bez svijesti, već je sediran. Tokom operacije ili drugih medicinskih zahvata, pacijent je u onome što je poznato kao "sumračno stanje", gdje je pacijent opušten i "pospani", sposoban slijediti jednostavne upute ljekara i reaguje.
Općenito, sumračna anestezija uzrokuje da pacijent zaboravi operaciju i vrijeme odmah nakon nje. Koristi se za razne hirurške zahvate i iz različitih razloga. Kao i redovna anestezija, sumračna anestezija je osmišljena da pomogne pacijentu da se osjeća ugodnije i da smanji bol povezanu sa zahvatom koji se izvodi i da omogući ljekaru da radi bez prekida.
Pregled Sumračna anestezija je također poznata kao sumračni san i omogućava lahko buđenje i brz oporavak pacijenta. Anestezija se koristi za kontrolu boli upotrebom lijekova koji reverzibilno blokiraju nervnu provodljivost u blizini mjesta primjene, što dovodi do gubitka osjeta na području primjene. Ponekad će se osigurati pažljivo praćenje od strane anesteziologa kako bi se pacijentu osigurala udobnost tokom medicinskog postupka, zajedno s drugim lijekovima koji pomažu u opuštanju tijela. Također može pomoći u kontroli disanja, krvnog pritiska, protoka krvi i otkucaja srca i ritma, kada je potrebno. Postoje četiri nivoa sedacije anestezijom.
Prvi nivo Ovaj nivo, nazvan minimalna sedacija, uzrokuje anksiolizu, stanje izazvano lijekovima u kojem pacijent normalno reaguje na verbalne komande. Iako su kognicija i koordinacija pacijenta oštećene, kardiovaskularne i ventilacijske funkcije ostaju nepromijenjene.
Drugi nivo Ovaj nivo, nazvan umjerena sedacija/analgezija ili svjesna sedacija, uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje pacijent namjerno reaguje na verbalne komande, bilo samostalno ili uz laganu fizičku stimulaciju. Za ovu vrstu anestezije nisu potrebne trahejake cijevi. Ovo je sumračna anestezija.
Treći nivo Ovaj nivo, nazvan duboka sedacija/analgezija, uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje se pacijent ne može lahko probuditi, ali namjerno reaguje nakon ponovljene ili bolne stimulacije. Ventilacijske funkcije mogu biti oštećene, pa su potrebne cijevi za disanje. kardiovaskularne funkcije su obično očuvane.
Četvrti nivo Ovaj nivo, nazvan opća anestezija, uzrokuje depresiju svijesti izazvanu lijekovima tokom koje se pacijent ne može probuditi čak ni bolnom stimulacijom. Ventilacijska funkcija je često oštećena, a kardiovaskularne funkcije mogu biti oštećene.
Primjena Prilikom određivanja koji nivo anestezije koristi se pod kojom vrstom medicinskih procedura, uzima se u obzir nekoliko faktora. Uz određene faktore, koriste se različite vrste anestezijskih lijekova u zavisnosti od medicinskog postupka koji se izvodi. Dok je pacijent pod svjesnom sedacijskom anestezijom, ovisno o vrsti i primijenjenoj dozi, nalazi se u stanju koje neki nazivaju "stanjem sumraka".
Lijekovi i tehnologija koji se koriste Neki od istih lijekova koji se koriste u općoj anesteziji koriste se i za sumračnu anesteziju, osim u manjim dozama i u bolus intervalu (koncentrirana masa tvari koja se primjenjuje intravenozno u dijagnostičke ili terapijske svrhe). Ovi lijekovi mogu se primjenjivati putem plinova, kao što je dušik-oksid (plin za smijanje), ili intravenski, s lijekovima kao što su ketamin (prvenstveno u pedijatriji, a rijetko kod odraslih), propofol i midazolam. Sama sumraćna anestezija ne koristi se za ublažavanje hirurške boli; stoga se uvijek daje u kombinaciji s lokalnim ili regionalnim anestetikom. Osim toga, intravenska sedacija se često primjenjuje kao mješavina nekoliko sredstava, uključujući ona prethodno spomenuta za indukciju i održavanje anestezije, kao i benzodiazepin (obično midazolam, ali se temazepam ili flunitrazepam također koriste oralnim putem).) i narkozni/sistemski analgetik kao što su demerol ili fentanil. Kao što je spomenuto u nivoima sedacije anestezijom, pomoć s cijevima za disanje (ETT ili LMA) se općenito ne koristi za ovu vrstu anestezije.
Efekti Nekoliko studija usmjereno je na proučavanje efekata postoperativnih analgetičkih režima koji mjere kvalitet perioda oporavka i kvalitet života povezan sa zdravljem. Faktori koji nisu stepen analgezije i prisustvo nuspojava povezanih s analgetičkim sredstvima (npr. umor, fizičko funkcionisanje i mentalno zdravlje) mogu potencijalno uticati na ove ishode. Sumračna anestezija nudi ograničen period oporavka nakon zahvata i obično je povezana s manje mučnine i povraćanja nego opća anestezija, što je čini popularnim izborom među doktorima koji izvode zahvate poput manjih plastičnih operacija.
Upotreba Sumračna anestezija se primjenjuje kod različitih vrsta medicinskih zahvata i operacija. Popularan je izbor među hirurzima i ljekarima koji izvode sve, od manjih plastičnih operacija do stomatoloških zahvata i zahvata koji ne zahtijevaju opsežne operacije ili dugo trajanje, u korist manje mučnine i ograničenog perioda oporavka nakon operacije.
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Anestezija Kategorija:Članci koji sadrže video klipove