Bosanskohercegovački Kanađani (; ) jesu kanadski državljani čije je porijeklo povezano s Bosnom i Hercegovinom.
Prema kanadskom popisu iz 2016, više od 38.000 osoba u Kanadi izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo. Na popisu iz 2011. njih 22.920 navelo je bosansko porijeklo. Glavna središta naseljavanja i kulturnog života nalaze se u Torontu, Montrealu, Edmontonu i Calgaryju.
Historija
Doseljavanje ljudi iz Bosne i Hercegovine u Kanadu počelo je najkasnije u 19. stoljeću. Kanadski popis iz 1891. zabilježio je dvije osobe iz Bosne i Hercegovine; obojica su bili muškarci i radili su kao fizički radnici u Ontariju.
Prvi svjetski rat
Tokom Prvog svjetskog rata Kanada je, kao dio Britanskog Carstva, objavila rat Centralnim silama, među kojima je bila i Austro-Ugarska, u čijem se sastavu tada nalazila Bosna i Hercegovina. Zbog toga su neki Bosanci koji su živjeli u Kanadi tretirani kao neprijateljski stranci te su bili izloženi sumnji, diskriminaciji i internaciji.
U vrijeme Prvog svjetskog rata u Kanadi je živio mali broj doseljenika iz Bosne i Hercegovine. U zavisnosti od vremena dolaska i načina evidentiranja, u službenim spisima mogli su biti vođeni kao austrougarski ili jugoslavenski imigranti.
Tokom Prvog svjetskog rata Kanada je internirala dio civila označenih kao "neprijateljski stranci", među njima i osobe porijeklom iz Bosne i Hercegovine koja je tada bila dijelom Austro-Ugarske.
Drugi svjetski rat
Tokom Drugog svjetskog rata nisu postojale posebne bosansko-kanadske vojne jedinice, ali su pojedinci služili u kanadskim oružanim snagama i učestvovali u ratnim naporima. Neki su bili povezani i s pokretima otpora u Bosni i Hercegovini protiv Nezavisne Države Hrvatske.
Istovremeno su se osobe bosanskohercegovačkom porijekla u Kanadi suočavale s nepovjerenjem zbog porijekla. Prema navodima u izvornom tekstu, 1940. više od 100 bošnjačkih muškaraca internirano je u logoru u Petawawi u Ontariju, zajedno s drugim osobama označenim kao neprijateljski stranci.
Osim vojne službe, doprinosili su i civilnom dijelu ratnih napora. Neki su radili u fabrikama za proizvodnju municije i dijelova za avione, dok su drugi radili u poljoprivredi i proizvodnji hrane za kanadske vojnike i civile.
Hladni rat
Nakon Drugog svjetskog rata Kanada je primila veliki broj raseljenih osoba i izbjeglica iz ratom razorene Evrope, među njima i doseljenike iz Bosne i Hercegovine. Između 1945. i 1950. približno 3.000 jugoslavenskih izbjeglica, uključujući Bosance, došlo je u Kanadu kroz državno podržane programe useljavanja. Mnogi su se naselili u gradovima kao što su Toronto, Montreal i Vancouver.
Tokom Hladnog rata napetosti između zapadnih država i Sovjetskog Saveza utjecale su i na bosansko-kanadsku zajednicu. Neki doseljenici koji su napustili Jugoslaviju nakon rata smatrani su mogućim špijunima ili komunističkim simpatizerima, zbog čega su bili pod nadzorom i sumnjom kanadskih vlasti. Hladni rat ograničavao je i putovanja te komunikaciju s rodbinom i prijateljima u Jugoslaviji.
Doseljenici su istovremeno nastojali očuvati jezik, običaje i vjerske prakse, ali i prilagoditi se kanadskom društvu. Osnivali su udruženja, kulturne centre i bogomolje, među njima džamije i crkve, te organizirali društvene, kulturne i sportske događaje.
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995, bio je jedan od ključnih događaja jer su mnogi imali rodbinu i prijatelje neposredno pogođene ratom. Rat je doveo i do povećanog dolaska izbjeglica iz Bosne i Hercegovine u Kanadu, naročito u gradove u kojima su već postojale bosanskohercegovačke zajednice.
Kanada je u ratu učestvovala kroz Zaštitne snage Ujedinjenih nacija (UNPROFOR), čiji je zadatak bio nadzirati prekid vatre i pružati humanitarnu pomoć stanovništvu pogođenom ratom. Kanadski vojnici služili su u Bosni i Hercegovini u sklopu te misije, a neki su poginuli na dužnosti.
Kanadska vlada je 1993. pokrenula poseban program za prihvat 5.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Program je postojao uz redovne imigracijske programe i omogućio je mnogim ponovno spajanje s članovima porodice raseljenim ratom.
U širem izbjegličkom kontekstu, dolazak iz Bosne i Hercegovine bio je jedan od važnijih kanadskih programa zaštite izbjeglica 1990-ih. Kanadska savezna vlada u historiji izbjegličkog sistema navodi prihvat 5.000 Bošnjaka 1992, dok Canada's History za period 1992–1997. navodi gotovo 13.000 bosanskih izbjeglica koje su ušle u Kanadu nakon raspada Jugoslavije. Dio novopridošlih stigao je u već postojeće jugoslavenske i bosanskohercegovačke mreže u većim gradovima, a dio se organizirao kroz nove vjerske, kulturne i humanitarne ustanove.
Tokom rata zajednica je organizirala demonstracije, javne skupove i humanitarne akcije za pomoć Bosni i Hercegovini. Pomagala je i izbjeglicama koje su stizale u Kanadu, naročito pri pronalasku smještaja, zaposlenja i pristupa socijalnim službama.
Savremeni period
Ččine aktivnu zajednicu u Kanadi. Prema popisu iz 2016, više od 38.000 osoba izjasnilo se da ima bosanskohercegovačko porijeklo. Najviše ih živi u većim urbanim središtima, među njima u Torontu, Vancouveru, Edmontonu i Calgaryju.
Pripadnici zajednice djeluju u obrazovanju, poslovanju, umjetnosti i drugim oblastima. Kulturno naslijeđe čuvaju kroz udruženja i događaje, među njima i kroz Bosansko-kanadsko kulturno udruženje. Zajednica održava veze s Bosnom i Hercegovinom redovnim posjetama te podrškom humanitarnim i kulturnim inicijativama u zemlji.
Bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi dio je šire poslijeratne dijaspore Bosne i Hercegovine. Studija o mapiranju bosanskohercegovačke dijaspore, koju su podržali Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, IOM i UNDP, navodi da se poslijeratna dijaspora oblikovala kroz izbjegličke programe u Evropi, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji te da je zadržala snažne porodične, neformalne i organizacijske veze s Bosnom i Hercegovinom.
Najveća bošnjačka organizacija u Kanadi jeste Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike.
Organizacije i kultura
Organizacijski život zajednice razvijao se kroz vjerske zajednice, humanitarna udruženja, kulturne centre, sportske klubove i lokalne inicijative. Bosnian Canadian Relief Association u Torontu navodi da djeluje od 1992, što je povezuje s ratnim i poratnim humanitarnim radom zajednice. U Vancouveru djeluje Bosanskohercegovački kulturni centar, osnovan 2009. s ciljem okupljanja zajednice u Lower Mainlandu i šire u Britanskoj Kolumbiji, očuvanja kulturnih praksi i jačanja osjećaja zajedništva.
Kulturni život obuhvata obilježavanje državnih i vjerskih praznika, folklorne nastupe, sportske susrete, humanitarne akcije i okupljanja povezana s Bosnom i Hercegovinom. U većim gradovima takve aktivnosti često imaju i međugeneracijsku funkciju jer povezuju izbjegličku generaciju iz 1990-ih s djecom rođenom ili odraslom u Kanadi.
Sjećanje na rat i javna vidljivost
Grad Toronto proglasio je 11. juli 2024. Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, navodeći da se tim danom odaje počast žrtvama i podsjeća na stradanje bosanskog naroda. Global Affairs Canada objavio je 2025. izjavu povodom Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. uspostavila Međunarodni dan razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
Zajednica je javno vidljiva i kroz sport. Uoči utakmice Kanade i Bosne i Hercegovine na Svjetskom prvenstvu 2026. u Torontu, The Canadian Press izvijestio je da su za dio bosanskohercegovačkih Kanađana takvi susreti "više od igre".
Religija
Bosansko islamsko udruženje Gazi Husrev-beg osnovano je u novembru 1977. pod nazivom Udruženje Islamske zajednice Gazi Husrev-beg. Od 1995. djeluje pod sadašnjim imenom. Udruženje je nastalo radi zadovoljavanja vjerskih potreba članova, a od juna 1982. zajednica ima stalno zaposlenog imama. Osim vjerskih aktivnosti, udruženje podržava kulturni i društveni život Bošnjaka očuvanjem tradicije, promoviranjem folklora, sportskim aktivnostima i kreativnim radionicama.
+ Demografija prema religiji Religijska grupa 2021. 2001. Kršćanstvo 9.700 3.875 Islam 9.980 8.705 Bez religije 11.395 3.100 Judaizam 80 25 Budizam 15 10 Hinduizam 0 10 Duhovnost starosjedilačkih naroda Amerike 15 Sikhizam 0 0 Ostalo 80 0 Ukupno stanovništvo 31.260 15.720
+ Demografija prema kršćanskim denominacijama Religijska grupa 2021. 2001. Katolici 4.530 2.150 Pravoslavci 4.075 1.525 Protestanti 375 80 Ostali kršćani 720 120 Ukupno kršćansko stanovništvo 9.700 3.875
Poznati bosanskohercegovački Kanađani
Asmir Begović, nogometaš i reprezentativac Bosne i Hercegovine Blagoje Bratić, nogometaš Zijad Delić, imam, aktivist, nastavnik, učenjak i javni govornik Ema Zajmović, pokerašica Merlin Dervisevic, režiser filma Cruel and Unusual Igor Drljača, filmski režiser Johnathan Kovacevic, hokejaš Vladimir Kuljanin, košarkaš Nemanja Mitrović, košarkaš Mila Mulroney, supruga 18. premijera Kanade Briana Mulroneyja Neven Pajkić, bokser Diego Kapelan, košarkaš Admir Salihović, nogometaš Goran Simić, pjesnik Alija Solak, nogometaš i kanadski reprezentativac Nik Zoricic (1983–2012), skijaš Karmen Petrovic, karatistkinja i profesionalna hrvačica
Bilješke
Reference
Kategorija:Bošnjačka dijaspora Kategorija:Srpska dijaspora Kategorija:Hrvatska dijaspora Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora