Apostil (formalno Potvrda Apostil) jeste specijalizirani pečat, odnosno potvrda kojom se, na osnovu Haške konvencije iz 1961, ukida potreba za potpunom legalizacijom (nadovjerom) stranih javnih isprava. Ovom potvrdom se u međunarodnom pravnom prometu potvrđuje vjerodostojnost potpisa službenog lica, svojstvo u kojem je potpisnik dokumenta postupio, te istinitost pečata ili štambilja kojim je isprava snabdjevena. Dokument koji sadrži ovu potvrdu oslobođen je bilo kakve daljnje ovjere i može se direktno koristiti u svim državama ugovornicama spomenute konvencije.
Historija i Haška konvencija Potreba za uvođenjem Apostila nastala je uslijed razvoja međunarodnog pravnog prometa kako bi se pojednostavila komplicirana i dugotrajna procedura pune legalizacije dokumenata preko ministarstava vanjskih poslova i konzulata. Ovaj sistem je službeno uspostavljen 5. oktobra 1961, kada je usvojena Haška konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava. Bosna i Hercegovina je na osnovu notificiranja o sukcesiji postala članica ove Konvencije, preuzevši obaveze koje je ratifikovala bivša SFR Jugoslavija 1962, čime je osiguran kontinuitet olakšane razmjene dokumenata sa svijetom.
Namjena i primjena Apostil se primjenjuje isključivo na javne isprave koje su izdate u jednoj državi ugovornici, a trebaju se upotrijebiti na teritoriji druge države koja je također potpisnica Haaške konvencije. Najčešći dokumenti koji zahtijevaju ovu vrstu ovjere su izvodi iz matičnih knjiga (rođenih, vjenčanih, umrlih), diplome, svjedočanstva, uvjerenja o nekažnjavanju, kao i sudske presude, notarske isprave ili ovjerene punomoći. Važno je napomenuti da se Apostil odnosi samo na potvrdu autentičnosti formalnih elemenata dokumenta (potpis i pečat službenog lica), dok se njime ne potvrđuje niti mijenja sadržaj samog dokumenta.
Izgled potvrde Prema odredbama Haaške konvencije, Potvrda Apostila mora imati oblik kvadrata sa stranicama dužine od najmanje 9 cm. Naslov potvrde mora biti ispisan na francuskom jeziku: "Apostille (Convention de La Haye du 5 octobre 1961)". Sama potvrda sadrži ukupno 10 obaveznih i numerisanih polja koja obuhvataju sljedeće podatke: Država porijekla dokumenta Ime lica koje je potpisalo javnu ispravu Svojstvo/funkcija u kojoj je to lice postupilo Naziv organa čiji pečat ili žig dokument nosi Mjesto ovjere Datum ovjere Naziv organa koji izdaje potvrdu Apostil Serijski broj Apostila Pečat ili žig organa koji je izvršio ovjeru Apostilom Potpis službenog lica koje je izdalo Apostil
Potvrda se stavlja na sam dokument ili na njegov dodatak (allonge).
Nadležnost za izdavanje u Bosni i Hercegovini Svaka država ugovornica samostalno određuje organe koji su nadležni za izdavanje ove potvrde. U Bosni i Hercegovini, prema važećim zakonskim propisima, za izdavanje potvrde Apostila nadležni su općinski sudovi u Federaciji BiH, odnosno osnovni sudovi u Republici Srpskoj, i to za dokumente koje su izdali organi koji imaju svoje sjedište na području tog konkretnog suda. Također, određenu nadležnost za nadovjeru dokumenata u međunarodnom prometu posjeduje i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Nakon što se dokument adekvatno ovjeri Apostileom na sudu, pristupa se prevođenju cjelokupnog teksta (uključujući i sam Apostile) od strane ovlaštenog stalnog sudskog tumača za jezik države u kojoj će se dokument koristiti.
Reference
Vanjski linkovi Službena stranica Haaške konferencije za međunarodno privatno pravo (HCCH) Zvanična stranica Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine
Kategorija:Međunarodno pravo