Holostei (hol– prefiks od grčkog ὅλος – hólos = sav, potpun, cio  + ὀστέον: kost) jesu prave  ribe koštunjače (okoštali skelet) s vrhuncem razvoja u periodu jura; izumrle su krajem mezozoika. Prema nekim stručnjacima, neki njihovi srodnici žive i danas. To jeste grupa riba zrakoperki, tj. koštunjavih riba. Podijeljena je u dva glavna kladusa, Halecomorphi, predstavljena jednim živim rodom, Amia d. Rod ima vije vrste: Amia calva i Amia ocellicauda, kao i Ginglymodi, čiji su jedini živi predstavnici iglica (Lepisosteidae), predstavljeni sa sedam živih vrsta u dva roda (Atractosteus, Lepisosteus). Najraniji članovi kladusa, za koje se pretpostavlja da su "semionotiformi" kao što su Acentrophorus i Archaeolepidotus, poznati su od srednjeg do kasnog perma i spadaju među najranije poznate neopterigije.

Smatralo se da su Holostei parafiletska skupina. Međutim, nedavna studija pružila je dokaze da su Holostei najbliži živi srodnici Teleostei, oba unutar Neopterygii. To je utvrđeno na osnovu morfologije Holostei, naprimjer prisustva parne vomerske kosti. Holostea bliži su teleostama nego hondrosteani, druga grupa koja se nalazi između teleosta i hrskavičavih riba, koje se smatraju (u najbližoj) sestrinskom grupom Neopterygii.

Spirakule holostea su svedene na ostatke ostataka, a kosti su lagano okoštale. Debele ganoidne krljušti primitivnije suod onih kod ribe s zrakastim perajama.

Obilježja Holosteani dijele s drugim ne-teleostnim ribama s zrakastim perajama mješavinu karakteristika Teleostea i ajkula. U poređenju sa drugom grupom riba sa zrakastim perajama koje nisu koštunjače, hondrostejima, holostei su bliži koštuljastim ribama, a dalje od ajkula: par spirakula koje se nalaze kod ajkula i hondrostea, kod holostea reduciran je na preostalu strukturu: kod iglica, spirakule se čak ni ne otvaraju prema van; Skelet je blago okoštao: tanki sloj kosti prekriva uglavnom hrskavični skelet kod gun peraja. Kod iglica, rep je i dalje heterocerkan, ali manje nego kod hondrostea. Streličaste ribe imaju mnogozračna leđna peraja i mogu disati zrak poput dvodihalica. Kod holostea je i dalje prisutan primarni plućni (respiratorni) plivaći mjehur, osobina koja je nezavisno izgubljena i kod hondrostea i kod teleostea, jedine druge dvije loze riba s plivaćim mjehurom (kod nekih teleosta, plivaći mjehur se od tada razvio i ponovo postao sekundarno respiratorni).Respiratory Biology of Animals: evolutionary and functional morphology Imaju debele ganoidne krljušti tipične za jesetre, dok jesetre imaju tanke koštane ljuske poput teleosta. Stoga se u tom pogledu smatraju primitivnijima od jesetre. Naziv Holostei potiče od grčkih riječi holos, što znači cijeli, i osteon, što znači kost: referenca na njihove koštane skelete.

Sistematika Neopterygii evolucijski odnosi garova, bowfina i teleosta bili su predmet debate. Postoje dvije konkurentne hipoteze o sistematici neopterygia:

Hipoteza o Halecostomi Hipoteza o Halecostomima predlaže Halecomorphi (lučnoperajarke) i njihve fosilne srodnike) kao sestrinsku grupu Teleostei, glavnu grupu živih neopterigika, što Holostei čini parafiletskim.Patterson C. Interrelationships of holosteans. In: Greenwood P H, Miles R S, Patterson C, eds. Interrelationships of Fishes. Zool J Linn Soc, 1973, 53(Suppl): 233–305

Holostei hipoteza Holostei hipoteza, gdje iglice i lučnoperajarke formiraju kladus Holostei kao sestrinsku grupu Teleostei, bolje je podržana od hipoteze Halecostomi, što ovu drugu čini parafiletskom. Predlaže Halecomorphi kao sestrinsku grupu Ginglymodi, grupe koja uključuje žive Lepisosteiformes i njihove fosilne srodnike. Procjenjuje se da je posljednji zajednički predak igličarki i lučnoperajki grgečkih lučnoperajarki živio prije najmanje prije 250 miliona godina.

Ginglymodi obuhvata tri reda: Lepisosteiformes, Semionotiformes i Kyphosichthyiformes. Lepisosteiformes uključuje jednu porodicu, dva roda i sedam vrsta koje se obično nazivaju iglicama ili garovima. Semionotiformes i Kyphosichthyiformes su izumrli redovi. Halecomorphi sadrži redove Parasemionotiformes, Panxianichthyiformes, Ionoscopiformes i Amiiformes. Pored mnogih izumrlih vrsta, Amiiformes uključuje samo jednu postojeću vrstu koja se obično naziva lučnoperka. Parasemionotiformes, Panxianichthyiformes i Ionoscopiformes nemaju žive članove.

Iglice i streličarke nalaze se u Sjevernoj Americi i u slatkovodnim ekosistemima. Razlike između njih se mogu vrlo lako uočiti samo gledanjem riba. Streličarke imaju izdužene čeljusti sa lepezastim zubima, samo tri branhiostegalne zrake i malo leđno peraje. U međuvremenu, imaju završna usta, 10-13 spljoštenih branhiostegalnih zraka i dugo leđno peraje.

Filogenija koštunjača thumb|Fosil Cipactlichthys scutatus holotip, iz donje krede (formacije Tlayua) u Meksiku

Kladogram prikazuje odnose holostea s drugim živim grupama košljoriba (Osteichthyes), od kojih veliku većinu čine teleostne ribe, i kopneni kičmenjaci (tetrapoda) koji su evoluirali iz srodne grupe riba s režnjastim perajama. Približna datiranje su prema Near et al. (2012).

Napomene

Reference

Vanjski linkovi Holostei on The University of Liverpool website

Kategorija:Neopterygii Kategorija:Ribe