Sanel Kajan (rođen 28. marta 1976) bosanskohercegovački je novinar, publicista i političar. Novinarsku karijeru započeo je 1993. na Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar. Tokom karijere radio je u više bosanskohercegovačkih i međunarodnih medija, među kojima su Radio Slobodna Evropa, Deutsche Welle, BHT 1, Radio Federacije Bosne i Hercegovine, TV1 i Al Jazeera Balkans. Od 2022. zastupnik je u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kao član Demokratske fronte.
Rani život i obrazovanje
Sanel Kajan rođen je 28. marta 1976. u Mostaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Tokom rata u Bosni i Hercegovini njegov otac Mehmed Kajan, pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine, poginuo je u odbrani Mostara.
Diplomirao je na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru, stekavši zvanje profesora bosanskog jezika i književnosti.
Tokom profesionalne karijere pohađao je programe stručnog usavršavanja iz novinarstva koje su organizovali BBC, Deutsche Welle, Glas Amerike, Association of Canadian Community Colleges (ACCC), Transparency International i International Broadcasting Bureau (IBB) i druge međunarodne medijske organizacije. U okviru programa stručnog usavršavanja boravio je u Školi novinarstva Univerziteta u Missouriju, najstarijoj školi novinarstva na svijetu.
Novinarska karijera
Radio Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar i Radio Mostar mini|desno|300px|Sanel Kajan u studiju Radija BiH Ratnog studija Mostar (1993) mini|desno|300px|Sanel Kajan sa sestrom Sanjom ispred zgrade u kojoj se nalazio Radio BiH – Ratni studio Mostar (novembar 1993) mini|desno|300px|Sanel Kajan - Vijesti RTV MO (1996) Novinarsku karijeru započeo je 1. novembra 1993. kao spiker Radija Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar, tokom rata u Bosni i Hercegovini. U narednim godinama radio je kao voditelj, reporter i urednik Radija Mostar. Nakon pokretanja Televizije Mostar 20. septembra 1995. uključio se i u rad televizijskog programa kao spiker, voditelj i urednik informativnih emisija. Kasnije je obavljao dužnost glavnog i odgovornog urednika Radija Mostar, na kojoj je ostao do prelaska u druge medijske kuće.
Tokom rada u RTV Mostar učestvovao je u uređivanju i vođenju informativnih emisija te izvještavao o političkim, društvenim i kulturnim događajima iz Mostara i Hercegovine. Na Radiju Mostar ostao je angažovan do 2011, paralelno sarađujući i s drugim domaćim i međunarodnim medijima.
TV IN mini|desno|300px|Voditelji centralne informativne emisije TV INFO na TV IN Godine 1996. uključio se u rad televizijske mreže TV IN (TV International Network), međunarodnog televizijskog projekta pokrenutog uz podršku međunarodne zajednice radi povezivanja televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini nakon rata. Na ovoj televiziji radio je kao voditelj i urednik informativnog programa. TV IN prestao je s radom 1998. zbog prestanka međunarodnog finansiranja.
Radio Slobodna Evropa
Godine 1996. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije Radija Slobodna Evropa iz Mostara. Tokom petnaestogodišnjeg angažmana izvještavao je o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama iz Mostara i Hercegovine. Pored radijskih izvještaja i reportaža, učestvovao je u realizaciji intervjua i javljanja uživo za informativne programe Radija Slobodna Evropa. Njegovi prilozi objavljivani su na radijskom programu i internetskom portalu ove medijske kuće.
Kao dopisnik Radija Slobodna Evropa pratio je poslijeratnu obnovu Mostara, rad državnih i lokalnih institucija, izbore, pitanja ljudskih prava, povratka izbjeglica, obnovu kulturno-historijske baštine i druge društvene teme. Saradnju s ovom medijskom kućom završio je 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.
Radio Federacije Bosne i Hercegovine i BHT 1
Godine 2001. Kajan je počeo raditi u Radiju Federacije Bosne i Hercegovine kao urednik i voditelj informativnih emisija. Uređivao je i vodio emisije Vijesti, Žurnal, Fokus i Akcenat dana, kao i druge informativne i društveno-političke programe.
Od 2002. bio je angažovan u informativnom programu tadašnjeg PBS BiH, odnosno današnjeg BHT 1, gdje je radio kao urednik i voditelj. Na javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine učestvovao je u pripremi i realizaciji informativnih emisija u prvim godinama rada ove televizije.
Deutsche Welle mini|desno|300px|Press akreditacija Deutsche Welle (2009) mini|desno|300px|Press akreditacija Deutsche Welle (2020) Godine 2009. Kajan je postao dopisnik bosanskohercegovačke redakcije njemačkog međunarodnog javnog medijskog servisa Deutsche Welle. Tokom jedanaestogodišnjeg angažmana izvještavao je iz Mostara i Hercegovine o političkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim temama. Pored radijskih priloga, pripremao je tekstove, fotoreportaže i videosadržaje za digitalne platforme Deutsche Wellea. Njegovi prilozi objavljivani su i u drugim jezičkim redakcijama ove medijske kuće, uključujući hrvatsku, srpsku i njemačku redakciju. Saradnju s Deutsche Welleom završio je 2020.
TV1 mini|desno|300px|Voditeljski par Dnevnika TV1 Emina Delić i Sanel Kajan (2010) Od osnivanja televizije TV1 2010. bio je član redakcije informativnog programa kao urednik i voditelj. Učestvovao je u pripremi i vođenju centralnih informativnih emisija i realizaciji cjelodnevnog news-programa. Na ovoj televiziji radio je do novembra 2011, kada je prešao u Al Jazeeru Balkans.
Al Jazeera Balkans
U novembru 2011. Kajan je postao član redakcije Al Jazeere Balkans, gdje je radio kao reporter i urednik. Tokom rada na Al Jazeeri Balkans učestvovao je u pripremi informativnih emisija, reportaža i specijalnih priloga, sarađujući s dopisnicima i uredništvom iz drugih zemalja regiona. U ovoj medijskoj kući radio je do 2019. Autor je i više dokumentarnih i televizijskih reportaža posvećenih društvenim pitanjima, kulturno-historijskoj baštini i poslijeratnoj obnovi Bosne i Hercegovine.
Federalna televizija
Nakon završetka angažmana u Al Jazeeri Balkans radio je kao novinar Federalne televizije (FTV), gdje je nastavio izvještavati o političkim, društvenim i kulturnim temama iz Bosne i Hercegovine. Tokom rada na Federalnoj televiziji bio je autor više televizijskih priloga i reportaža.
Politički angažman i parlamentarni rad
Nakon skoro tri decenije novinarskog rada, Kajan je u junu 2022. pristupio političkoj stranci Demokratska fronta (DF).
Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022. izabran je za zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH iz Izborne jedinice 9, osvojivši 3.066 glasova.
U Zastupničkom domu izabran je za predsjednika Komisije za informisanje. U okviru rada Komisije zalagao se za veću transparentnost rada javnog radiotelevizijskog servisa i Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Komisija je, na njegov prijedlog, usvojila zaključke kojima je od javnog RTV servisa FBiH zatraženo prenošenje sjednica Zastupničkog doma i javno emitovanje rada parlamentarnih radnih tijela.
Kao predsjednik Komisije za informisanje zalagao se za očuvanje nezavisnosti javnih servisa i zakonitost u imenovanju njihovih upravljačkih tijela. Protivio se imenovanju Zorana Krešića u Upravni odbor RTV FBiH, ocjenjujući da bi takvo imenovanje predstavljalo politizaciju javnog servisa te se pozivao na stavove Ambasade Sjedinjenih Američkih Država o neprihvatljivosti javnog djelovanja koje promoviše podjele države i rehabilitaciju paradržavnih projekata.
Kao zastupnik pokrenuo je više inicijativa i zastupničkih pitanja iz oblasti sigurnosti, javnog informisanja, zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja. Zatražio je održavanje sjednice Komisije za sigurnost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
U oblasti zaštite kulturno-historijske baštine i kulture sjećanja inicirao je izdvajanje sredstava za obnovu Partizanskog groblja u Mostaru, te predložio izgradnju spomen-obilježja "Ljiljan" na brdu Fortica u znak sjećanja na branioce Mostara.
Također je javno pozivao nadležne institucije na uklanjanje murala posvećenih osobama osuđenim za ratne zločine te pokretao pitanja promjene naziva mostarskih ulica nazvanih po ličnostima povezanim s ustaškim i nacističkim režimom.
Pokrenuo je zastupničko pitanje u vezi s raspodjelom grantova Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona namijenjenih medijima, navodeći da su sredstva dodijeljena za 23 medija, od kojih su 22 medija emitovala ili objavljivala sadržaj na hrvatskom jeziku, jedan na srpskom, dok među korisnicima nije bilo nijednog medija na bosanskom jeziku. Također je zatražio informacije o finansiranju RTV Herceg-Bosne iz budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Zatražio je provjeru zakonitosti izgradnje objekta Hrvatskog narodnog pozorišta u Mostaru, postavljajući pitanja o postojanju važećih dozvola za gradnju.
Obratio se i Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) sa zahtjevom da se iz naziva javnih ustanova u Mostaru uklone nacionalni prefiksi, smatrajući da takvi nazivi nisu u skladu s principom jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih građana.
Zbog svog novinarskog i političkog angažmana više puta je bio izložen prijetnjama, govoru mržnje i kampanjama uznemiravanja, uključujući prijetnje upućene putem društvenih mreža, i pošiljku koja je sadržavala metak i fotografije članova njegove porodice. U više navrata podnosio je krivične prijave nadležnim organima, a u više predmeta donesene su osuđujuće presude protiv počinioca.
Privatni život
Kajan živi u Mostaru. Oženjen je i otac troje djece. U okviru svog publicističkog rada bavi se prikupljanjem, obradom i očuvanjem arhivske građe, posebno materijala vezanih za historiju Radija Mostar, ratni period i medijsku historiju Bosne i Hercegovine.
Publicistički rad
Kajan se bavi publicistikom i istraživanjem historije medija i kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine. Autor je više dokumentarno-arhivskih publikacija koje obrađuju historiju Radija Mostar, Starog mosta i Mostara.
Bibliografija
Radio Mostar 1969–2019. (2022) Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991–2005.) (2024) Moja medijska priča (2025) Glas iz rovova tišine (2026)
Dokumentarni filmovi
Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar (2017) Tako je govorio radio (2018)
Nagrade i priznanja
Za svoj novinarski rad Kajan je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za profesionalno izvještavanje, promociju ljudskih prava, zaštitu okoliša i društveno odgovorno novinarstvo.
Među međunarodnim priznanjima nalazi se priznanje Ujedinjenih nacija za profesionalno novinarstvo, kao i zajedničko priznanje UN tima u Bosni i Hercegovini za novinarski doprinos promociji tolerantnog i inkluzivnog društva, ravnopravnosti i sprječavanja diskriminacije, dodijeljeno za prilog BiH zanemaruje djecu s poteškoćama u razvoju.
Dobitnik je i UNICEF-ovog priznanja za istaknuti doprinos izvještavanju o pravima djece, te novinarske nagrade USAID-a za izvještavanje o socijalnoj zaštiti porodica s djecom.
Za izvještavanje o zaštiti okoliša nagrađen je priznanjem "Eko novinar 2020/21.", koje Centar za promociju civilnog društva dodjeljuje u okviru projekta Misli o prirodi!. Nagrada mu je dodijeljena za seriju televizijskih priloga o deponiji Uborak kod Mostara, emitovanih u programima Federalne televizije, kao i za kontinuirano izvještavanje o zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.
Godine 2019. Centar za mir i multietničku saradnju Mostar dodijelio mu je priznanje "Mimar mira" za doprinos izgradnji i afirmaciji mira, tolerancije i međusobnog razumijevanja. Dobitnik je i Specijalne plakete "Srđan Aleksić", koja mu je dodijeljena za doprinos profesionalnom i društveno odgovornom novinarstvu.
Reference
Vanjski linkovi
Sjećanje na herojski radio – Radio Mostar – dokumentarni film Sanela Kajana o Radiju Bosne i Hercegovine – Ratni studio Mostar na YouTubeu Tako je govorio radio – dokumentarni film Sanela Kajana o medijima u Mostaru tokom rata na YouTubeu