mini|250p|Kuran
Kuranije su religiozna grupa ljudi koji inače za sebe nikad ne koriste ovaj termin, ali se ovaj termin udomaćio kao oznaka ove grupacije. Oni sami sebe nazivaju isključivo muslimanima, a često ovaj temin prevode u svoje maternje jezike pa tako u engleskom sebe nazivaju submitters, odnosno na bosanskome pokorni. Ne postoje pouzdani podaci o njihovoj brojnosti. U SAD-u su organizirani u United Submitters International zajednicu koji je osnovao Rašid Halifa. U Evropi su raštrkani, bez jasne krovne organizacije, mada se smatra da je jedan od glavnih njihovih predstavnika Veliki muftija od Marseja Soheib Bencheikh, koji pored kuranija uživa ugled i kod mozabita.
Vjerovanje Vjeruju isključivo u Kur'an, te odbaciju bilo kakve druge religiozne izvore uključujući i hadise. Za njih je Kur'an potpun, detaljan i savršen. Sve što je potrebno za spasenje i život na ovom svijetu nalazi se u Kur'anu. Američke kuranije vjeruju i u kur'ansko čudo izraženo u broju 19, dok evropske kuranije uglavnom ne vjeruju u posebnost broja 19, te odbacuju poslanstvo Rashada Khalife. I jedni drugi drže da su ostali muslimani zalutali s pravog puta prihvaćajući hadise pored božije objave Kur'ana.
Molitva Među Kuranijama postoje različita gledišta po pitanju obredne molitve (namaz). Neke Kuranije klanjaju pet puta dnevno, kao u tradicionalnom islamu, dok drugi klanjaju dva do tri puta dnevno.Zum Beispiel Sayyid Ahmad Khan. Vgl. Ahmad: Islamic Modernism in India and Pakistan 1857–1964. 1967, S. 49.Vgl. Birışık: "Kurʾâniyyûn" in Türkiye Diyanet Vakfı İslâm Ansiklopedisi. 2002, Bd. 26, S. 429.; Yüksel; al-Shaiban; Schulte-Nafeh: Quran: A Reformist Translation. 2007, S. 507. Praksa klanjanja pet puta dnevno se ne pojavljuje u Kur'anu, već ta praksa potječe iz hadisa o Isra i Mi'radžu. Neke Kuranije vjeruju da je dovoljno klanjati dva ili tri puta dnevno jer se u suri Hud (Kur'an, 11:114) kaže: "I obavljaj molitvu početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći!".
Dogmatske razlike od tradicionalnog islama Budući da je Kuranizam struja koju uglavnom predstavljaju pojedinci i zajednice, ponekad postoje značajne razlike u pogledu ritualnih praksi. Koliko oni odstupaju od tradicionalnog islamskog shvaćanja zavisi i od toga da li su sunnet i hadis potpuno ili samo djelimično odbačeni i koje egzegetske metode se koriste u tumačenju Kurana. Primjetno je da rani Kuranisti većinom nisu pravili značajnije promjene u ritualnim praksama i radije su raspravljali o teološkim pitanjima, dok vjerska praksa sadašnjih Kuranista ponekad pokazuje ozbiljne razlike u odnosu na tradicionalni islam.
Šehadet Šehadet koju prihvataju Kuranisti je lā ilāha illā Llāh: "Nema boga osim Boga". Tradicionalni drugi dio, koji se odnosi na proroka Muhameda, namjerno je izostavljen, jer se to ne pojavljuje u Kuranu.https://www.alrahman.de/die-shahadah-das-glaubensbekenntnis-der-ergebenen/ (njemački)
Namaz Razlike se također mogu naći u ritualnoj molitvi (ṣalāt). Postoje Kuranije koji se mole pet puta dnevno, kao u tradicionalnom islamuNa primjer Sayyid Ahmad Khan. Ahmad: Islamic Modernism in India and Pakistan 1857-1964. 1967, S. 49., ali i oni koji čitaju samo dvije ili tri dnevne molitve iz KuranaYüksel; al-Shaiban; Schulte-Nafeh: Quran: A Reformist Translation. 2007, S. 507.. Druge Kuranije, s druge strane, vide arapsku riječ ṣalāt kao duhovni kontakt ili duhovnu odanost Bogu kroz poštivanje Kurana, a stoga ne kao obred.
Blagoslovi za poslanike, koji su dio tradicionalnog salata, izostavljaju mnogi Kuranisti u pozivu na molitvu iu samoj molitviNguyen: United Submitters International. 2007, S. 624.; Haddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 162. . Abdest u namazu (wuḍūʾ) uključuje samo pranje lica, ruku do lakata i milovanje po glavi i stopalima, pošto su samo ovi koraci eksplicitno spomenuti u KuranuHaddad und Smith: Mission to America. 1993, S. 163..
Druge moguće razlike su, na primjer, da menstruacija žene ne predstavlja prepreku za molitvu, muškarcima i ženama je dozvoljeno da se mole zajedno u džamiji, ili da nema sustizanja salata.
Zekat U tradicionalnom islamu, davanje zekata je vjerska dužnost. To iznosi 2,5 posto godišnjeg prihoda. Prema mnogim Kuranistima, Kuran ne navodi postotak, jer se to ne pojavljuje eksplicitno u Kuranu.
Pristalice United Submitters Internationala, s druge strane, slažu se sa 2,5 posto, ali ne daju zekat godišnje, već od svakog novca koji zarade.
Postoje i Kuranisti koji zekat više vide kao pročišćenje, simboličko čišćenje duše od vlastitih grijeha, budući da arapska riječ zakāt dolazi od korijena zāy kāf wāw, što također znači "čistoća ili pročišćenje".
Post Postoje i različita mišljenja o trajanju i neophodnosti posta (ṣaum). Na primjer, arapska riječ maʿdūdātin u 2:184 se posmatra kao mali broj dana (3-10), a ne nužno kao cijeli mjesec, uključujući u pogledu 2:203. Ima, na primjer, Kuranija koji ne smatraju potrebnim postiti cijeli mjesec Ramazan kao u tradicionalnom islamu - postiti se može najmanje tri dana. Drugi tradicionalno poste cijeli Ramazan, ali ne smatraju posebnom zadnju trećinu Ramazana. Prema Waqasu Muhamedu, postoji i mogućnost zamjene posta hranjenjem nekoga kome je potrebna. Međutim, prema 2:184, post je ipak bolji od ove zamjenske uslug.
Hadž Hadž se tradicionalno obavlja u mjesecu zul-hidždža po islamskom kalendaru. Međutim, prema Rashadu Khalifi i podnosiocima, hadž je moguće obaviti i u nekom od druga tri sveta mjeseca.
Ekstra-kuranske tradicije u hadžu, kao što su ljubljenje ili grljenje crnog kamena i simbolično kamenovanje đavola bacanjem sedam (ili više njih, kao što je 49 ili 70) malih kamenčića na Džemarat al-Akabu, se odbacuju. Čak i hodanje sedam puta između dva brda as-Safā i al-Marwa ne smatra se obaveznom obavezom, već samo opcijom.
Ridda (otpadništvo) U zbirci hadisa od al-Buharija postoji hadis u koji je Poslanik rekao da musliman koji odbacuje svoju vjeru treba biti ubijen. Međutim, pošto Kuranisti odbacuju hadis i da se u Kuranu ne može naći nikakav zahtjev za ubijanje otpadnika, oni odbacuju ovaj postupak. Osim toga, 2:256 je uzeto u obzir, gdje izvršenje nasilje nije predviđeno životnim redom (vjerom).
Bogohuljenje / sloboda izražavanja Kuran nema kazne za bogohulnike. Umjesto toga, treba izbjegavati bavljenje bogohulnicima dok ne progovore o nekoj drugoj temi. Sloboda izražavanja je stoga pokrivena Kuranom.
Vjerska policija Vjerska policija, koja prati poštivanje vjerskih propisa i kažnjava kršenja, protivrečna je Kuranu. Kuran odbacuje prisilu u načinu života i zagovara individualne slobode i ličnu odgovornost. Stoga, Kuraničari striktno odbacuju vjersku policiju.
Poligamija Kur'anisti, za razliku od sunita i šiita, imaju vrlo stroga pravila u pogledu poligamije. Neki kur'anski pokreti dozvoljavaju poligamiju samo pod uslovom usvajanja siročadi koja imaju majke i ne žele da ih izgube, ali drugi kur'anski pokreti tvrde da je poligamija, iako nije izričito zabranjena, stvar prošlosti jer su propisi koji su sadržane u Kur'anu su vrlo stroge i gotovo ih niko na Zemlji nije ispunio, pa se poligamija više ne može prakticirati. U izuzetno rijetkom slučaju u kojem se to može prakticirati, postoji striktno ograničenje broja žena, koje je četiri.Öztürk, Yaşar Nuri (2012). İslam Nasıl Yozlaştırıldı / Vahyin Dininden Sapmalar, Hurafeler, Bid'atlar. Yeni Boyut. ISBN 9789756779309.Yüksel, Edip (2017). Türkçe Kuran Çevirilerindeki Hatalar.Uydurulan Din ve Kuran'daki Din. Istanbul: Kuran Araştırmaları Grubu.
Džihad Većina Kur'anisti tumači "sveti rat" kao isključivo odbrambeni rat, jer je po njima to jedina vrsta rata dozvoljena u Kuranu. Rat je samo "svet" kada su muslimani ugroženi na njihovoj vlastitoj zemlji. Stoga, za razliku od sunita i selefi-džihadista, za Kur'anisti "sveti rat" se ni pod kojim okolnostima ne odnosi na ofanzivni rat protiv nemuslimanskih zemalja ili zajednica.
Hrana Kur'anisti mogu jesti hranu koju pripremaju kršćani i jevreji kao što je navedeno u Kur'anu, ali neki Kur'anisti vjeruju da životinje koje uzgajaju kršćani i jevreji ipak treba blagosloviti prije nego što se pojedu. Prema Kuranistima, Kur'an zabranjuje nanošenje bola životinji tokom njenog klanja, pa su za njih tehnike klanja životinja u zapadnom svijetu i halal-klanje i košer-klanje nelegitimne. Za razliku od sunita, Kur'anisti mogu jesti i piti objema rukama, čak i lijevom, jer Kur'an to ne zabranjuje.
Odjeća Odjeća ne igra ključnu ulogu u Kuranizmu. Svi kur'anski pokreti se slažu da islam nema skupove tradicionalne odjeće, osim pravila opisanih u Kur'anu. Stoga tradicionalni islamski stil poput brade ili hidžab/mahrama/nikab je nebitan. Ono što je obavezno je skromnost. Muškarci i žene bi trebali sakriti svoje seksualno privlačne dijelove, i trebali bi - simbolično ili doslovno - spustiti pogled kada vide suprotni spol i ne provjeravati svoje seksualne dijelove.
Hadis Kuranisti vjeruju da se hadis, iako nije pouzdan izvor religije, može koristiti kao referenca za dobivanje ideje o istorijskim događajima. Oni tvrde da nema štete u korištenju hadisa da se dobije zajednička ideja o historiji, a da se oni ne uzimaju kao određene istorijske činjenice. Prema njima, predaja hadisa o historiji može biti istinita ili lažna, ali hadiska predaja kojom se dodaju odredbe vjeri je uvijek potpuno lažna. Vjeruju da vjerodostojnost prenosioca nije dovoljna da hadisu da vjerodostojnost, jer, navode, u Kuranu stoji da sam Muhamed nije mogao prepoznati ko je pravi vjernik, a ko licemjer u njihovom umu.
Tefsir Iako postoje kur'anski tefsir djela, kur'anski uglavnom nemaju tefsir i ne misle da je on potreban. Oni vjeruju da Kur'an nikome ne daje ovlaštenje da tumači i Allah šalje upute pojedinačno, kako je, kako tvrde, to rečeno u Kur'anu.
Ostalo Sljedeći aspekti mogu se navesti kao daljnji primjeri koje, u poređenju sa tradicionalnim islamom, Kuranisti odbacuju ili ih smatraju irelevantnima:
Ramazanski bajram, Kurbanski bajram Obrezivanje/sunečenje Mahrama, nikab, burka, čador, purdah, hidžab, itd. Kamenovanje preljubnika ili homoseksualaca Tahrīf (Navodno krivotvorenje Svetog pisma judaizma i kršćanstva) Zabrana muzike, pjevanja, slika, plesa, umjetnost Zabrana muškarcu da nosi zlato ili svilu, da obrije bradu Sveštenstvo (sveštenička kasta) kao što su imam, mula, ajatolah, šeik, hodža, efendija, muftija itd. Mahdi, Dedžal, povratak Isusa na zemlju Zabrana nošenje crvene i žute odjeće Kalifat, sultanat, imamat, emirat Zabrana držanje pasa Božija kazna u grobu Zabrana samozadovoljavanje, autoseksualnost, autoerotizam Zabrana ženama da putuju bez mahrema i druga ograničenja za žene Zabrana ženama da se rukovaju sa muškarcima Mezhebi kao hanefijski mezheb, hanbelijski mezheb, malikijski mezheb i šafijski mezheb Sekte kao selefizam, vehabizam, džihadizam, ahmedije, šiizam, itd. Dar al-islam, dar al-harb, dar al-kufr Džizja kao porez za kršćane i jevreje Dhimmi/Zimmije
Nadalje, Kuranisti su striktno protiv prisilnih brakova, dječjih brakova, ubistava iz časti i spolne segregacije.
Muškarci i žene se vide kao jednaki.
Kuranisti također snažno zagovaraju upotrebu razuma, kritičko ispitivanje, racionalno razmišljanje, obrazovanje i prosvjetiteljstvo.
Kuraničari striktno odbacuju predodređenje i uvjereni su da ljudi mogu odrediti svoje živote na samoodlučan i samoodgovoran način.
Vanjski linkovi
Kur'anska radionica
Submitters
United Submitters Nation
Submission.info Masjid Tucson Submission.org Video Footage of Khalifa
Muslimani
Mostmerciful.com
Resursi
R. Khalifa, Quran: Visual Presentation of the Miracle, Islamic Productions International, 1982.
Linkovi Kuranistička web stranica alrahman.de (njemački) http://www.meine-islam-reform.de/ (njemački) http://quranverstehen.blogspot.com/ (njemački) http://quransmessage.com/welcome.htm (engleski) http://mypercept.co.uk/articles/ (engleski) https://www.misconceptions-about-islam.com/ (engleski) https://www.free-minds.org/ (engleski)