Jezero Modrac jest akumulacijsko jezero u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, u središnjem dijelu Tuzlanskog kantona. Najvećim dijelom nalazi se na području Lukavca, mada dodiruje i rubna područja gradova Tuzle i Živinica. Nastalo je izgradnjom brane na rijeci Spreči 1964, prvenstveno radi obezbjeđenja tehnološke vode za industrijske potrošače tuzlanskog područja i regulacije voda u slivu Spreče.
Jezero Modrac dugo je 12 kilometara, a široko u prosjeku 700 metara sa najvećom dubinom od 20 metara. Jezero je nastalo vještačkim putem tako što je napravljena brana na rijeci Spreči.
Položaj Akumulacija se prostire u dolini Spreče, na području Lukavca, Tuzle i Živinica, u podnožju Majevice. Uz obale se nalaze naselja Modrac, Prokosovići, Poljice, Bikodže, Kiseljak i druga naselja tuzlanskog basena.
Sama akumulacija zauzima približno 1.670 ha, odnosno oko 17 km², dok šire slivno područje do profila brane iznosi 1.189 km². To predstavlja više od 60% cjelokupnog sliva Spreče. Hidrografski pripada sistemu Spreče, Bosne, Save i Dunava, odnosno crnomorskom slivu.
Nastanak i tehničke odlike Brana "Modrac" izgrađena je 1964. u tjesnacu Modrac kod Lukavca. Višelučna je armirano-betonska brana, duga 205 m u kruni i visoka najviše 28 m. Sastoji se od deset svodova, devet kontrafora i dva obalna oporca, a ima tri slobodna preljevna polja.
Akumulaciju formiraju Spreča i Turija s pritokama. Za kotu normalnog uspora od 200 m nadmorske visine projektirana površina akumulacije iznosila je 17,10 km², ukupna zapremina 98 miliona m³, korisna zapremina 86 miliona m³, prosječna dubina 5,7 m, a dužina obale 33.250 m. Prvobitna namjena jezera bila je obezbjeđenje vode za industrijske kapacitete u Lukavcu i Tuzli, među njima Koksno-hemijski kombinat Lukavac, Fabriku sode Lukavac, Termoelektranu Tuzla i Rudnik soli Tuzla.
Korištenje Modrac je jedna od najvažnijih vodnih akumulacija u Tuzlanskom kantonu. JP "Spreča" d.d. Tuzla upravlja akumulacijom i branom, a voda se koristi za industrijske potrošače, prije svega za potrebe Termoelektrane Tuzla i drugih velikih korisnika u tuzlanskom industrijskom bazenu. Jezero ima i funkciju ublažavanja poplava u donjem dijelu sliva Spreče, jer akumulacija prihvata dio velikih voda iz gornjeg sliva.
Jezero se koristi i za ribolov, rekreaciju i izletnički turizam. Zbog veličine i pristupačnosti dugo je bilo jedno od najpoznatijih jezera sjeveroistočne Bosne. U javnim opisima često se naziva "morem sjeveroistočne Bosne", naročito zbog prostrane vodene površine i izletničkog značaja za stanovništvo Tuzle, Lukavca, Živinica i okolnih naselja.
Turizam i manifestacije Ovo jezero je privlačilo veliki broj turista u postratnom periodu prije svega zbog lijepo urađene plaže u mjesnoj zajednici Prokosovići. Plaža je urađena na dužini od oko 1500 metara obale i uz prateće objekte bila je jedna od najuređenijih plaža BiH. Prateći objekti koji se nalaze na ovoj plaži su razni restorani, hoteli, moteli i kafići, kao i neki sportski objekti (tereni za rukomet, košarku i odbojku na pijesku). Na ovoj plaži se dugi niz godina održavao festival narodne muzike Bosna slobodi pjeva. Pored ovog festivala, tokom ljeta se održava smotra folklora, kao i razni koncerti, a već nekoliko godina tradicionalno se održava i lukavačka motorijada. Pored svih ovih dešavanja na jezeru se održavaju i takmičenja u ribolovu, kao i niz drugih kulturno-sportskih manifestacija. Pored ove vještačko uređene plaže duž cijele obale jezera Modrac nalaze se mjesta pogodna za odmor i rekreaciju.
Jezero Modrac bilo je domaćin 71. svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak, održanog od 1. do 7. septembra 2025, dok su takmičarski dani bili 6. i 7. septembra. Takmičenje je okupilo reprezentacije iz 30 zemalja, a ekipnu titulu osvojila je Italija, ispred Hrvatske i Francuske. Pojedinačni svjetski prvak bio je Andraš Nađ iz Mađarske, dok je najuspješniji predstavnik Bosne i Hercegovine bio Muris Đug, koji je zauzeo peto mjesto u konkurenciji više od 150 takmičara.
Ekološko stanje i zaštita Zbog industrijskog, komunalnog i poljoprivrednog opterećenja u slivu Spreče, Modrac je izložen zagađenju i nanosima. Akumulacija je predmet posebnog pravnog režima kroz Zakon o zaštiti akumulacije "Modrac" i njegove izmjene, kojim se uređuju mjere zaštite vode, obala i slivnog područja. Pitanja zagađenja, odlaganja otpada, smanjenja kvaliteta vode i pritiska na obalni prostor redovno se spominju u javnim raspravama o budućnosti jezera.
Zaštita Modraca važna je i zbog njegove uloge u vodosnabdijevanju industrije, lokalnom ribarstvu, rekreaciji i regulaciji vodnog režima Spreče. Jezero je stanište brojnih ribljih vrsta i ptica močvarica, a vlažni obalni pojasevi imaju značaj za lokalnu biološku raznolikost.
Galerija
Također pogledajte Spisak jezera u Bosni i Hercegovini
Reference
Kategorija:Jezera u Bosni i Hercegovini Kategorija:Jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine Kategorija:Vještačka jezera u Bosni i Hercegovini Kategorija:Sliv Bosne