Ubiti pticu rugalicu (eng. To Kill a Mockingbird) je američki dramski roman koji je 1960. napisala i objavila Harper Lee. Postigao je brzi uspjeh te je osvojio Pulitzerovu nagradu i postao klasik američke književnosti. Radnja se labavo temelji na Leeinim opservacijama o svojoj obitelji i susjedima, kao i na događaju koji se je odigrao u blizini njenog grada 1936., kada je imala 10 godina.
Roman krasi toplina i humor, usprkos tome što se bavi ozbiljnim temama o silovanju i rasnoj diskriminaciji. Lik oca u romanu, Atticusa Fincha, poslužio je kasnije kao moralni vodič i junak mnogim čitateljima i odvjetnicima. Jedan kritičar objašnjava utjecaj romana ovim riječima: U 20. stoljeću, Ubiti pticu rugalicu je vjerojatno najčitanija knjiga koja govori o rasama u Americi, a njen protagonist, Atticus Finch, je najtrajnija fiktivna slika rasnog junaštva.Crespino, Joseph (2000). "The Strange Career of Atticus Finch", u Southern Cultures 6 (2), str. 9–29
Teme Ptice rugalice, romana koji je opisan kao Bildungsroman, jesu rasna nepravda i uništenje nevinosti. Ispitivači su uočili da Lee također govori o društvenim slojevima, hrabrosti, suosjećanju i ulogama žena na američkom Jugu. Knjiga se nalazi na popisu lektire po mnogim školama u zemljama engleskog govornog područja jer ima pouke koje naglašavaju snošljivost i pozivaju na pravdu. Usprkos svojim temama, javljale su se i skupine koje su htjele maknuti roman iz školskih učionica zbog navodno spornih rasnih epiteta.
S obzirom na velik broj prodanih primjeraka i na njegovu prisutnost u obrazovanju, roman je relativno rijetko bio predmetom književne raščlambe. Autorica Mary McDonough Murphy, koja je prikupila dojmove nekoliko autora i javnih ličnosti o romanu, nazvala je Pticu rugalicu zadivljujućim fenomenom.Zipp, Yvonne (7. srpnja 2010.). Scout, Atticus & Boo , The Christian Science Monitor. Preuzeto 26. studenog 2013. Godine 2006. britanski knjižničari rangirali su roman iznad Biblije kao jednu od onih knjiga koju svaki odrastao čovjek mora pročitati prije smrti.Pauli, Michelle (2. ožujka 2006.). Harper Lee tops librarians' must-read list, Guardian Unlimited. Preuzeto 26. studenog 2013. Adaptirana je u istoimeni film 1962., koji je režirao Robert Mulligan, a scenarij napisao Horton Foote. Od 1990. predstava temeljena na romanu izvodi se svake godine u Leeinom rodnom gradu, Monroeville, Alabama. Do danas, to je jedini objavljen Leein roman, a iako je nastavila pratiti utjecaj svoje knjige, od 1964. odbila je bilo kakav publicitet za sebe ili za roman.
Uvod
Rođena 1926., Harper Lee je odrasla u južnjačkom gradu Monroeville, Alabama, gdje se sprijateljila s budućim slavnim piscem Trumanom Capoteom. Pohađala je sveučilište Huntingdon u Montgomeryu (1944. – 45.), te potom studirala pravo na sveučilištu Alabame (1945. – 49.). Dok je pohađala sveučilište, pisala je za časopise u kampusu: Huntress i Rammer Jammer. Na oba sveučilišta, pisala je kratke priče i druga djela o rasnoj nepravdi, temi koja se tada rijetko spominjala na kampusu.Shields (2006), str. 79–99. Lee se 1950. preselila u New York, gdje je radila kao trgovac za rezervacije britanske zračne kompanije; tu je počela pisati kolekciju eseja i kratkih priča o ljudima u Monroevilleu. Nadajući se da će biti objavljene, predstavila je svoja djela 1957. književnom agentu kojeg je preporučio Capote. Urednik u izdavačkoj kući J. B. Lippincott joj je savjetovao da da otkaz u zračnoj kompaniji te se usredotoči na pisanje. Zahvaljujući donacijama prijatelja, među kojima su bili i Michael i Joy Brown i Alice Lee Finch, su joj omogućili da neometano piše godinu dana.Nelle Harper Lee Alabama Academy of Honor: Alabama Department of Archives and History (2001). Preuzeto 26. studenog 2013.
Lee je na kraju dvije i pol godine provela pišući Ubiti pticu rugalicu. Prema jednoj anegdoti, postala je toliko frustrirana da je bacila manuskript kroz prozor u snijeg, a njen agent ju je natjerao ponovno ga pokupiti. Roman je objavljen 11. srpnja 1960., te se isprva zvao Atticus. Lee ga je potom preimenovala kako bi priča odražavala veći opseg od samo jednog lika.Shields (2006), str. 129. Uredništvo Lippincotta je upozorilo Lee da će vjerojatno prodati tek par tisuća primjeraka.Shields (2006), str. 14. 1964., Lee se prisjećala tog razdoblja te je izjavila: Nikad nisam očekivala neki uspjeh sa Rugalicom. ... Samo sam se nadala brzom i bezbolnom smrti u rukama recenzenata, ali, istodobno sam se nadala da će se nekome svidjeti dovoljno da me ohrabri. Javno ohrabri. Nadala sam se malome, kao što rekoh, ali sam umjesto toga dobila puno, a na neki način je jednako zastrašujuće kao i brza, bezbolna smrt koju sam očekivala.Lacher, Irene (21. svibnja 2005.). "Harper Lee raises her low profile for a friend; The author of 'To Kill a Mockingbird' shuns fanfare. But for the kin of Gregory Peck", Los Angeles Times, str. E.1 Reader's Digest Condensed Books je izabrao da se knjiga ponovno tiska, što joj je odmah dalo rasprostranjeno čitateljstvo.Shields (2006), str. 242. Od prvog objavljivanja, knjiga nikad nije bila izvan izdavanja.
Radnja
Predak obitelji Finch, Simon Finch, metodist, je pobjegao od vjerske nesnošljivosti u Engleskoj te se preselio u Alabamu, gdje je postao imućan te kupio nekoliko robova.
Glavna radnja se odvija tri godine nakon velike depresije u fiktivnom gradiću Maycomb, Alabama. Glavna junakinja je šestogodišnja Scout Finch, koja živi sa starijim bratom Jemom i samohranim ocem Atticusom, koji je odvjetnik. Jem i Scout se sprijatelje s dječakom Dillom koji je posjetio njihov gradić kako bi ostao s tetom cijelog ljeta. Troje djece se plaše susjeda, otuđenog Booa Radleya. Odrasli nerado govore o Boou. Djeca razvijaju najluđe teorije zašto se skriva te razmišljaju kako ga izmamiti van iz kuće. Scout i Jem otkrivaju da im netko ostavlja malene darove na drvetu kraj Booine kuće, ali se on nikada ne javlja osobno.
Atticus dobiva novi slučaj: obraniti crnoputog Toma Robinsona od optužbe da je silovao bjelkinju, Mayellu Ewell, što ga odjednom čini vrlo nepopularnim u gradu. To se preljeva i na Scout i Jema, jer ih djeca zadirkuju zbog toga. Atticus se čak jednom suoči s ljutitom gomilom koja želi odvesti Toma na linč, ali ga spašavaju Scout, Jem i Dill kada posrame gomilu predstavljajući situaciju iz perspektive Atticusa i Toma.
Atticus ne želi da djeca sudjeluju na suđenju, ali se oni ipak potajno nađu u sudnici te kradimice promatraju parnicu s balkona. Atticus uspostavlja da Mayella i njen otac, Bob Ewell, gradski pijanica, lažu. Postaje i očito da Mayella nema prijatelja te se upucavala Tomu, ali ju je otac uhvatio te ju pretukao. Usprkos značajnim dokazima o nedužnosti Toma, porota ga osudi. Jem više ne vjeruje u pravdu, kao ni Atticus nakon što Toma upucaju i ubiju kada je htio pobjeći iz zatvora.
Iako je pobijedio u parnici, ugled Boba Ewella je upropašten te on želi osvetu. Pljuje na Atticusovo lice na ulici te prijeti Tomovoj udovici. Najzad bijes iskaljuje i na bespomoćnom Jemu i Scout kada su se vraćali od škole po noći za vrijeme maškara. Jemova ruka je slomljena u otporu, ali tada netko dođe pomoći djeci: Boo Radley, koji odvodi Jema kući.
Gradski šerif stiže te otkriva da je Bob Ewell ubijen u okršaju da se zaštite djeca. Tada raspravlja s Atticusom o etici i opravdanosti držanja Jema i Booa odgovornima. Atticus naposljetku prihvaća šerifovu priču da je Elwell jednostavno pao na vlastiti nož. Boo zamoli Scout da ga otprati do njegove kuće, pozdravi ju te tada opet nestaje iza vrata. Dok sjedi na njihaljci kuće Radley, Scout zamišlja život iz Boove perspektive te zažali što nikada nije uzvratila na darove koje im je dao.
Autobiografski elementi Lee je izjavila da Ptica rugalica nije autobiografija, nego prije primjer kako bi autor trebao pisati o tome što zna te pisati iskreno."Harper Lee," u American Decades. Gale Research, 1998. Ipak, neki likovi i događaji vuku paralele s Leeinim djetinjstvom. Leein otac, Amasa Coleman Lee, je bio advokat, kao i Atticus Finch, te je 1919. branio dva crnca optužena za ubojstvo. Nakon što su obješeni, ubijeni i izmrcvareni,Shields (2006), str. 120–121. nikada više nije bio advokat u nekom sudskom postupku. Leein otac je bio i urednik novina Monroevillea. Iako je više bio pobornik rasne segregacije od Atticusa, s godinama je mijenjao stavove i postao liberalniji u tom pogledu.Shields (2006), str. 122–125. Iako je Scoutina majka umrla dok je još bila mala, Lee je imala 25 godina kada je njena majka, Frances Cunningham Finch, umrla. Leeina majka je imala neuroze zbog čega je bila mentalno i emotivno odsutna.Shields (2006), str. 40–41. Lee je imala brata, Edwina, koji je bio — kao i fiktivni Jem — četiri godine stariji od nje. Kao i u romanu, crnoputa spremačica je dnevno dolazila da se brine o kući i obitelji Lee.
Lee je oblikovala lik Dilla na prijatelja iz djetinjstva, Trumana Capotea, tada znanog kao Truman Persons.Krebs, Albin. "Truman Capote Is Dead at 59; Novelist of Style and Clarity", The New York Times, 26. kolovoza 1984., str. 1.Truman Capote, UXL Encyclopedia of World Biography (2003). Preuzeto 26. studenog 2013. Kao što je Dill živio odmah preko puta Scout tijekom ljeta, Capote je živio preko puta Lee sa svojim tetama dok mu je majka bila u New Yorku.Fleming, Anne Taylor (9. srpnja 1976.). "The Private World of Truman Capote", The New York Times Magazine. str. SM6. Kao i Dill, Capote je imao impresivnu maštu i dar za fascinantne priče. I Lee i Capote su bili netipična djeca i voljela su čitati. Lee je bila muškobanjasta te se brzo potukla, dok je Capote ismijavan zbog naprednog vokabulara i mucanja. Pisali bi zajedno priče. Capote ih je nazvao razdvojenim ljudima.Steinem, Gloria (studeni 1967.). "Go Right Ahead and Ask Me Anything (And So She Did): An Interview with Truman Capote", McCall's, str. 76. 1960., Capote i Lee su putovali u Kansas kako bi istražili višestruka ubojstva koja su kasnije postala temelj za Capotin istinit roman Hladnokrvno ubojstvo.
U njihovoj blizini se nalazila i kuća koja je poslužila kao model za imanje Radleyjevih. Sin obitelji se našao usred problema sa zakonom te mu je otac savjetovao da bude uglavnom u kući, iz srama od susjedstva. Ostao je tako dok nije bio skroz zaboravljen te umro 1952.Hile, Kevin S. "Harper Lee" u Authors and Artists for Young Adults, Gale Research 13 (kolovoz 1994.)
Podrijetlo Toma manje je razvidno. Kada je Lee imala 10 godina, bjelkinja kraj Monroevillea je optužila crnca - Waltera Letta - za silovanje. Priču su pokrile novine njenog oca te objavile da je Lett osuđen na smrt. Nakon nekoliko pisama da je Lett u stvari nedužan, njegova kazna je preinačena u doživotni zatvor. Umro je tamo od tuberkuloze 1937.Bigg, Matthew (23. srpnja 2007.). "Novel Still Stirs Pride, Debate; 'Mockingbird' Draws Tourists to Town Coming to Grips With Its Past, The Washington Post, str. A3 Akademičari smatraju da je Tomov slučaj sličan neslavnoj parnici Scottsboro Boys,Johnson (1994), Boundaries str. 7–11.Noble (2010), str. 13. u kojoj je devet crnaca osuđeno za silovanje dvije bjelkinje na temelju labavih dokaza. Ipak, 2005. je Lee izjavila da je na umu imala nešto manje senzacionalno, iako bi i Scottsboro slučaj poslužio istoj svrsi da ukaže na predrasude na američkom Jugu.Shields (2006), str. 118. Emmett Till, crnoputi tinejdžer koji je ubijen jer je flertovao s bjelkinjom u Mississippiju 1955., i čija se smrt katkad navodi kao okidač pokretu za građanska prava, se također smatra modelom za lik Toma Robinsona u priči.Chura, Patrick (2000). "Prolepsis and Anachronism: Emmet Till and the Historicity of To Kill a Mockingbird", Southern Literary Journal 32 (2), str. 1
Stil