Encefalizacija (lat. encephalisatio, od grč. ἐγϰέφαλος: mozak), u komparativnoj anatomiji, razlika između stvarne veličine mozga neke životinjske vrste prema teorijskoj veličini izračunatoj s obzirom na veličinu ostatka tijela te fenomen povećanja veličine mozga, navlastito u odnosu na ostatak tijela, motrena u tijeku evolucije. Koncept telencefalizacije koji specifično označuje povećanje veličine telencefalona ili prednjeg mozga, koje reflektira selektivni pritisak izvrgnut na kognitivne kapacitete organizama navlastito u tijeku humane evolucije.
Kvantifikacija encefalizacije u neke životinje direktno je povezana s njezinom razinom inteligencije. Aristotel je 335. pr. Kr. napisao: „Od svih životinja čovjek ima najveći mozak s obzirom na svoju veličinu.”Russell, Stuart and Norvig, Peter (2003), Artificial Intelligence: A Modern Approach, Upper Saddle River, N.J.: Prentice Hall/Pearson Education, ISBN 0-13-790395-2 Usto je 1871. godine Charles Darwin napisao u svojoj knjizi Porijeklo čovjeka: „Nitko, predmnijevam, ne sumnja u to da je veliki omjer koji veličina čovječjeg mozga ima prema njegovu tijelu, u usporedbi s istim omjerom u gorile ili orangutana, blisko povezan s njegovim višim mentalnim snagama.”Darwin, Charles (pretisak iz 1981. izdanja iz 1871.), The Descent of Man, and Selection in Relation to Sex, Princeton, New Jersey: Princeton University Press, p. 145, ISBN 0-691-02369-7 Vidi još citat na str. 60, na mrežnom tekstu najranijeg pretiska drugog izdanja (1874.).
Encefalizacijski kvocijent
vrsta EQ vrsta EQ čovjek 7,44 mačka 1,00 dupin 5,31 konj 0,86 čimpanza 2,49 ovca 0,81 rezus-majmun 2,09 miš 0,50 slon 1,87 štakor 0,40 kit 1,76 zec 0,40 pas 1,17
Vidi još
evolucijska biologija cefalizacija evolucija čovjeka čovječji mozak
Izvori
Vanjske poveznice
encefalizacijski kvocijenti, Kleiberov zakon i statističke metode
Kategorija:Živčani sustav Kategorija:Animalna anatomija Kategorija:Životinjska spoznaja Kategorija:Inteligencija