mini|desno|Položaj Jugoistočne Azije Jugoistočna Azija je subregija Azije koja leži na sjecištu geoloških ploča obilježenih jakom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću. Otočni lukovi i otočja nalaze se jugoistočno i istočno od azijskog kopna.
Naziv i definicija Područje na koje se odnosi može biti, ovisno o općenitoj ili određenoj specifičnoj uporabi, uže ili šire (npr. može uključivati i obalni dio Kine). Jugoistočna Azija često označava područje koje se sastoji od sljedećih zemalja: Brunej Filipini Indonezija Istočni Timor Kambodža Lao NDR (Laos) Malezija Mjanmar (bivša Burma) Singapur Tajland (bivši Siam) Vijetnam
Sve gore navedene zemlje su članice Savez država Jugoistočne Azije, osim Istočnog Timora koji ima status promatrača.
U prošlosti je Jugoistočna Azija zajedno s dijelom južne Azije bila poznata pod nazivom Istočne Indije ili jednostavno Indije.
IATA-ina definicija
Zrakoplovna industrija u međunarodnim putovanjima koristi IATA-u za definicije regija poput Jugoistočne Azije. Prema IATA-inoj definiciji Jugoistočnu Aziju (često skraćeno SEA) čini: Brunej Darussalam, Kokosovi otoci, Filipini, Guam, Specijalna Administrativna Regija Hong Kong, Kina, Indonezija, Kambodža, Kazahstan, Kina isključujući SAR Hong Kong i SAR Macau, Kineski Taipei (bivši Tajvan), Kirgistan, Laos, Specijalna Administrativna Regija Macao, Malezija, Marshallovi otoci, Mjanma, Mikronezija, Mongolija, Sjeverni Marijanski otoci, Palau, Rusija u Aziji (nasuprot Rusiji u Europi), Singapur, Tadžikistan, Tajland, Timor Leste, Turkmenistan, Uskršnji otok, Uzbekistan i Vijetnam. Ova se definicija koristi diljem svijeta za cijene letova i taksene obračune.
Zemljopis
Jugoistočna Azija je zemljopisno podijeljena na dvije regije, Indokinu i Malajsko otočje.
Indokina ili kopnena Jugoistočna Azija obuhvaća sljedeće države: 300px|mini|desno|Topografija Jugoistočne Azije desno|minijatura|Mount Kinabalu Kambodža Lao NDR Mjanmar Tajland Vijetnam
Malajsko otočje (malajski Nusantara), "Malajski svijet" kao etnokulturni pojam ili primorska Jugoistočna Azija sastoji se od sljedećih država: Brunej Filipini Indonezija Istočni Timor Malezija Singapur
Malezija je podijeljena na dva dijela: Južnokineskim morem. Poluotočna Malezija je smještena na kopnu, dok se istočna Malezija nalazi na Borneu, najvećem otoku u regiji. Malezija se ipak često smatra otočnom državom.
Malajsko otočje vrlo je zanimljivo u geološkom smislu jer predstavlja jednu od najaktivnijih vulkanoloških regija na svijetu. Geološka izdizanja u regiji stvorila su impresivne planine, kulminirajući na Mount Kinabaluu u Sabahu, Malezija na otoku Borneu čija je visina 4,101 metar i na Puncak Jayi u Irian Jayi, Indonezija koja se nalazi na otoku Novoj Gvineji na 4,884 metara nadmorske visine.
Između mnogih zemalja u regiji postoje nesuglasice u polaganju teritorijalnih i/ili maritimnih prava, a negdje su čak upletene druge strane (npr. slučaj otočja Spratly između obiju Kina).
Nasuprot uobičajenoj zabludi većina stanovnika otočne Jugoistočne Azije nisu tihooceanski otočani. Istočni dijelovi Indonezije i Istočnog Timora (istočno od Wallaceove linije) ipak zemljopisno pripadaju Oceaniji.
Stanovništvo
Jugoistočna Azija ima površinu od približno 4,000.000 km². Prema procjeni iz 2004. godine u regiji je živjelo 593 milijuna ljudi, a više od šestine njih (+114 milijuna) živjelo je na indonezijskom otoku Javi, najgušće naseljenom otoku na svijetu. Raspodjela religija i ljudi razlikuje se u Jugoistočnoj Aziji od jedne zemlje do druge. U Maleziji, Singapuru i Tajlandu živi oko 30 milijuna prekomorskih Kineza. Vidi: Chinatown
Etničke grupe u subregiji
Jugoistočni Azijci prvenstveno su azijatskog podrijetla. Prema nedavnoj stanfordskoj genetičkoj studiji, stanovništvo Jugoistočne Azije je daleko od homogenosti. Predci današnjih ljudi koji govore austronezijski, taj i mon-khmerski migrirali su iz južne Kine tijekom željeznog doba. Time su uzrokovana preklapanja kineskih gena (do 54% na Filipinima), europskih gena (3.4% na Filipinima – 45% na Mataramu) i papuanskih gena (55% na Irian Jayi).
Brunej: Malajci (69%), Kinezi (18%), autohtoni Brunejci (6%), ostali (7%) Filipini: Filipinci (80%), Kinezi (10%), južni Azijci (5%), Europljani i Amerikanci (3%), Arapi (1%), ostali (1%) Indonezija: Javanci (45%), Sundanci (14%), Madurci (8%), ostali (33%) Istočni Timor: Tetun (10%), Mambae (8%), Makasae (8%), Tukudede (6%), Bunak (5%), Galoli (5%), Kemak (5%), Fataluku (3%), Baikeno (2%), ostali (48%) Kambodža: Khmeri (94%), Kinezi (4%), Vijetnamci (1%), ostali (većinom Čami) (1%) Laos: nizinski Lao (56%), Lao Theung (34%), Lao Soung (10%) Malezija: Malajci i Orang Asli (60%), Kinezi (25%), južni Azijci (10%), ostali (3%) Mjanmar: Burmanci (68%), ŠanI (Šan) (9%), Karen (6%), Arakanci (Rakhine) (4%), ostali (uključujući Kineze i južne Azijce (13%) Singapur: Kinezi (76%), Malajci (15%), južni Azijci (7%), ostali (2%) Tajland: Tai (75%), Kinezi (14%), Malajci (4%), Khmeri (3%), ostali (4%) Vijetnam: Vijetnamci (88%), Kinezi (4%), Tai (2%), ostali (6%)
Religije u subregiji
U zemljama u Jugoistočnoj Aziji prakticira se mnogo različitih religija. Kopnene zemlje Jugoistočne Azije, tj. Tajland, Vijetnam, Laos, Kambodža i Mjanma pretežito prakticiraju budizam. Na Malajskom otočju (Malezija, Indonezija i Brunej) ljudi uglavnom prakticiraju islam. Kršćanstvo je dominantno na Filipinima i Istočnom Timoru.
Religijski sastav svake zemlje (postotci mogu biti zastarjeli i stoga nepouzdani):
Brunej: islam (67%), budizam (13%), kršćanstvo (10%), domorodačka vjerovanja, ostali (10%) Filipini: kršćanstvo (92%), islam (5%), budizam i ostali (3%) Indonezija: islam (81%), kršćanstvo, budizam, hinduizam, ostali Istočni Timor: kršćanstvo (95%) Kambodža: theravada budizam (93%), animizam, ostali Laos: theravada budizam (60%), animizam, ostali (40%) Malezija: islam (61%), mahayana budizam (20%), kršćanstvo, hinduizam i animizam Mjanmar: theravada budizam (89%), islam (4%), kršćanstvo (4%), hinduizam (1%) i animizam Singapur: kineske religije (mahajana budizam, taoizam i konfucijanizam) (42%), islam (15%), kršćanstvo (14%), hinduizam (4%) Tajland: theravada budizam (95%), islam (3%), hinduizam, kršćanstvo i taoizam Vijetnam: mahajana budizam (50%), konfucijanizam i kršćanstvo
U Jugoistočnoj Aziji postoje razne religije i narodi, a nijedna zemlja nije homogena. U Indoneziji, najmnogoljudnijoj muslimanskoj državi na svijetu, hinduizam je dominantan na otocima poput Balija. Kršćanstvo prevladava na Papui i Timoru. Malene hinduske populacije mogu se pronaći oko Jugoistočne Azije u Singapuru, Maleziji itd. Garuda (sanskrt: Garuḍa), feniks kojeg jaše (vahanam) Višnu, nacionalni je simbol Tajlanda i Indonezije. Zlatne slike Garude pronađene su na Palawanu na Filipinima. Zlatne slike ostalih hinduskih bogova i božica pronađene su također na Mindanau. Na Baliju se može pronaći posebna vrsta hinduizma koji je nešto drugačiji od hinduizma koji se drugdje prakticira, a nastao je uključivanjem elemenata animizma i lokalne kulture. Kršćani se mogu pronaći diljem Jugoistočne Azije, a većinu čine na Istočnom Timoru i Filipinima, najvećoj kršćanskoj azijskoj naciji. U zabačenim dijelovima Sarawaka u istočnoj Maleziji i Irian Jayi u istočnoj Indoneziji postoje stariji plemenski religiozni običaji. U Mjanmaru se Sakka (Indra) naziva nat. U Vijetnamu se prakticira oblik mahayana budizma koji je pod jakim utjecajem animizma i plemenskih religija domorodačkih naroda. Velika se važnost polaže na kult predaka koji razlikuje Vijetnam od njegovih kulturnih susjeda.
Jezici u subregiji
Zbog trgovine i povijesne kolonizacije svi su jezici Jugoistočne Azije bili pod utjecajem kulturnih pritisaka. Stoga Filipinac koji se školovao na engleskom, tagalogu i materinjem jeziku (npr. visayanu) može iz ekonomskih razloga govoriti i drugi jezik poput japanskoga. Malezijac može također iz ekonomskih razloga dobro govoriti kineski jednako kao i engleski.
Službeni jezici su ispisani kurzivom
Brunej: malajski, kineski dijalekti, domorodački bornejski dijalekti Filipini: filipino, engleski, tagalog, cebuano, hiligaynon, waray, ilocano, kapampangan, pangasineski, bicolano, maranao, maguindanao, ostali kineski dijalekti, ostali španjolski dijalekti, ostali indijski jezici, arapski dijalekti, ostali filipinski jezici i dijalekti Indonezija: službeni jezik je bahasa indonesia. Na indonezijskom otočju govori se 583 jezika i dijalekta. Pripadaju različitim etničkim grupama stanovništva. Neki od izrazito različitih lokalnih jezika su: acehnski, batak, sundanski, javanski, sasak, timorski tetum, dayak, minahasa, toraja, buginski, halmahera, ambonski, ceramski, nekoliko irianskih jezika, kineski jezici (hokkien, hakka i mandarinski) te nizozemski. Istočni Timor: tetun, portugalski, mambae, makasae, tukudede, bunak, galoli, kemak, fataluku, baikeno, ostali timorski dijalekti Kambodža: khmerski, kineski dijalekti, vijetnamski, chamički dijalekti Laos: lao, miao, mien, dao, shan, te ostali tibetsko-burmanski jezici Malezija: malajski, engleski, kineski dijalekti, tamilski, ostali indijski jezici, razni domorodački jezici (narod Orang Asli i starosjedioci Malden i Sarawak). Mjanmar: bamajski, engleski, shan dijalekti, karen dijalekti, rakhine, kachin, chin, kineski dijalekti (hokkien, kantonski), mon, indijski jezici, jezici brdskih plemena Singapur: mandarinski kineski, malajski, tamilski, engleski, ostali kineski dijalekti, ostali indijski jezici, arapski dijalekti. Tajland: tajski, kineski dijalekti, isan, shan, lue, phutai, khmerski, mon, mein, hmong, karen, jawi Vijetnam: vijetnamski, tajski, muong, khmerski, kineski dijalekti, nung, hmong, tai dam, te ostali jezici i dijalekti.
Okoliš
mini|desno|Vodeni bivol, Indonezija
Životinje su u Jugoistočnoj Aziji raznolike. Na otoku Borneo mogu se pronaći orangutan (šumski čovjek), azijski slon, sumatranski nosorog i oblačasti leopard, a na otoku Palawan binturong.
Vodeni bivol, pripitomljeni ili divlji, može se pronaći svugdje u Jugoistočnoj Aziji, a nekoć se nalazio i na mnogo većem prostoru južne Azije. Na Sumatri i Borneu živi mišji jelen, sitnozubi jelen veličine psa ili mačke, koji je dobro poznat djeci kao životinjski lik iz mnogih indonezijskih bajki.
Prekrasne ptice poput pauna i dronga nastanjuju područje do samog istoka Indonezije zajedno s babirusom, svinjom s četiri kljove. Kljunorožac je bio cijenjen po svojem kljunu, pa se stoga koristio u trgovini s Kinom. U Kini se cijenio i nosorogov rog bez dijela njegove lubanje.
Wallaceova crta dijeli Indonezijsko otočje na dva dijela. Prolazi današnjom granicom tektonskih ploča i razdvaja azijske (zapadne) vrste od australazijskih (istočnih) vrsta. Otoci između Jave/Bornea i Papue formiraju mješovitu zonu poznatu kao Wallacea u kojoj se pojavljuju oba tipa.
Plitke vode jugoistočnoazijskih koraljnih grebena pokazuju najvišu razinu bioraznolikosti svjetskih morskih ekosustava s obiljem koralja, riba i mekušaca. U Južnokineskom moru može se pronaći kitopsina.
Planina Kinabalu u sklopu svojeg nacionalnog parka sadrži oko nevjerojatnih 6,000 vrsta biljaka. Jedno od najbioraznolikijih nalazišta na svijetu.
Stabla i ostale biljke u regiji pripadaju tropskoj biljnoj zajednici. U nekim zemljama gdje su planine dosta visoke može se pronaći vegetacija umjerene klime. Područja kišnih šuma trenutno su izložena prekomjernoj sječi drva posebice na Borneu.
Iako obiluje florom i faunom, Jugoistočna Azija se suočava s ozbiljnom deforestacijom koja uzrokuje gubitak staništa za razne ugrožene vrste poput orangutana i sumatranskog tigra. U isto je vrijeme smog redovita pojava. Najgori regionalni smog pojavio se 1998. kada su mnoge zemlje bile prekrivene tankim slojem smoga. Posljedica toga bilo je potpisivanje ASEAN Agreement on Transboundary Haze Pollution (ASEAN-ski sporazum o prekograničnom zagađenju smogom) za borbu protiv zagađenja smogom.
Ekonomija