12 godina ropstva (eng. 12 Years a Slave) je američka povijesna drama iz 2013. godine temeljena na istoimenim memoarima objavljenim 1853. godine autora Solomona Northupa, slobodnog Afroamerikanca rođenog u državi New York koji je 1841. godine otet u Washingtonu i prodan u ropstvo. Northup je radio na plantažama u državi Louisiana punih dvanaest godina prije nego što je ponovno postao slobodan. Sue Eakin i Joseph Logsdon su 1968. godine napisali znanstveni rad na temelju Northupovih memoara u kojem su pažljivo proučili i potvrdili opisane događaje te zaključili da su memoari točni. Ostali likovi u filmu su također stvarni, uključujući Edwina, Mary Epps i Patsey.
Ovo je treći dugometražni film redatelja Stevea McQueena. Scenarij za film napisao je John Ridley. Glavnu ulogu u filmu ostvario je Chiwetel Ejiofor kao Solomon Northup dok se u ostalim ulogama pojavljuju Michael Fassbender, Benedict Cumberbatch, Paul Dano, Paul Giamatti, Lupita Nyong'o, Sarah Paulson, Brad Pitt i Alfre Woodard. Film se snimao u New Orleansu (država Louisiana) u razdoblju od 27. lipnja do 13. kolovoza 2012. godine, a snimalo se na lokacijama četiriju povijesnih prijeratnih plantaža: Felicity, Bocage, Destrehan i Magnolia. Od navedenih, plantaža Magnolia najbliža je stvarnoj plantaži na kojoj je Northup radio.
Film 12 godina ropstva pobrao je hvalospjeve filmske kritike, a nekoliko medija proglasilo ga je najboljim filmom 2013. godine. Na kino blagajnama film je također bio vrlo uspješan, ukupno utrživši u svijetu preko 187 milijuna dolara (produkcija filma koštala je 20 milijuna dolara). Film je osvojio tri prestižne nagrade Oscar: za najbolji film, za najbolju sporednu glumicu (Nyong'o) i za najbolji adaptirani scenarij. Osvojivši nagradu Oscar za najboji film, producent Steve McQueen postao je prvi Afroamerički producent koji je osvojio Oscara te prvi Afroamerički redatelj čiji je film proglašen najboljim. Film 12 godina ropstva također je osvojio nagradu Zlatni globus za najbolji film (drama), kao i britansku nagradu BAFTA za najbolji film i najboljeg glavnog glumca (Ejiofor).
Radnja
mini|150px|lijevo|Chiwetel Ejiofor u filmu glumi Solomona Northupa Godine 1841. Solomon Northup je slobodni Afroamerikanac koji svira violinu, živi sa svojom suprugom Anne Hampton i njihovo dvoje djece u Saratoga Springsu, država New York. Uskoro mu dvojica muškaraca, Brown i Hamilton, ponude dvotjedni posao glazbenika pod uvjetom da otputuje s njima u Washington. Nakon što tamo dođu, oni ga drogiraju i odvode u ropsku kolibu u vlasništvu Jamesa Burcha.
Northup je poslan u New Orleans skupa s drugim zarobljenim robovima. Trgovac robovima imena Freeman daje Northupu novo ime "Platt", govori mu da je odbjegli rob iz Georgije te ga prodaje vlasniku plantaže Williamu Fordu. Northup impresionira Forda nakon što izgradi put kroz močvaru za transport drva koji je puno brži i efikasniji od ranijeg pa mu Ford poklanja violinu u znak zahvalnosti na kojoj Northup uskoro urezuje imena svoje supruge i djece.
Fordov stolar John Tibeats prezire Northupa i tenzije između njih dvojice ubrzo eskaliraju. Tibeats napada Northupa koji se obrani. U znak odmazde, Tibeats i njegovi prijatelji pokušaju linčovati Northupa, ali ih u tome sprječava Chapin - Fordov nadglednik - premda ostavlja Northupa da visi na omči praktički cijeli ostatak dana. Uskoro ga Ford spašava, ali odlučuje prodati zlobnom vlasniku plantaže Edwinu Eppsu kako bi ga zaštitio od Tibeatsa. Northup pokušava objasniti da je on zapravo slobodan čovjek, ali Ford mu govori da to ne može čuti i odgovara da mora otplatiti dug njegove kupnje.
Za razliku od relativno dobroćudnog Forda, Epps je sadist koji vjeruje da njegovo pravo zlostavljanja robova odobrava sama Biblija. Robovi bivaju bičevani ako svakog dana ne uspiju ubrati minimalno 91 kilogram pamuka. Mlada djevojka imena Patsey svakoga dana ubire preko 230 kilograma pamuka zbog čega ju Epps non-stop hvali. Patsey privlači Eppsa koji ju konstantno siluje čime uzrokuje ljubomoru svoje supruge koja zbog toga učestalo ponižava Patsey. Njezina jedina utjeha je posjet gospođi Shaw, bivšoj ropkinji čiji se vlasnik u nju zaljubio i oženio je. Patsey želi umrijeti i moli Northupa da to učini, ali on odbija.
Uskoro izbija epidemija koja uništava Eppsov pamuk i plantažu. Budući da ne može raditi ništa sa svojim poljem, on posuđuje svoje robove susjednoj plantaži za sezonu. Dok vrijeme provodi tamo, Northup postaje jedan od omiljenih robova Jurgeu Turneru koji mu dopušta da svira violinu na obljetnici vjenčanja svog susjeda te da zadrži sav eventualni profit. Kada se Northup vrati Eppsu, pokušava upotrijebiti taj novac kod Armsbyja - bijelca i bivšeg nadglednika koji sada s ostalim robovima bere pamuk - kako bi ovaj odnio njegovo pismo prijateljima u državu New York. Armsby pristaje to učiniti i prihvaća sav Northupov ušteđeni novac, ali ga izda Eppsu. Northup ipak uspijeva izbjeći kaznu nagovorivši Eppsa da Armsby laže. Ubrzo nakon toga uplakani Northup pali svoje pismo, njegovu jedinu nadu za slobodom.
Northup skupa s kanadskim radnikom Bassom započinje raditi na izradi verande. Bass je uznemiren Eppsovim brutalnim ponašanjem prema svojim robovima i izražava svoje protivljenje robovlasničkom sustavu čime izaziva neprijateljstvo kod Eppsa. Jednoga dana Epps postane uznemiren nakon što otkrije da Patsey nije na plantaži. Kada se vrati otkriva mu da je otišla do gospođe Shaw po sapun, jer joj je Mary Epps zabranila koristiti njihov. Epps joj, međutim, ne vjeruje i naređuje bičevanje. Ohrabren od strane svoje supruge, Epps prisiljava Northupa da bičuje Patsey kako on to ne bi morao učiniti. Northup nevoljko pristaje, ali Epps u konačnici uzima bič i divljački pretuče Patsey.
Northup namjerno uništava svoju violinu i nastavljajući raditi na izradi verande ispriča cijelu svoju priču Bassu. Još jedanput, Northup traži pomoć u slanju pisma u Saratoga Springs. Bass, riskirajući svoj život, pristaje poslati ga.
Jednoga dana na plantažu dolazi lokalni šerif s kočijom u kojoj se nalazi još jedan čovjek i koji poziva Northupa. Postavlja mu niz pitanja kako bi se uvjerio da li je on zaista osoba koju traži. Northup prepoznaje muškarca u kočiji kao C. Parkera, vlasnika dućana kojeg je poznavao u Saratogi. Parker ga je došao osloboditi pa se njih dvojica zagrle premda ljutiti Epps cijelo vrijeme protestira i pokušava spriječiti Northupa u odlasku. Prije nego što se Northup ukrca na kočiju, Patsey ga doziva i njih dvoje se zagrle na oproštaju. Znajući da su u potencijalnoj opasnosti, Parker i šerif nagovaraju Northupa da što prije krenu pa uskoro odlaze s plantaže.
Nakon što je u ropstvu proveo dvanaest godina, Northup je ponovno slobodan i vraća se svojoj obitelji. Kada uđe u kuću vidi Anne, Alonza, Margaret i njezinog muža koji mu u naručje stavlja njegovog unuka - Solomona Northupa Stauntona. Odjavna špica filma objašnjava nemogućnost Northupa i njegovog tima da sudski progone Browna, Hamiltona i Burcha kao i objavljivanje njegovih istoimenih memoara 1853. godine te misteriozne detalje oko njegove smrti i pokopa.
Glumačka postava
Chiwetel Ejiofor kao Solomon Northup Michael Fassbender kao Edwin Epps Benedict Cumberbatch kao William Ford Paul Dano kao John Tibeats Garret Dillahunt kao Armsby Paul Giamatti kao Freeman Scoot McNairy kao Brown Lupita Nyong'o kao Patsey Adepero Oduye kao Eliza Sarah Paulson kao Mistress Epps Brad Pitt kao Samuel Bass Michael Kenneth Williams kao Robert Alfre Woodard kao gospođa Shaw Chris Chalk kao Clemens Taran Killam kao Hamilton Bill Camp kao Radburn
Zvijezda filma Zvijeri južnih divljina Quvenzhané Wallis u filmu ima malu ulogu Margaret Northup.
Produkcija Razvoj projekta
Nakon što je 2008. godine tijekom projekcije svog filma Glad upoznao Johna Ridleyja, redatelj Steve McQueen ga je kontaktirao u vezi želje za radom na filmu čija bi se radnja vrtila oko "razdoblja robovlasništva u Americi". Radeći na razvoju ideje, njih dvojica nisu mogla pronaći zajedničku notu sve dok McQueenova partnerica, Bianca Stigter, nije pronašla memoare Solomona Northupa iz 1853. godine naziva 12 godina ropstva. McQueen je kasnije izjavio u jednom intervjuu:
"Pročitao sam knjigu i ostao zapanjen. U to vrijeme bio sam poprilično ljut na sebe što prije toga nisam niti znao za postojanje te knjige. Živim u Amsterdamu gdje je Anne Frank nacionalni heroj, a za mene je ova knjiga bila upravo poput njezinog dnevnika samo napisanog 97 godina prije - iskustvo iz prve ruke o robovlasništvu. Gorio sam od želje da upravo tu knjigu prenesem na veliko platno."
Nakon dugotrajnog razvojnog procesa projekta tijekom kojega se produkcijska kompanija Brada Pitta Plan B Entertainment također uključila, a koja je uvelike pomogla u financiranju, snimanje filma službeno je najavljeno u kolovozu 2011. godine s McQueenom kao redateljem i Chiwetelom Ejioforom kao Solomonom Northupom - slobodnim Afroamerikancem koji je otet i prodan u roblje. McQueen je usporedio Ejioforovo "klasno i dostojanstveno" ponašanje s onima koje su imali Sidney Poitier i Harry Belafonte. U listopadu 2011. godine glumac Michael Fassbender (koji je nastupio u McQueenovim ranijim filmovima Glad i Sramota) pridružio se glumačkoj postavi. Rane 2012. godine određen je ostatak glumaca, a početak snimanja planiran je za kraj mjeseca lipnja iste godine.
Kako bi što preciznije prikazali jezik i narječje razdoblja i regije u kojima se radnja filma odvija, Michael Buster je zaposlen kako bi naučio glumce kako ispravno govoriti. Sam jezik imao je književnu kvalitetu povezanu sa stilom pisanja tog vremena, a na koje je snažan utjecaj imala Biblija kralja Jamesa. Buster objašnjava:
Ne znamo kako su robovi zvučali 40-ih godina 19. stoljeća pa sam odlučio koristiti ruralne primjere govora iz Mississippija i Louisiane (za glumce Ejiofora i Fassbendera). Za Benedicta Cumberbatcha sam pronašao govor stanovnika visoke klase iz New Orleansa iz 30-ih. Također sam radio i s Lupitom Nyong'o koja je podrijetlom iz Kenije, ali je učila na sveučilištu Yale. Promijenila je svoj govor kako bi zbilja zvučala američki.
Nakon što su obojica osvojila prestižnu filmsku nagradu Oscar, u medijima su se pojavili napisi da su se McQueen i Ridley posvađali zbog potpisa scenarija. Navodno je McQueen tražio od Ridleyja da ih obojicu potpiše, ali je ovaj to odbio. McQueen se žalio kompaniji Fox Searchlight, ali je kompanija stala na Ridleyjevu stranu. Tijekom svojih pobjedničkih govora niti jedan niti drugi nisu zahvalili jedan drugome. Od tada, međutim, Ridley je u nekoliko intervjua izrazio žaljenje što nije spomenuo McQueena u svom govoru zahvale, a također je negirao njihovu svađu. Hvalio je rad s McQueenom i objasnio da je on jedini potpisnik na scenariju zbog pravila Ceha scenarista. Redatelj McQueen, s druge strane, nije komentirao navedenu svađu.
Snimanje filma
S produkcijskim budžetom od 20 milijuna dolara, snimanje filma započelo je 27. lipnja 2012. godine u New Orleansu (Louisiana). Snimanje filma završeno je 13. kolovoza 2012. godine, nakon sedam tjedana. Kako bi smanjili produkcijske troškove, većina filma snimljena je u široj okolici New Orleansa - uglavnom južno od okruga Red River u sjevernom dijelu države gdje je Northup zaista i bio rob. Među lokacijama koje su korištene za snimanje bile su i četiri povijesne plantaže: Felicity, Bocage, Destrehan i Magnolia. Upravo je plantaža Magnolia smještena tek nekoliko kilometara od povijesnih mjesta gdje je Northup držan u robovlasništvu. "Bilo je izrazito snažno i emotivno znati činjenicu da se nalazimo praktički na mjestu gdje su se stvari iz filma uistinu dogodile", izjavio je glumac Chiwetel Ejiofor. "Osjećaj plesa s duhovima bio je gotovo opipljiv." Film se također snimao i u hotelu Columns te u francuskom dijelu New Orleansa.