Teroristički napad u Mostaru izveden je 18. rujna 1997. godine. U napadu je bilo teže i lakše ozlijeđeno 29 osoba, a uništeno je 120 stanova i 120 automobila. Napad su izveli islamski ekstremisti za osvetu Hrvatskom vijeću obrane. Teroristički napad u Mostaru bio je prvi islamistički napad u Bosni i Hercegovini.
Povijest
Teroristički napad autobombom dogodio se u Zapadnom Mostaru, u Splitskoj ulici, ispred zgrade Policijske uprave Mostar i zgrade bivšeg MUP-a Herceg-Bosne, 18. rujna 1997. godine u 23.40 sati. U napadu je bilo teže i lakše ozlijeđeno 29 osoba, među kojima je bilo i troje policajaca.Mostar: 17 godina od terorističkog napada auto bombom u Splitskoj ulici. Hercegovina.info, 18. rujna 2014. Pristupljeno 2. siječnja 2015. Na mjestu eksplozije nastao je krater širine 240 cm i dubine 85 cm. U eksploziji je bilo uništeno 120 stanova, od čega 56 potpuno, te 120 automobila,S. S.: 15 godina od razorne eksplozije u Splitskoj ulici . Bljesak, 18. rujna 2012. Pristupljeno 2. siječnja 2015. od čega 46 potpuno.
Prvi je na mjesto događaja stigao SFOR. Istraga je započela dan poslije, a vodila ju je krimpolicija Hercegovačko-neretvanske županije uz pomoć stručnjaka iz Zagreba i Splita. Idući dan u jutarnjim satima istraga je bila okončana.
Odmah nakon napada, domaće i strane sigurnosne službe angažirale su se oko istrage počinitelja. Bošnjački političari i mediji su za napad optuživali Hrvate. Kako se napad dogodio nedugo nakon ujedinjenja policije u Mostaru i pobjede HDZ-a BiH na općinskim izborima, pripadnici mirovnih snaga ponudili su tri moguća motiva za podmetanje bombe. Politički motiv objasnili su napadom na "novouspostavljene policijske snage stacionirane u PU Mostar"; kriminalistički motiv naveli su kao mogućnost da je "mafija" željela pokazati policiji da je nakon zadnjih uhićenja jača; te teroristički motiv, koji je za cilj imao što više žrtava i što veću materijalnu štetu. Treći razlog bio je najmanje razmatran, jer su smatrali uobičajenim da teroristi nedugo poslije napada preuzmu odgovornost. Sumnje Stabilizacijskih snaga kasnije su se pokazale pogrešnima.Zoran Krešić: U istrazi najmanje sumnjali da su teroristi stavili autobombu. Večernji list, 20. rujna 2011. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
Krivac za teroristički napad bio je Ahmed Zuhaira Handal, inače iz Sudana. Vast investigation in Bosnia Herzegovina. Free Republic, 30. rujna 2001. Pristupljeno 29. siječnja 2015. U javnosti je njegovo ime iznio glasnogovornik vehabijske zajednice u BiH Alu Husin Imad, pod nadimkom Abu Hamza, koji je rekao da vehabijska zajednica "ne opravdava, ali razumije zločin". Handala je zajedno sa suradnicima teroristički napad izveo zbog osvete Hrvatskom vijeću obrane.
Sudski postupak protiv Ahmeda Zuhaire Handale i njegovih petorice pomagača započeo je u svibnju 1998. godine. Subjects about politics in BiH in May 1998. dDH. Pristupljeno 2. siječnja 2015. Handala je dobio kaznu od 10 godina zatvora, no nalazi se u bijegu. Sudionici terorističkog napada, Ali Ahmed Ali Hamad (iz Bahreina) Jihad, bought and sold. ISA, 26. lipnja 2009. Pristupljeno 29. siječnja 2015. i Nebil Ali Hil, zvani Abu Jemen, dobili su osam, odnosno pet godina zatvora. Mirela Gradišić: Dosad je izrečeno 11 presuda za krivično djelo terorizam . Federalna TV, 6. prosinca 2012. Pristupljeno 2. siječnja 2015.
Izvori
Kategorija:Povijest neovisne Bosne i Hercegovine Kategorija:Povijest islama u Bosni i Hercegovini Kategorija:Povijest Mostara Kategorija:Islamistički teroristički napadi Kategorija:Katastrofe u Bosni i Hercegovini