Jasenovac je naseljeno mjesto u općini Bosanski Petrovac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 18. ožujka 2020.

Zemljopis

Selo je smješteno uz cestu Bosanski Petrovac – Ključ, u dužini oko 4 kilometra, na sjevernoj strani Bravskog polja, ispod Grmeča. Prostor sela je nagnut prema polju i nije svuda jednake visine. Prosječna nadmorska visina je preko 800 metara. Nema ni jednog izdašnijeg izvora vode.

Povijest

U doba Ilira ovo je bilo granično područje prema plemenu Mezejima na sjeveru, čini se, s kojima i nije bilo užih kontakata, što se odrazilo i na kasnija vremena. Naime, još i danas, stanovništvo Bjelajskog i Bravskog polja ovo područje ne smatra Bosnom u njenom povijesnom značenju. Ljudi na Petrovačkom polju Bosnom smatraju područja oko Bosanske Krupe, Lušci Palanke, Sanice i Ključa, pa oko Banje Luke, dakle, sve ono što je s druge strane Grmeča, u dolinama Une, Sane i Vrbasa), koje su u antici držali Mezeji. Ni u srednjem vijeku Petrovačko s |Bjelajskim i Bravskim poljem nije pripadalo Donjoj Slavoniji ni kasnije bosanskim Donjim krajevima, nego je bilo povezano s političkim i vjerskim strukturama na jugu.Ivo Bojanovski: Bosna i Hercegovina u antičko doba, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Čak i u prvom razdoblju osmanske okupacije ovo je područje vezano za Kliški sandžak sa sjedištem u Dalmaciji. Tek je mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. god. i uspostavljanjem granice na Uni ovo područje postalo u svakom pogledu vezano za područje koje čini današnju Bosnu i Hercegovinu.

Gradina više Jasenovca je ruševina zidane građevine. Druga gradina, na brdu Visoko, datira iz rimskog razdoblja. Tu je pronađen lijepo otesan meki kamen s likom i s latinskim natpisom. No, previše je kamen oštećen pa do kraja nije bilo moguće rekonstruirati natpis.Salmedin Mesihović: Antiqvi Homines Bosnae, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2011. Tu je nađen i dukat iz vremena cara Teodozija, čiji je lik na jednoj strani, a na drugoj su car Konstantin i carica Jelena s križem u ruci.Petar Rađenović: Bjelajsko polje i Bravsko, Beograd, 1925. Ovuda su prolazili i rimski i turski put za dolinu Sane. Kroz selo je nekad prolazila uskotračna pruga Drvar – Prijedor.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedećiNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.:

ukupno: 430

Srbi - 424 Jugoslaveni - 4 ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 2

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 157

Srbi - 153 Hrvati - 1 ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 3

Izvori

Kategorija:Naselja u Unsko-sanskoj županiji Kategorija:Bosanski Petrovac