mini|239x239px|narječja modernoga grčkog jezika Ciparsko narječje (grčki: κυπριακή διάλεκτος της ελληνικής γλώσσας 'ciparsko narječje grčkoga jezika') jedna je od inačica modernoga grčkog jezika, a rabi se na otoku Cipru gdje njime govori oko 650 000 ljudi, a u emigrantskim zajednicama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sjevernoj Americi, Južnoj Africi i drugdje. Zbog svoje duge izolacije jako se razlikuje od standardnoga grčkog i često je nerazumljiv govornicima standarda. Ljudima s Cipra standard je ipak razumljiviji jer je on u upotrebi u edukaciji i medijima.

Ciparski nije ujedinjeno narječje, pa se ovdje objašnjava govor educiranih govornika iz glavnoga grada, Nikozije. Nema standarda načina zapisivanja, ipak, postoje razni načini pisanja grčkim alfabetom.

Klasifikacija Ciparski pripada jugoistočnim narječjima koji imaju palatalizaciju velara, geminaciju i zadržavanje završnog /n/.

Iako sve inačice modernoga grčkog palataliziraju velare pred prednjim samoglasnicima (/i/ i /e/) i /j/, obilježje je južnih narječja ekstremna palatalizacija i pretvaranje njih u frikative ili afrikate u tim položajima. U ciparskom vrijedi: /k, g, x, ɣ/ > /t͡ʃ, d͡ʒ, ʃ, ʒ/.

Još je jedna važna odlika ciparskog prezervacija geminacije iz antičkoga grčkog (geminacija je udvajanje suglasnika ili samoglasnika kao u hrvatskom najjači). Ciparski je također razvio vlastitu, novu geminaciju uključujući i onu na početku riječi. Primjeri su /filla/ 'listovi' i /fila/ 'Poljubi!'.

Posljednje obilježje ciparskog jest zadržavanje (retencija) završnog -n. Primjerice, 'rekao je' glasi [ipen] pred pauzom.Modern Greek dialects: a preliminary classification, Peter Trudgill, Fribourg University

Fonologija

Suglasnici Svi se suglasnici osim zvučnih frikativa mogu pojaviti geminirani. Geminirano /ɾ/ jest /r/.A (Brief) Review of Cypriot Phonetics and Phonology, Amalia Arvaniti, University of California, San Diego LabijalniDentalniAlveolarniPostalveolarniPalatalniVelarniNazalmnPlozivi i afrikateptt͡ʃckFrikativbezvučnifθsʃxzvučnivðzʒʝɣLateralilDotačnikɾ Plozivi i afrikata /t͡ʃ/ izgovaraju se zvučno uz nazale.

Primjeri nekih glasova na ciparskom narječju: GlasIPAPismoPrijevodppi'ɾɐπυράvrućinattɔ'ɾɐτωράsadk'kɔɾiκόρηdjevojkaffɔ'niφωνήglasθθɔ'ɾɔθωρώvidimxxɔ'ninχωνίνdimnjakvvu'ɾɔβουρώtrčimððɐ'mɛδαµαίovdjeɣ'ɣɐɾɔsγάροςmagaracs'suzɐσούζαzamahnutizzɔɾ'lisζορλήςtvrdoglavʃ'ʃɐlinσιάλινšalʒʒɔζιωživimt͡ʃt͡ʃɐ'mɛτζαµαίondjem'mɐm:ɐµάµµαmamannu'ɾɐνουράrepɾ'ɾɔtsɐρότσαkamenllɐ'ɔsλαόςzec

Samoglasnici mini|samoglasnici grčkoga Ciparsko narječje ima isti broj samoglasnika kao i standardni grčki te hrvatski: /a, e, i, o, u/. Arvaniti 1999. njihovu realizaciju objašnjava kao: /ɐ, ɛ, i, ɔ, u/.

Izvori

Kategorija:Grčki jezik Kategorija:Jezici Cipra