Hrvatski radiša ime je za društvo koje je započelo s djelovanjem u Zagrebu 1903. godine s ciljem namještanja naučnika u trgovine i obrte.Mira Kolar-Dimitrijević, Časopis za suvremenu povijest, Vol.37 No.3 Prosinac 2005. , Str. 721 - 734 http://hrcak.srce.hr/8388 Godine 1913. ovo društvo dobiva ime Hrvatski privrednik, a da bi 1917. godine bilo preimenovano u Hrvatski radiša.
Povijest
Zaklada Hrvatski radiša utemeljena je 1903. pod imenom Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu u Zagrebu. Cilj društva bio je omogućiti školovanje i poboljšanje položaja mladim hrvatskim obrtnicima i trgovcima, te imati što veći udio u gospodarstvu Hrvatske kojim vladaju stranci.
"Za hrvatsku djecu ostajala su samo najslabije plaćena zanimanja. Naravno, uzrok je tome uglavnom bio u nedostatku njihovog školovanja u praktičnim zanimanjima i nemogućnosti da budu konkurentni onima s višim kvalifikacijama koji znaju strane jezike i imaju iza sebe obiteljski ili bankovni kapital. San o odlasku u svijet, daleko od tužne zbilje u vlastitoj zemlji sve je češći."
Za vrijeme vladavine Hrvatsko-srpske koalicije Društvo nema podršku vladajuće elite, jer je prevladavalo mišljenje da je društvo isključivo katoličko i hrvatsko s obzirom na činjenicu da su u prvoj fazi njegova ustrojavanja svećenici imali vodeću ulogu. Utemeljitelji Društva bili su 11 zagrebačkih obrtnika a za predsjednika osnivačkog Odbora izabrali su Matu Ilijaševića, tadašnjeg župnika crkve sv. Petra u Zagrebu.
Društvo je poslovalo s većim ili manjim uspjehom, promijenivši ime 1913. u Hrvatski privrednik, a 1918. u Hrvatski radiša. 1920-ih se održavalo nogometno natjecanje Kup Hrvatskog radiše. Materijalna moć Hrvatskog radiše ojačala je tek oko 1930. zahvaljujući pomoći američkih Hrvata. Društvo je osobito pomagao Pasko Baburica, koji je kao industrijalac u Čileu pomogao osnivanju Zadruge za štednju, kredit i osiguranje, te izgradnju prvog zakladnog doma "Hrvatskog radiše" 1926. godine u budućoj Radišinoj ulici.
Tek sredinom 30-ih godina Hrvatski radiša, a s njim i hrvatski gospodarstvenici, nakon uspostave gospodarske suradnje s Trećim Reichom, europskom velesilom, dolaze u poziciju utjecaja na gospodarstvo u Hrvatskoj. Nova vlast u svibnju 1945. ukinula je Društvo i uništila bogat arhiv "Hrvatskog radiše".Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava: Hrvatski radiša i Zagrebačka burza, Ljubomir Škrinjar (objavljeno 9. studenoga 2011., pristupljeno 31. kolovoza 2015.) s dopusnicom
Bila je po kapitalu najmoćnija, ali i najmasovnija udruga u Banovini Hrvatskoj. Hrvatski Radiša nekada je školovao ratnu siročad, djecu ratnih i radnih invalida i onu siromašnih obitelji.Večernji list, Mario Sirotković (objavljeno 5. travnja 2003., pristupljeno 31. kolovoza 2015.) Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije neprestano se ometao rad Hrvatskog radiše, koji je inače izvrsno radio.
Zabrana rada
Komunistička Jugoslavija kao prvo uništila je i pokrala Hrvatskog radišu, zgradu Hrvatskog radiše, za koju su donacije slali hrvatski emigranti iz Južne Amerike, iz Sjeverne Amerike. Na zgradi su i danas veliki medaljoni koje je Meštrović darovao Radiši, velike brončane plakete najvećim donatorima, to su bile obitelji Baburica, Petrinović, Mihanović. Oni su svi slali veliki novac za Hrvatskog radišu i otud je ta zgrada tamo u Radišinoj ulici, danas je to ulica Kneza Mislava.
Kad su se za Hrvatskog radišu sabirali novci od svih okolo i kad su počeli graditi zgradu Hrvatskog radiše, gradnju je vodio i nagledao potpuno besplatno arhitekt August Pisačić.
Komunistička vlast zabranila je udrugu i nacionalizirala njezine zgrade u Ulici kneza Mislava, Bauerovoj i u Zvonimirovoj ulici (danas Dom HV-a).
Ponovno pokretanje
Udruga nije djelovala do 1993. godine, kada nastavlja rad, s ciljem vraćanja svoga ugleda.
Istaknuti članovi
Istaknuti članovi udruge bili su papa Pio XI., Vjekoslav Heinzel, Pavle Radić, Blaženi Alojzije Stepinac i drugi.
Vrela
Vanjske poveznice
Kategorija:Hrvatska