Varšava () je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad. Također je i važan znanstveni, kulturni i politički centar. U Varšavi se nalaze parlament, predsjednička palača i poljska vlada. Osim što je najveći grad u Poljskoj, Varšava je i središte Mazovjeckog vojvodstva.
Zemljopis mini|lijevo|Satelitski snimak Varšave Položaj Varšava se nalazi na srednjem dijelu toka Visle u srednjomazovjeckoj nizini. Njena srednja nadmorska visina iznosi oko 100 m. Na terenu grada nalazi se nekoliko uzvišenja, uglavnom umjetno napravljenih. Grad se nalazi s obje strane Visle. Varšava je udaljena oko 350 kilometara od Karpata i Baltičkog mora.
Klima Klima Varšave je vlažna kontinentalna. Srednja godišnja temperatura oscilira 9,2 stupnjeva Celzijusa (-1,9 °C u siječnju i 20,0 °C u srpanju). Godišnja količina padalina ne prelazi 584 mm, a najvlažniji mjesec u godini je srpanj.Climatebase.ru: Warsaw, Poland
Povijest Varšava je kroz povijest prošla kroz razne dramatične trenutke i grad je nekoliko puta rušen od raznih osvajača. Zbog toga ga često zovu "Gradom feniksom".
Prvi put se Varšava spominje u 13. stoljeću, da bi se s vremenom razvila u veliko trgovačko središte, te je dobio gradska prava (Magdeburške ovlasti) 1334. godine. Bila je Mazovjecko vojvodstvo do 1596. godine kada je kralj Sigismud premjestio prijestolnicu iz Krakova i varšava je postala glavnim gradom Poljske. Nakon što su je opsjedali Švedska i Prusija od 1655. – 56., grad su 1794. godine opustošili Rusi koji su pobili i veliki broj stanovnika. mini|lijevo|250px|Varšava 1770. Nakon podjele Poljske postala je dio Pruske, a od 1807. godine glavnim gradom Velikog varšavskog vojvodstva. Nakon Bečkog kongresa je pripala Rusiji, a godine 1918., nakon Prvog svjetskog rata, je u njoj proglašena nezavisnost Poljske.
U Drugom svjetskom ratu je teško stradala kada su je 1939. godine bombardirali Nijemci. Židovsko stanovništvo je smješteno u geto gdje je bilo sustavno izgladnjivano i mučeno, sve dok nekolicina preživjelih nije 1943. godine podigla ustanak. Neuspješni ustanak je potrajao 63 dana, a nacistička odmazda je bila strašna i ubijeno je više od 250.000 stanovnika. Godine 1944. je poljski pokret otpora podigao ustanak protiv Nijemaca, ali je pomoć sovjetskih trupa izostala pa je Varšava razorena do temelja.
Nakon rata uslijedio je komunistički režim kojim je dominirao utjecaj SSSR-a. Grad je u potpunosti obnovljen tako da su povijesne palače pretvorene u stambene komplekse, a izgrađene su i tipične građevine "istočnog bloka" kao što je Palača kulture i znanosti. God. 1955. godine je u njemu potpisan Varšavski pakt.
Povijesna jezgra Varšave uvrštena je 1980. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Papa Ivan Pavao II. je 1983. godine podržao trgovačko udruženje Solidarnost i rastući antikomunizam.Papa u Varšavi , posjećeno 9. prosinca 2010. Nakon demokratskih promjena u Poljskoj 1995. godine izgrađena je podzemna željeznica u Varšavi. Nakon što je Poljska postala članicom Europske unije, 2004. godine doživljava najveći gospodarski procvat u povijesti.
Europsko prvenstvo u nogometu 2012. godine otvoreno je nogometnom utakmicom u Varšavi.
Današnja Varšava Samouprava mini|desno|300px|Administrativna podjela Varšave od 2002. godine Zajedno s transformacijom sustava, u Varšavi se vraća varšavska samouprava. Poslije mnogih javnih rasprava, 18. svibnja 1990. godine parlament usvaja uredbu o društvenom uređenju Varšave. Dana 27. svibnja na demokratskim izborima građani Varšave izabrali su svoje predstavnike za sedam općina. Za predsjednika skupštine grada Varšave je izabran urbanist Stanislav Viganovski, koji je vršio ovu funkciju od 27. siječnja 1990. godine. Varšava po drugi put postaje temom rasprave parlamenta koji je 25. ožujka 1994. godine usvaja odredbu o podjeli grada na 11 nezavisnih općina. U travnju 1995. godine počinje s radom Varšavski metro. Prvi gradonačelnik Varšave po novom ustavu postao je Lech Kaczyński.
Administrativna podjela Od kolovoza 1994. Varšava je savez 11 općina: Varšava-centar, Varšava-Bialolenka (Warszawa-Białołęka), Varšava-Targuvek (Warszawa-Targówek), Varšava-Rembertuv (Warszawa-Rembertów), Varšava-Vaver (Warszawa-Wawer), Varšava-Vilanov (Warszawa-Wilanów), Varšava-Ursinuv (Warszawa-Ursynów), Varšava-Vlohi (Warszawa-Włochy), Varšava-Ursus (Warszawa-Ursus), Varšava-Bemovo (Warszawa-Bemowo) i Varšava-Bielani (Warszawa-Bielany). Zbog reformi uvedenih 27. listopada 2002. Varšava predstavlja samo jednu općinu. Osim toga, granice Varšave proširile su se tako da je Varšava dobila nadležnost i nad dotadašnjom posebnom općinom Vesela (Wesoła)
Trenutno je Varšava podijeljena na 18 administrativnih dijelova. Svaki od njih posjeduje ograničenu samoupravu.
Najvažnija prigradska naselja Varšave su: Pruškuv (Pruszków) (53.000) Legionovo (Legionowo) (50.600) Otvock (Otwock) (44.000) Volomin (Wołomin) (36.500) Novi Dvor Mazoviecki (Nowy Dwór Mazowiecki) (27.518) Piasečno (Piaseczno) (25.200) Grođisk Mazoviecki (Grodzisk Mazowiecki) (24.900) Piastuv (Piastów) (23.700) Marki (Marki) (19.000) Zombki (Ząbki) (20.363) Rađimin (Radzymin) (18.398) Sulejuvek (Sulejówek) (17.600) Zielonka (Zielonka) (16.454) Kobilka (Kobyłka) (16.300) Milanuvek (Milanówek) (15.000) Juzefuv (Józefów) (14.800) Lomianki (Łomianki) (13.600) Brvinuv (Brwinów) (11.500) Ožaruv Mazoviecki (Ożarów Mazowiecki) (10.663) Gradonačelnik U skladu s Varšavskim ustavom, od 27. listopada 2002. gradonačelnik Varšave se bira neposredno od strane građana, dok njegovi zamjenici ne dolaze na funkciju izborima. U ovlaštenja gradonačelnika spadaju između ostalih i upravljanje vlasništvom grada, kao i nadzor nad skupštinama općina Varšave.
Gradska skupština U gradskoj skupštini Varšave zasijeda 60 vijećnika. Oni se biraju na neposrednim, proporcijalnim izborima svake četiri godine. Kao i većina ostalih organa samouprave, gradska skupština se dijeli na komisije.
Odluke skupštine obično se donose većinom glasova, a potom se šalju gradonačelniku na potvrđivanje. Ako gradonačelnik stavi veto na odluku, skupština ima rok od 30 dana do donošenja nove odluke koju treba usvojiti dvotrećinskom većinom. Svaka od 18 općina Varšave poseduje posebnu skupštinu općine.
Znamenitosti
mini|245px|Karta Povijesnog središta Varšave: 1. Kamene stube 2. Muzej povijesti 3. Barbikan 4. Obrambene zidine 5. Salwator zgrada 6. Muzej umjetnina od kože 7. Zgrada sv. Ane 8. Fukier zgrada 9. Muzej književstva 10. Muzej za umjetnost i obrt 11. Crkva sv. Martina 12. Gotički most 13. Pelikanska kuća 14. Katedrala sv. Ivana 15. Jezuitska crkva 16. Biskupski dvor 17. Kraljevski dvor 18. Palača bakrenog krova 19. Tunel Istok-Zapad 20. Brdo Dung 21. Skulptura varšavske sirene 22. Zygmuntov stup|lijevo Povijesno središte Varšave (Starego Miasto) uvršteno je 1980. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao jedinstven primjer poslijeratne obnove starog središta grada koje sadrži primjerke građevina u svim povijesnim razdobljima od 13. do 20. stoljeća. U izvornom stilu su obnovljeni stari srednjovjekovni grad, stari trg, gradske povijesne kuće, zeleni krug na mjestu gradskih zidina s utvrdom Barbikan, vjerske građevine, Kraljevski dvorac sa Sigmundovim stupom.
Južno od Starog grada nalazi se tzv. "Kraljevska cesta" na kojoj su mnoge neoklasicističke palače, Predsjednička palača i kampus Varšavskog sveučilišta. Palača u Wilanówu (Pałac w Wilanowie), bivša rezidencija kralja Ivana III. Sobjeskog, ima prekrasnu baroknu arhitekturu i parkove.Wilanowska palača , posjećeno 9. prosinca 2010.
Najstariji park je Saski vrt (Ogród Saski) koji se nalazi na 10 minuta hoda od Starog grada, a najveći gradski park su Kraljevske toplice (Park Łazienkowski) iz 17. stoljeća (3 km južnije od Starog grada) koje su dobile današnji izgled u 18. stoljeću.Ljetna rezidencija kralja Stanislava Augusta, posjećeno 9. prosinca 2010.
Groblje Powązki je najveće u Europi, a obližnja Ulica Okopowa je jedno od najvećih židovskih grobalja u Europi. Od ostalih židovskih spomenika sačuvana je Sinagoga Nożyk, Židovsko kazalište, Sirotište Januša Korčaka i slikovita Ulica Próżna.
Simbol grada, Varšavska sirena, koja se nalazi i na gradskom grbu od 14. stoljeća, se može pronaći posvuda po gradu.
U Varšavi se nalazi Narodna Filharmonija, ali mu nedostaje koncertna dvorana, zbog čega se velike glazbene svečanosti uglavnom održavaju u Kongresnoj dvorani.
Kazališta mini|300px|Veliko kazalište mini|Palača kulture i znanosti U Varšavi postoji oko 30 većih kazališta. Među njima su najvažniji Narodno kazalište (izgrađeno 1765.) kao i Veliko kazalište (osnovano 1778.) koje je dom Poljskog narosnog kazališta i Opere. Značajno je i Kazalište Varšava, koji je organizator eksperimentalnih predstava, te Palača kulture i znanosti, socijalistička kopija moskovskog Sveučilišta Ljomonosov iz 1955. godine.
Tijekom ljeta većina varšavskih kazališta ne radi.
Muzeji i galerije U Varšavi postoje mnogi muzeji i galerije umjetnosti, kako državni tako i privatni. U najvažnije spadaju: Znanstveni Centar Kopernik (Centrum Nauki Kopernik), Zahenta (Zachęta), Centar Suvremene Umjetnosti (Centrum Sztuki Współczesnej) kao i Muzej Poljske Vojske (Muzeum Wojska Polskiego).
U najveće spadaju Narodni Muzej (Muzeum Narodowe) i njegove filijale: u Kraljevskom zamku i u Vilanovskom dvorcu (Pałac w Wilanowie)
Od 31. srpnja 2004. otvoren je Muzej Varšavskog Ustanka (Muzeum Powstania Warszawskiego).
Stanovništvo Dana 31. prosinca 2019. u Varšavi je živjelo 1.790.658 ljudi. U posebnim dijelovima grada broj stanovnika iznosio je:
Dijelovi Broj stanovnika ljudi/km² Površina [km²]Mokotuv (Mokotów) 217 683 6146 35,42Južna Praga (Praga Południe) 179 836 8036 22,38Ursinuv (Ursynów) 150 668 3441 43,79Vola (Wola) 140 958 7319 19,26Bielani(Bielany) 131 910 4079 32,34Targuvek (Targówek) 124 279 5131 24,22Bemovo (Bemowo) 123 932 4967 24,95Srudmieśće (Śródmieście) 115 395 7411 15,57Bialolenka (Białołęka) 124 125 1699 73,04Ohota (Ochota) 82 774 8516 9,72Vaver (Wawer) 77 205 969 79,70Sjeverna Praga (Praga-Północ) 64 113 5614 11,42Ursus (Ursus) 60 112 6422 9,36Žolibož (Żoliborz) 52 293 6174 8,47Vlohi (Włochy) 42 862 1497 28,63Vilanuv (Wilanów) 40 060 1091 36,73Vesola (Wesoła) 25 439 1109 22,94Rembertuv (Rembertów) 24 328 1261 19,30
Stanovništvo Varšave kroz povijest:
Poznati Varšavljani Eugeniusz Bodo (1899. – 1943.), pjevač i glumac Zbigniew Brzeziński (1928. – 2017.), poljsko - američki političar Fryderyk Chopin, (1810. – 1849.), skladatelj Maria Skłodowska-Curie, (1867. – 1934.), znanstvenica, dobitnica Nobelove nagrade 1903., 1911. Witold Gombrowicz (1904. – 1969.), spisatelj Abraham Joshua Heschel (1907. – 1972.), židovski teolog i filozof Agnieszka Holland (rođ. 1948.), redateljica Jacek Kaczmarski, (1957. – 2004.), pjesnik Ryszard Kapuściński (1932. – 2007.), pisac Krzysztof Kieślowski (1941. – 1996.), redatelj Janusz Korczak (1878. ili 1879. – 1942.), pisac Kazimierz Kuratowski (1896. – 1980.), matematičar Janusz Kusociński (1907. – 1940.), atletičar Tamara de Lempicka (1898. – 1980.), slikarica Witold Lutosławski (1913. – 1994.), kompozitor Benoît Mandelbrot (1924. – 2010.), matematičar Icchok Lejb Perec (1851. – 1915.), pisac Władysław Reymont (1867. – 1925.), pisac Wacław Sierpiński (1882. – 1969.), matematičar Stefan Starzyński (1893. – 1939.?), gradonačelnik Stanisław Staszic (1755. – 1826.) filozof Władysław Szpilman, (1911. – 2000.), skladatelj Olga Tokarczuk, (1962.), književnica, dobitnica Nobelove nagrade 2018. Janusz A. Zajdel (1938. – 1995.), ZF pisac
Promet mini|Glavni kolodvor na pruzi Varšava-Beč 1900. mini|Postaja podzemne željeznice Plac Wilsona Zbog štete koja je nastala u 2. svjetskom ratu samo nekoliko prometnica je ostalo u upotrebi. To je prouzrokovalo velike gužve u prometu. Zbog toga je dugo godina jedan od prioriteta grada bio razvoj prometnica.
Tranzit