Ivan Mršo (9. travnja 1929. — 30. studenoga 2000.)Garevac.net Pokojni dijecezanski svećenici Vrhbosanske nadbiskupije (od 29.4.1893. do 5.9.2015.), 5. rujna 2015. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)(negdje kao Ivan Mrša) je bio rimokatolički svećenik iz Bosne i Hercegovine. Rodom je iz Bugojna.
Komunističke vlasti uhitile su ga i osudile ga. Osudile su ga na montiranom procesu svećenicima i bogoslovima iz đakovačke Bogoslovije u Osijeku 1959. – 1960. Tad su bili osuđeni Anto Bajić, Hrvoje Gašo, Ivan Kopić, Ćiril Kos, Ivan Mršo, Zvonko Petrović, Boško Radielović i Petar Šokčević.IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.) Mršo je osuđen na tamnovanje.Garevac.net Gdje su oni stali, mi nastavljamo, osvrt na na knjigu o pokojnim svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30.04.2007., 17. studenoga 2008. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
Ni nakon osude nije imao mira. SDB ga je još početkom 1980. pratila kao dio skupine od 45 katoličkih svećenika u BiH koje je držala pod "operativnim tretmanom", od čega su njih 16 sumnjičili da su "povezani s ustaškom emigracijom". SDB je tvrdio da se posebno mora promatrati kontakte koje s emigracijom imaju katolički svećenici Krunoslav Draganović, fra Petar Krasić (župnik u Kočerinu), don Ivan Mršo (župnik na Palama), fra Mijo Đeno na dužnosti u okolini Jajca, fra Ferdo Vlašić (urednik Naših ognjišta), don Franjo Krešić (župnik u Mrkonjić Gradu), don Tomislav Matković (župnik u Bosanskoj Gradišci) i don Dominik Stojanović, župnik u Otinovcu na Kupresu., str. 133Croatica Christiana Periodica, Vol.36 No.69 Lipanj 2012. Ivan Lučić: Progon katoličke crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.)
Bio je župnik na Palama i u Goraždu. Ovaj vrhbosanski kanonik zbog svog je zalaganja i djelovanja u području istočne Bosne i Podrinja došao na glas kao "apostol Istočne Bosne". Njegovim je radom održavan vjerski život katolika u tim područjima, spašavane katoličke crkve od propadanja, održavane (pr. Crkva sv. Josipa Radnika na Palama), obnavljane (pr. Crkva sv. Benedikta u ČajničuKTABKBIH Toni Šarac: Crkva na kamenu br.8-9. Sveti Benedikt u Čajniču, Mostar, 18. kolovoz 2011., (pristupljeno 4. svibnja 2016.)) i građene nove.KTA BK BIH Proslavljena stota obljetnica crkve na Palama, 5. srpnja 2011. (pristupljeno 31. svibnja 2016.) Veliki je trag ostavio u Foči.KTA BK BiH kta/kum: Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči, 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
Izvori
Literatura Šarac, Antun: Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju, 2014. Josipović, Slađana: ODNOS KOMUNISTIČKOG REŽIMA PREMA KATOLIČKOJ CRKVI U ĐAKOVAČKOJ ILI BOSANSKOJ I SRIJEMSKOJ BISKUPIJI U VRIJEME BISKUPA ANTUNA AKŠAMOVIĆA (1945.-1959.) , Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, disertacija, Zagreb, 2010.
Kategorija:Hrvatski katolički svećenici iz Bosne i Hercegovine Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini Kategorija:Životopisi, Bugojno Kategorija:Hrvatski kanonici