Josip Jurčević (Studenci kod Imotskoga, 1951.) hrvatski je političar i povjesničar te zastupnik u Hrvatskome saboru. Znanstveni je suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo PilarJosip Jurčević , Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, www.pilar.hr i profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Životopis Mladost i obrazovanje Josip Jurčević rođen je u Studencima kod Imotskoga, 1951. godine. Još u djetinjstvu je s roditeljima doselio u Zagreb.Josip Križić, Razgovor s prof. dr. Josipom Jurčevićem , Raskrižje - hrvatski katolički portal, www.raskrizje.com, pristupljeno 4. veljače 2016. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1975. godine diplomirao je povijesti i filozofije.
Pedagoški rad i vojna karijera Tijekom Hrvatskog proljeća 1970. – 1971. godine, bio je član Sveučilišne skupštine i studentskog odbora Filozofskog fakulteta. Nakon diplomiranja nije mogao dobiti stalni posao te je radio kao profesor u osnovnim i srednjim školama, te turističkim i drugim poduzećima u Zagrebu. Od 1981. godine bavio se i raznim obrtima i primijenjenom umjetnošću. Godine 1990. sudjelovao je u otkrivanju i javnom predstavljanju poratnih žrtava u jami Jazovka te osnivanju Hrvatskog društva za istraživanje žrtava rata i poraća u kojem je izabran za predsjednika. Dragovoljac je Domovinskog rata od proljeća 1991. godine. U Hrvatskoj vojsci, 1991. – 1992., dobiva čin bojnika. Jedan je od osnivača Informativno psihološke djelatnosti MORH-a, te prvi ravnatelj Središnjeg arhiva MORH-a.Biografija predsjedničkog kandidata Josipa Jurčevića, Večernji list, www.vecernji.hr, pristupljeno 4. veljače 2016. Djelatan je u udrugama proisteklim iz Domovinskog rata. Od 1994. do 1997. godine bio je zaposlen kao samostalni savjetnik u Komisiji za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Sabora Republike Hrvatske. U razdoblju od 1995. do 1996. bio je glavni urednik i autor članaka u listu Zora: nacionalni tjednik koji je izdavao Dragovoljački dom iz Zagreba, a sam list se bavio sigurnosnim pitanjima na tendenciozan i senzacionalistički način, povezujući tadašnji sigurnosni sustav sa političkim policijama bivše države, o čemu je govorio i sam Jurčević u Podcast Velebit emisiji internetskog formata urednika i voditelja Marka Juriča od 19. svibnja 2024. godine.
Znanstveno-nastavna djelatnost Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu magistrirao je na 1996. godine radnjom Problemi proučavanja žrtava Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske. Doktorirao je 2000. godine radnjom Represivnost jugoslavenskog sustava u Hrvatskoj 1945. godine.Josip Jurčević, Hrvatski studiji, www.hrstud.unizg.hr, pristupljeno 4. veljače 2016. Od 1997. godine djelatnik je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Nositelj je kolegija "Opća povijest XX. stoljeća" na Studiju povijesti Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, kolegija "Povijest uspostave suvremene hrvatske države" na Studiju novinarstva Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te kolegija "Svjetska povijest XX. stoljeća na Pedagoškom fakultetu u Osijeku.
U časopisima i zbornicima objavljuje znanstvene i stručne radove iz suvremene hrvatske povijesti, a središnje teme njegova istraživanja su žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, Domovinski rat te hrvatsko iseljeništvo. Bio je član uredništva i jedan od autora monografije Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu, kao i član uredništva u autor niza članaka u Hrvatskom leksikonu. Sudjelovao je na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i bio voditelj više projekata. Sudjelovao je i u izradi nekoliko dokumentarnih filmova. Piše feljtone i stručne novinske članke.
Politička djelatnost Na predsjedničkim izborima 2009. godine Josip Jurčević se je kandidirao kao neovisan kandidat i osvojio 2,74 % glasova. U početku je bio član političkoga pokreta Hrast, ali se je pridružio stranačkoj koaliciji Savez za Hrvatsku na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. te je bio nositelj liste HDS-a.
Od 2004. godine član je Savjeta Vlade Republike Hrvatske za pripremu prijatelja suda pred Međunarodnim kaznenim sudom za prostor bivše Jugoslavije. Od 2016. godine angažiran je kao savjetnik u Ministarstvu branitelja.
Parlamentarni izbori 2024. Na parlamentarnim izborima održanima u travnju 2024. na listi Domovinskog pokreta osvaja saborski mandat, no ubrzo biva izbačen iz stranke. Naime, Jurčević je odbio dati svoj potpis za sastavljanje parlamentarne većine u kojoj bi koalirali Domovinski pokret i HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem,DP ne prašta, izbacuju Jurčevića iz stranke: “Mi smo demokratični, ali on je ipak pretjerao” smatrajući Plenkovićevu vladavinu »veleizdajničkom«.Novo lice DP-a optužilo vladajuće za veleizdaju, Bačić reagirao: Strašna uvreda!ZAISKRILO! Jurčević (DP) vlast nazvao ‘veleizdajničkom’, Bačić odmah skočio: Strašna uvreda… Svoju dužnost u Hrvatskome saboru nastavio je kao nezavisan saborski zastupnik postavši jedan od najglasnijih kritičara vlasti, stavljajući naglasak na smanjenju demokratičnosti te autokratskim tendencijama Andreja Plenkovića.OKRENUO NOVI LIST Jurčević isključen iz DP-a, priključio se Klubu zastupnika Suverenista: Istina je, evo zašto sam donio tu odluku
Osobni život Član je Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, udruge koje se brine o hrvatskomu kulturnom nasljeđu. U toj udruzi nosi ime Zmaj od Zavelima, koje je dobio po imenu planine Zavelim, koja se nalazi nedaleko njegova rodnog mjesta. Oženjen je i otac sedmero djece.Pet fakulteta, sedmero djece i jedan bicikl, Gloria, www.gloria.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.
Djela
Značajnije Jurčevićeve knjige su: Nastanak jasenovačkog mita: problemi proučavanja žrtava Drugog svjetskog rata na području Hrvatske (2005.) Dražen Živić, Predavanje "Nastanak jasenovačkog mita", Društvena istraživanja, Vol.10 No.4-5 (54-55), listopad 2001.Holm Sundhaussen, Osvrt na njemačko izdanje Jurčevićeve knjige "Nastanak jasenovačkog mita", Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.41 No.1, studeni 2009. Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima (2005.) Josip Jurčević, Uvod, Bleiburg: jugoslavenski poratni zločini nad Hrvatima, www.mvinfo.hr, pristupljeno 4. veljače 2016.Tihomir Nuić, Knjiga o Bleiburgu , croatia.ch, pristupljeno 4. veljače 2016. Crna knjiga komunizma u Hrvatskoj (2006.) Marija Jurišić, Komunizam je najveća pošast , Katolički tjednik, www.katolicki-tjednik.com Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. (2009.) Miljenko Stojić, Josip Jurčević, Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990. – 1995. , www.miljenko.info Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina (2012.) Davor Dijanović, Josip Jurčević: Komunizam je najzločinačkija ideologija u povijesti, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hr Slučaj Perković: spašavanje zločinačke budućnosti (2013.) Davor Dijanović, Josip Jurčević: Zločinačke strukture preko Perkovića spašavaju svoju budućnost, Hrvatsko kulturno vijeće, www.hkv.hrMiljenko Stojić, Čiji su naši , www.miljenko.info Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj (2015.) Željko Sakić, Dr. Josip Jurčević: Stogodišnji teror jugoslavenstva i komunizma u Hrvatskoj, narod.hr Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstva (2017.) Komunistički teror i mučeništvo Crkve (2020.)
Nagrade 2014.: Nagrada "Ljubica Štefan", za cjelokupan dosadašnji povijesno-istraživački rad i posebno za knjigu Slučaj Perković - spašavanje zločinačke budućnosti 2017.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Heroji hrvatskoga Domovinskog rata: svjedočanstvaAntonija Tomičić, Priče o sudbinama samozatajnih branitelja, glashrvatske.hrt.hr, 25. rujna 2017., pristupljeno 2. listopada 2017.
Izvori Bilješke i literatura
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Razgovor s Josipom Jurčevićem i Tvrtkom Jakovinom , Zarez, 210/2007., www.zarez.hr Josip Jurčević, Zašto nam treba registar agresora , Vijenac 557/2015., www.matica.hr Osobna stranica
Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Hrvatski političari od 1989. Kategorija:Životopisi, Imotski Kategorija:Životopisi, Zagreb Kategorija:Lovreć