2001.: Odiseja u svemiru (eng. 2001: A Space Odyssey), američki znanstveno-fantastični film iz 1968. godine koji je producirao i napisao Stanley Kubrick. Scenarij za film napisali su Kubrick i Arthur C. Clarke, a djelomično je bio inspiriran Clarkeovom kratkom pričom The Sentinel. Clarke će kasnije napisati istoimenu knjigu 2001.: Odiseja u svemiru koja će biti izdana nedugo nakon početka kino distribucije filma. Radnja filma prati seriju susreta ljudi s tajanstvenim crnim monolitom koji očigledno utječe na ljudsku evoluciju te na put do Jupitera kako bi se pronašao signal koji je jedan takav monolit odašiljao s Mjeseca. Film 2001.: Odiseja u svemiru smatra se epskim ne samo zbog svoje dužine i obima radnje, već i zbog svog srodstva klasičnim epskim filmovima.

Film je strukturiran u četiri različita čina. U prvom činu Daniel Richter glumi lik imena "Moonwatcher", u drugome William Sylvester igra ulogu doktora Heywooda R. Floyda. U trećem činu nastupaju Keir Dullea (kao dr. David Bowman) i Gary Lockwood (kao dr. Frank Poole) kao dva astronauta na putu do Jupitera u svemirskom brodu imena Discovery One s Douglasom Rainom koji posuđuje glas kompjuteru HAL 9000, a koji ima potpunu kontrolu nad letjelicom. Četvrti i završni čin filma prati putovanje astronauta Davida Bowmana "iza beskonačnog".

Film je producirao i distribuirao američki studio MGM, a snimljen je gotovo u cijelosti u Engleskoj u studijima "MGM British" (čime je postao jednim od posljednjih filmova koji su tamo snimljeni, jer se studio zatvorio 1970. godine) i Shepperton Studios uglavnom zbog toga što su ti studiji bili puno veći nego oni u SAD-u. Film je također koproducirala Kubrickova vlastita kompanija Stanley Kubrick Productions. Budući da je svoja prethodna dva filma snimio u Engleskoj, Kubrick se odlučio tamo i preseliti tijekom snimanja Odiseje. Premda je film Odiseja u svemiru u kino distribuciju u SAD-u krenuo mjesec dana prije nego u Velikoj Britaniji, Encyclopædia Britannica naziva film američkim2001: A Space Odyssey (film by Kubrick ) - Britannica Online Encyclopedia dok ostali izvori tvrde da se radi o američkom, britanskom ili američko-britanskom filmu.. Također pogledati Također pogledati

Tematski film se bavi ljudskom evolucijom, tehnologijom, umjetnom inteligencijom i izvanzemaljskim životom. Poznat je po svom znanstvenom realizmu, vrhunskim specijalnim efektima, dvoznačnosti i minimalnoj uporabi dijaloga. Također je poznat i po svom soundtracku koji je rezultat veze koju je Kubrick postigao između pokretnih satelita i plesača valcera, a što ga je u konačnici dovelo do upotrebe poznatog valcera "Na lijepom plavom Dunavu" autora Johanna Straussa II. te simfonijske pjesme "Also sprach Zarathustra" autora Richarda Straussa kojom je potretirao filozofski koncept "Übermenscha" iz Nietzscheve knjige Tako je govorio Zaratustra.Donald MacGregor. "2001; or, How One Film-Reviews With a Hammer". Visual-Memory. Pristupljeno 29. rujna 2009..

Iako je u početku primio pomiješane kritike filmske struke i publike, film 2001.: Odiseja u svemiru postao je kultnim i polako postigao odlične box-office rezultate. U godinama nakon prvotne kino distribucije postao je najgledaniji film 1968. godine u Sjevernoj Americi. Danas ga filmski kritičari, stručnjaci i publika uglavnom smatraju jednim od najboljih i najutjecajnijih filmova ikada snimljenih. U anketi iz 2002. godine koju je proveo magazin Sight & Sound kritičari su ga postavili među deset najboljih filmova ikada snimljenih, točnije na 6. mjesto iza filma Priča iz Tokija. U istoj anketi istog magazina iz 2012. godine film je ostao na šestom mjestu, a na listi najboljih filmova ikada koju su napravili redatelji film je zauzeo drugo mjesto. Dvije godine prije toga film je u The Moving Arts Film Journalu proglašen najboljim u povijesti kinematografije. Nominiran je u četiri kategorije za prestižnu filmsku nagradu Oscar od kojih je osvojio jednu i to onu u kategoriji najboljih specijalnih efekata. Godine 1991. odabran je za očuvanje u Nacionalnom filmskom registru zbog svoje "kulturološke, povijesne i estetske važnosti".

Godine 1984. snimljen je nastavak kojeg je režirao Peter Hyams naziva 2010.: Godina prvog kontakta.

Radnja

Film 2001.: Odiseja u svemiru sastoji se od četiri čina od kojih svaki, osim drugoga, sadrži podnaslov.

Osvit čovjeka Pleme biljoždera Australopiteka u potrazi je za hranom u afričkoj pustinji dok im društvo prave tapiri. Leopard ubija jednog člana plemena, a drugo pleme čovjekolikih majmuna dolazi i istjerava ih s izvora vode. Poraženi, provode noć u malom kamenom krateru, a probudi ih neobičan zvuk koji dopire iz crnog monolita koji se odjedanput pojavio ispred njih. Prilaze mu uz vriskove i skakanje te ga u konačnici pažljivo dotaknu. Nedugo potom jedan od čovjekolikih majmuna "Moonwatcher"2001: A Space Odyssey by Arthur C. Clarke (Google Books) U istoimenoj knjizi autora Arthura C. Clarkea lik se zove "Moonwatcher" premda u filmu taj lik nema ime - ime u knjizi dobio je po sceni iz filma kada lik gleda u mjesec. shvaća kako iskoristiti kost mrtve životinje kao oruđe i oružje pa ubrzo započnu s ubijanjem plijena kako bi se prehranili. Postavši sve sposobniji i uporniji, pleme ubrzo povrati kontrolu nad izvorom vode od drugog plemena tako što ubijaju njihovog vođu. U znak trijumfa, vođa plemena baca svoje oružje u zrak, a taj dio filma završava poznatim montažerskim rezom...Giulio Angioni, Fare, dire, sentire: l'identico e il diverso nelle culture (2011), str. 37 and Un film del cuore, in Il dito alzato (2012.), pp. 121–136Komentatori filma uglavnom pretpostavljaju da se radi o rezu koji predstavlja protek milijuna godina, a ne tisuća godina. Pogledati i Prema knjizi lunarni monolit star je tri milijuna godina (11. poglavlje, Anomaly) dok je prema filmu i ranoj verziji scenarija monolit star četiri milijuna godina.

TMA-1 ...koji nas odvodi u svemirsku letjelicu Pan Am koja vozi dr. Heywooda R. Floyda (William Sylvester) do svemirske postaje u Zemljinoj orbiti kako bi se na njoj ukrcao za put do baze Clavius. Nakon što je obavio video poziv sa svojom kćerkom (Vivian Kubrick), on sreće svoju prijateljicu Elenu (Margaret Tyzack), znanstvenicu iz SSSR-a i njezinog kolegu dr. Smyslova (Leonard Rossiter) koji ga ispituju sve u vezi "čudnih stvari" koje se navodno događaju na Claviusu te o glasinama o tajanstvenoj epidemiji u bazi. Floyd pristojno, ali odriješito odbije odgovoriti na pitanja u vezi epidemije uz tvrdnju da "ne smije pričati o tome".

U bazi Clavius Floyd održava sastanak s osobljem ispričavajući im se za lažnu priču o epidemiji, ali naglašavajući važnost tajanstvenosti njihovog otkrića. Njegova misija je istražiti nedavno pronađeni predmet – "Tycho Magnetic Anomaly One" (TMA-1) – koji je "namjerno zakopan" prije četiri milijuna godina. Floyd i ostali se nakon toga odvezu do predmeta – crnog monolita koji je identičan onom kojeg su susreli čovjekoliki majmuni. Počnu ga promatrati i pregledavati te snime zajedničku fotografiju ispred njega. Dok to rade, začuju visokofrekventni radio signal koji dolazi iz monolita.

Misija na Jupiter Osamnaest mjeseci kasnije, američka svemirska letjelica Discovery One nalazi se na putu prema Jupiteru. Na letu se nalaze piloti i znanstvenici dr. David Bowman (Keir Dullea) i dr. Frank Poole (Gary Lockwood) skupa s troje drugih znanstvenika koji su u kriogenskoj hibernaciji. Velika većina operacija letjelice nalazi se pod kontrolom glavnog brodskog kompjutera naziva HAL 9000 (glas mu posuđuje Douglas Rain), kojeg ostali članovi posade zovu "Hal". Bowman i Poole gledaju Hala i same sebe tijekom davanja intervjua za emisiju BBC-a u kojoj govore o svojoj misiji, a tijekom koje kompjuter sam za sebe kaže da je "siguran i nesposoban za pogreške". Hal također govori i o entuzijazmu koji osjeća zbog misije te kako uživa raditi s ljudima. Na upit voditelja emisije posjeduje li Hal prave emocije, Bowman odgovara da mu se čini da posjeduje iako ne zna pravu istinu.

Hal upita Bowmana u vezi neobične tajanstvenosti i tajnosti koje obavijaju njihovu misiju, ali nakon toga prekida samoga sebe kako bi informirao astronauta o skorašnjem kvaru na napravi koja kontrolira brodsku glavnu antenu. Nakon što su otišli po komponentu, astronauti ne mogu pronaći da je s njom bilo što krivo. Hal predlaže da ponovno postave napravu tamo gdje je bila te da pričekaju da se pokvari kako bi tada lakše ustanovili u čemu je problem. Kontrola misije se složi s prijedlogom, ali također govori astronautima da njihovo računalo koje je identično HAL-u 9000 smatra da Hal griješi u predviđanju kvara na napravi. Kada ga upitaju o tome, Hal inzistira da je problem, kao i svi problemi u ranijim serijama HAL kompjutera, u čovjeku. Zabrinuti zbog Halovog ponašanja, Bowman i Poole uđu u malu kapsulu kako bi razgovarali bez da ih kompjuter može čuti. Obojica izražavaju svoju sumnju u vezi Hala unatoč savršenoj pouzdanosti HAL serije, ali odlučuju slijediti njegov savjet i zamijeniti napravu. Astronauti se slože da će isključiti Hala ako se pokaže da je u krivu.

Dok Poole pokušava zamijeniti napravu tijekom šetnje van broda, njegova kapsula koju kontrolira Hal oštećuje njegov dotok kisika i na taj način ga odbacuje u svemir. Bowman, ne shvaćajući da je za incident odgovoran kompjuter, ulazi u drugu kapsulu i pokuša spasiti Poolea, ostavivši svoju kacigu na brodu. Dok on spašava Poolea, Hal isključuje funkcije za održavanje života ostalih članova posade koji se nalaze u kriosnu. Kada se Bowman vrati na brod s Pooleovim tijelom, Hal ga odbija pustiti unutra otkrivajući da je nadgledao njih dvojicu dok su razgovarali u kapsuli o mogućem isključivanju Hala tako što im je čitao s usana. Također ističe da njihov plan o njegovoj deaktivaciji ugrožava misiju. Morajući pustiti Poolea, Bowman ručno otvara zračnu komoru za hitne slučajeve i ulazi u brod riskirajući na taj način svoj život zbog izloženosti vakuumu. Nakon što je stavio kacigu, Bowman odlazi do jezgre Halovog procesora kako bi isključio većinu kompjuterskih funkcija. Hal ga pokuša odgovoriti od njegovog nauma, moli ga da prestane i u konačnici izražava strah – sve monotonim glasom. Dave ga ignorira i isključuje većinu kompjuterske memorije i procesora. Hal se na kraju vrati natrag u svoju najraniju programsku memoriju i započne pjevati pjesmu "Daisy Bell".

Nakon što je kompjuter napokon isključen, pojavljuje se ranije snimljena video poruka Floyda. U njoj on govori o otkriću crnog monolita starog četiri milijuna godina na Mjesecu "čije su podrijetlo i svrha još uvijek totalna misterija". Floyd otkriva da je monolit potpuno inertan osim jedinog, ali vrlo snažnog radio signala usmjerenog prema Jupiteru.

Jupiter i onkraj beskonačnog Na Jupiteru Bowman napušta letjelicu Discovery One koristeći kapsulu kako bi istražio još jedan monolit kojeg je otkrio u orbiti oko planeta. Kako joj prilazi, kapsula odjedanput biva povučena u vrtlog svjetlosne boje,Kubrick je u intervjuu iz 1970. godine s Josephom Gelmisom izjavio da se ovdje radi o "Zvjezdanim vratima" (Gelmis 1970, str. 304). a dezorijentirani i užasnuti Bowman se nađe usred crvotočine u kojoj svjedoči kozmološkim fenomenima i čudnim okolišem neobičnih boja. Uskoro ugleda samoga sebe, ostarjelog, ali još uvijek u svom svemirskom odijelu kako stoji u spavaćoj sobi opremljenoj u stilu Louisa XVI. Bowman gleda nekoliko različitih verzija samoga sebe, sve starijeg i starijeg prikazanih iz njegove perspektive; u svakoj sekvenci drugačije je obučen – u jednoj čak i jede večeru – a u konačnici se nađe kao starac u krevetu. Tada se ispred njega ponovno ukazuje crni monolit, a kada Bowman posegne za njim, transformira se u fetus okružen prozirnom svjetlosnom kuglom.Kubrick je u intervjuu iz 1970. godine s Josephom Gelmisom izjavio da se ovdje radi o "Zvjezdanom djetetu" (Gelmis 1970, str. 304). To novo biće lebdi svemirom i dolazi do Zemlje gledajući u nju.

Glume Keir Dullea kao Dr. David Bowman Gary Lockwood kao Dr. Frank Poole