thumb|desno|Prikaz Središnje Hrvatske na karti Republike Hrvatske.

Središnja Hrvatska ili Zagrebačka makroregija je dio peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. Prostire se na otprilike trećini teritorija države, a na tom prostoru živi oko polovice ukupnog stanovništva (2,16 milijuna). Prosječna gustoća naseljenosti iznosi 110 stanovnika na kvadratni kilometar i to je iznad hrvatskog prosjeka (75,7 st./km2).

Pojam Središnje Hrvatske često se preklapa s pojmom Sjeverne Hrvatske, ili Sjeverozapadne Hrvatske, jer nema jednoznačno definiranog razgraničenja.

Reljef Središnje Hrvatske

U reljefu se izmjenjuju gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica, Ivančica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka (Sava, Krapina, Bednja, Glina i dr.). Najveći dio zauzima zavala između Žumberačke gore, Medvednice, Kalničkog gorja, Bilogore, Papuka, Psunja, Zrinske gore i Petrove gore, s najizrazitijim ravnicama uz Savu, Kupu, Lonju, Česmu i Ilovu. Iz nje se izdižu Moslavačka gora i Vukomeričke gorice. U sjevernom dijelu prostor je brežuljkasto-dolinskog Hrvatskog zagorja i brežuljkasto zapadno Međimurje te nizine uz Dravu i Muru, dok južno od Kupe prevladavaju zaravni i niska vapnenačka pobrđa u porječjima Korane, Mrežnice i Dobre, sve do planinskog područja Like.

Prometni položaj

Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja (povezivanje Srednje Europe i Mediterana te Srednje i Jugoistočne Europe. Sve te prometnice mahom prolaze kroz Zagreb, što je uvelike utjecalo na njegov budući rast i razvoj u makroregionalno središte ove hrvatske regije.

Razvoj gradova

Gradovi Središnje Hrvatske su se, zbog vanjskih utjecaja na razvoj Hrvatske i podređenosti vanjskim centrima (Beču, Budimpešti, itd.) sve do kraja 19. st. vrlo sporo razvijali pa je u to vrijeme ovdje bila vrlo siromašna mreža gradova.

Jači razvoj industrije, od kraja 19. st., potaknuo je sve veći priljev stanovništva iz ruralnih krajeva, pa se danas pojedini dijelovi Središnje Hrvatske ubrajaju među najurbaniziranija područja države, a posebno se ističu šira gradska područja Zagreba, Velike Gorice, Varaždina, Karlovca i Siska.

Stanovništvo i naseljenost

Sjeverozapadni dijelovi regije (širi zagrebački prostor, Zagorje, Međimurje, Prigorje, gornja Podravina, sjeverno Pokuplje), i to ponajprije više zone, kontinuirano su naseljeni od ranog srednjeg vijeka do danas, dok je u južnom i istočnom dijelu naseljenost, zbog povijesnih događanja, bila prekinuta u drugoj polovici 16. i u 17. st., nakon čega su ti krajevi (Kordun, Banovina (Banija), Lonjsko - ilovska zavala) ponovno naseljeni novim stanovništvom pa ih danas odlikuje složenija etnička struktura.

Poticaj izgradnji naselja uvelike je dala izgradnja prometnica. U brežuljkastim krajevima prevladavaju mala raštrkana naselja, a u nizinskim, u kojima je danas težište naseljenosti, veća i zbijena.

Središnja Hrvatska danas predstavlja naseobinsko-gospodarsku okosnicu Hrvatske s postojanim rastom stanovništva. Nema velikih skokova iako je polarziranost užeg prostora i rubnog pojasa makroregije izrazita. Rast stanovništa Zagreba utjecao je na takav trend makroregije u cjelini, koja inače ima krajeva s jakom depopulacijom.

Gradovi Preko stanovnika Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo (Popis 2011.) 23px Zagreb 641 km² 23px Velika Gorica 552 km² 63 517 23px Karlovac 402 km² 59 395 23px Sisak 422,75 km² 47 768 23px Varaždin 59,45 km² 46 946 23px Bjelovar 191,9 km² 40 276 23px Samobor 250 km² 37 633 23px Koprivnica 90,94 km² 30 854 23px Čakovec 72,8 km² 27 820 23px Zaprešić 52,60 km² 25 223 23px Petrinja 41,64 km² 24 671 23px Kutina 294,34 km² 22 760

Ispod 22 000 stanovnika (Popis 2011.) Grb Grad Županija Površina (km2) Stanovništvo(Popis 2011.) 23px Križevci 263,7 km² 21 122 23px Sveta Nedelja 52,6 km² 18 059 23px Dugo Selo 53,79 km² 17 466 23px Sveti Ivan Zelina 185,44 km² 15 959 23px Jastrebarsko 226,50 km² 15.866 23px Vrbovec 159,5 km² 14 797 23px Ivanić-Grad 173,57 km² 14 548 23px Ogulin 542,32 km² 13 915 23px Ivanec 96,11 km² 13 758 23px Novi Marof 111,75 km² 13 246 23px Krapina 47,53 km² 12 480 23px Popovača 219,4 km² 11 905 23px Duga Resa 58 km² 11 180 23px Garešnica 225,9 km² 10 472 23px Glina 543 km² 9283 23px Zabok 34,88 km² 8994 23px Ludbreg 68,30 km² 8478 23px Lepoglava 65,89 km² 8283 23px Đurđevac 157,19 km² 8264 23px Čazma 240 km² 8077 23px Prelog 63,66 km² 7815 23px Ozalj 179,40 km² 6817 23px Pregrada 67,26 km² 6594 23px Grubišno Polje 269 km² 6478 23px Varaždinske Toplice 79,75 km² 6364 23px Mursko Središće 33,89 km² 6307 23px Oroslavje 31,20 km² 6138 23px Zlatar 75,78 km² 6096 23px Donja Stubica 44,60 km² 5680 23px Slunj 392,54 km² 5076 23px Klanjec 26 km² 2915 23px Hrvatska Kostajnica 52,60 km² 2756

Izvori

Kategorija:Zemljopis Hrvatske