Gospodarstvo Hrvatske

Hrvatsko gospodarstvo nakon pada realsocijalizma u devedesetima doživljava tranziciju prema otvorenom tržišnom gospodarstvu, u kojem prevladava tercijarni sektor uslužnih djelatnosti. Iako je, od 2009. bila teško pogođena svjetskom financijskom krizom, ostala je jednim od najjačih gospodarstava u jugoistočnoj Europi. Glavne gospodarske grane u Hrvatskoj čine poljoprivreda, različite industrijske grane (prehrambena, tekstilna, drvoprerađivačka, metaloprerađivačka, kemijska, naftna, elektroindustrija), graditeljstvo, trgovina, brodogradnja, pomorstvo i turizam.

Statistički pokazatelji

Bruto domaći proizvod

Bruto domaći proizvod je za 2015. procijenjen na 89,76 milijardi USD ili 20 873 USD po stanovniku. Hrvatski BDP se tek 2003. izjednačio s onim iz 1990. prije raspada Jugoslavije i prijelaza na tržišno gospodarstvo. U razdoblju od 2004. do 2008. BDP je narastao za ukupno 23 %.

Od 2009. godine gospodarstvo je bilo u recesiji, a BDP je od 2009. do 2012. godine pao 13 %. Pokrivenost uvoza izvozom je tek 57 %.http://web.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm#VT mini|lijevo|400x360px|Rast i pad BDP-a Hrvatske od 2005. Od 2015 Hrvatsko gospodarstvo je počelo pokazivati znakove oporavka te je Hrvatska službeno izašla iz recesije u 2015. godini kada je ostvarila tri uzastopna rasta BDP-a (u kvartalima). Rast BDP-a do rujna 2017. iznosi cca 8 %. Zadnji zabilježeni rast iznosio je +3,3 % u trećem kvartalu 2017. godine. Inflacija

Inflacija je 1991. godine iznosila golemih 938 %. Međutim, u vrijeme vlade Nikice Valentića to se uspjelo svesti u prihvatljive okvire. Od tada se smanjuje stopa inflacije. Od 2000. godine ipak počinje blago rasti. 2005. se nastavlja taj trend, a 2007. iznosi 2,9 posto. Jedna od većih stopa inflacije zabilježena je 2008. kad je iznosila 6,1 %, i to je bila najviša stopa od 2000. godine. Gubitak vrijednosti novca se nastavlja i 2009. sa stopom od 2,4 %, 2010 stopa iznosi 1,1 %, Godine 2011. 2,3 %, dok je 2012. inflacija iznosila 3,4 %. Ipak 2013. godine stopa inflacije je bila najniža od 2010., a iznosila je 2,2 %. Prema nekim procjenama (jer ne postoje službeni podaci HNB-a ili DZS-a), u razdoblju od 2008. cijene su rasle tri puta brže od plaća, pa je kupovna moć prosječnog građanina Hrvatske 2013. pala na razinu iz 2006. godine. Devizne pričuve su od početka krize povećane s 9,1 milijardi eura, na 11,3 milijarde eura, odnosno 24 posto u odnosu na 2008. BDP u istom vremenu pao za čak 12 posto, Hrvatska monetarna politika je očito politika monetarne stabilnosti, koja uključuje stabilan tečaj, nisku inflaciju i visoke devizne rezerve, iako to može naštetiti izvozu.

Zaposlenost mini|250px|Anketna stopa nezaposlenosti od 1996. do 2019. Nezaposlenost je od početka devedesetih konstantno rasla na godišnjoj razini sve dok u ožujku 2002. broj nezaposlenih nije iznosio vrtoglavih 415 352, a stopa nezaposlenosti u siječnju 2002. je bila dosegla čak 24,0 %. Zato je nezaposlenost je jedan od većih problema hrvatskog gospodarstva. Od tada stopa nezaposlenosti ponovno opada i u kolovozu 2007. stopa nezaposlenosti se spustila na 13,8 % što je bila najmanja stopa od devedesetih. Nezaposlenost u hrvatskoj opada tijekom ljetnih mjeseci, a ponovno raste tijekom zimskih zbog sezonskog zapošljavanja, potaknutog dolaskom turista na Jadran. Nakon gotovo cijelog desetljeća, početkom krize, nezaposlenost u Hrvatskoj počinje nezaustavljivo rasti. Od početka krize do kraja 2013. bez posla je ostalo 216 tisuća ljudi, čime je ukupno nezaposleno više od 365 tisuća ljudi, odnosno stopa nezaposlenosti iznosi 22.4 posto. Oko 53 % mladih je nezaposleno, prema čemu je Hrvatska među vodećima (najgorima) u Europskoj uniji.

Uvoz i izvoz

Problem hrvatskog gospodarstva i nadalje pak ostaju deficit u robnoj razmjeni i deficit tekućeg računa platne bilance. Unatoč blago bržem rastu izvoza od uvoza vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske obilježava dva puta veća vrijednost uvoza od izvoza, te rastući robni deficit. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupna vrijednost robne razmjene Hrvatske sa svijetom u 2005. godini iznosila je 27,3 milijardi USD. Hrvatska je tijekom 2005. izvezla robe u vrijednosti od 8,8 milijarde USD, dok je vrijednost uvoza dosegla 18,5 milijarde USD. Deficit u robnoj razmjeni 2007. premašio je 9 milijardi eura, što je 9,1 % više nego 2006., a pokrivenost izvoza uvozom je niskih 47,9 %.

Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija (21 %), BiH (14,3 %), Njemačka (10,6 %), Slovenija (8 %), Austrija (7,1 %) i Srbija i Crna Gora (4,4 %) dok su najveći uvozni partneri Italija (16 %), Njemačka (14,8 %), Rusija (9,1 %), Slovenija (6,7 %), Austrija (5,7 %) i Francuska (4,1 %).

Investicije

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima Hrvatske narodne banke, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,216 milijardi eura. Izravna inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku 2006. su iznosila rekordnih 2,746 milijardi eura, a novi podaci HNB-a za prva tri kvartala 2007. govore da je u Hrvatsku uloženo 2,716 milijardi eura pa je izvjesno da će 2007. godina biti rekordna po izravnim stranim ulaganjima. Najviše investicija je bilo u financijski sektor s 1,4 milijarde eura, a ulaganja u važan proizvodni sektor je vrlo skroman - u prva tri kvartala iznosila su oko 600 milijuna eura što nije zadovoljavajuće. Glavni investitori u Hrvatsku i dalje je Austrija, a slijede ulagači iz Belgije, Švicarske, Nizozemske, Njemačke i Francuske. Hrvatska ulaganja u inozemstvo iznosila su 204 milijuna eura i to najviše u Mađarsku i Nizozemsku.

Inozemni dug

Bruto inozemni dug nije jednak s pojmom državni dug. Prema podacima u listopadu 2012. bruto vanjski dug Hrvatske iznosio je 46,6 milijarde eura.http://www.raiffeisenpremium.hr/default.aspx?id=26&lid=778454 Reiffeisen Premium Banking.

Struktura inozemnog duga Republike Hrvatske 2012.: Vanjski dug središnje države (Državni dug) iznosi 5,15 milijardi eura, što je udio od 11,8 posto u ukupnom vanjskom dugu. izravna strana ulaganja 7,37 milijardi eura (16,1 posto), vanjski dug bankarskog sektora iznosi 9,89 milijardi eura (22,7 posto) a vanjski dug ostalih sektora (poduzeća, građani i dr.) iznosi 21,52 milijarde eura (49,4 posto).

Tranzicija

Stanje hrvatskog gospodarstva tipično je za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe gospodarske reforme. Nekadašnja uspješna industrijska proizvodnja zbog ratnih okolnosti i najčešće protuzakonito izvedene privatizacije i zastarjele tehnologije u proizvodnji danas još nije dostigla onu iz 1990. godine. Situaciju dodatno otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama. Tako sada jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva ostaju premala proizvodnja, nedovoljan izvoz, prezaduženost, nezaposlenost, pravosuđe i uprava te sveprisutna korupcija. mini|desno|250px|Gospodarska zona Čakovec–istok u Međimurskoj županiji

Razvijenost Hrvatske po županijama

U Hrvatskoj postoji i sve izraženiji problem razlike u standardu i razvijenosti pojedinih dijelova Hrvatske, što je vjerojatno i posljedica poreznog sustava koji je na snazi. Dok se u Europi otprilike 25 % poreznih prihoda ostavlja ondje gdje su uprihođeni, tj. u lokalnim samoupravama, u Hrvatskoj je taj postotak u praksi između 3 i 4 % poreza koji ostaju lokalnoj samoupravi. Budući da je većina velikih kompanija i banaka, kao i državnih monopolista za svoje sjedište registrirala Zagreb, ovaj je problem tom činjenicom još više potenciran. To za posljedicu ima stanje da je BDP po stanovniku u Zagrebu otprilike trostruko veći od prosjeka za cijelu državu. Od prve sljedeće najrazvijenije i najbogatije regije, Istre, glavni je grad, mjereno po BDP-u per capita, također gotovo trostruko bogatiji, a samim tim i razvijeniji. Drugi i treći grad (Split i Rijeka) su više nego trostruko, u zaostatku za Zagrebom, dok su najnerazvijenija područja gotovo deset puta siromašnija i nerazvijenija od metropole, bez obzira na činjenicu da je jedna od najsiromašnijih Vukovarsko-srijemska županija sposobna proizvesti u prosjeku pet puta više poljoprivrednih proizvoda negoli ostatak Hrvatske, a što je do domovinskog rata i bio slučaj. Nažalost, gotovo u pravilu, najsiromašniji dijelovi države su oni koji su bili pod okupacijom tijekom rata, bez obzira na komparativne prirodne prednosti koje pojedini od njih imaju. Tako istočni dijelovi Hrvatske itekako kaskaju za hrvatskim zapadom.

ŽupanijaGospodarstvoŽupanija Broj stanovnika BDPu milijardama € BDP€ po stanovniku1 Zagreb769 94417,54422 6952 Istarska županija195 7943,12615 5703 Primorsko-goranska županija266 5034,27014 7974 Dubrovačko-neretvanska županija115 8621,58713 2775 Varaždinska županija160 2641,86510 8996 Zadarska županija160 3401,79710 8037 Međimurska županija105 8631,14210 3028 Šibensko-kninska županija96 6241,0279 7139 Zagrebačka županija301 2063,0119 71010 Splitsko-dalmatinska županija425 4124,2789 63611 Ličko-senjska županija42 8930,4368 87812 Koprivničko-križevačka županija101 6610,9798 71113 Osječko-baranjska županija259 4812,5728 68414 Karlovačka županija112 5961,0358 30115 Bjelovarsko-bilogorska županija102 2950,9257 98616 Krapinsko-zagorska županija120 9421,0217 91917 Sisačko-moslavačka županija140 5491,3097 86818 Vukovarsko-srijemska županija144 4381,1716 73019 Požeško-slavonska županija64 4200,4996 62020 Brodsko-posavska županija130 7821,0166 60721 Virovitičko-podravska županija70 6600,5366 525

Izvor za BDP : BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA REPUBLIKU HRVATSKU, NKPJS 2012.– 2. RAZINA I ŽUPANIJE U 2018./GROSS DOMESTIC PRODUCT FOR REPUBLIC OF CROATIA, NUTS 2013 – 2nd LEVEL AND COUNTIES, 2018, podaci za 2018.

Izvor za stanovništvo:,https://dzs.gov.hr/UserDocsImages/Press%20Corner/Prezentacije/Popis%202021._kona%C4%8Dni%20rezultati.pdf podaci za 2021.

BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu je u 2018. godini, prema podacima DZS-a, iznosio 22.695 eura, dok je u Virovitičko-podravskoj županiji bio na razini od 6.667 eura. Uz Grad Zagreb, BDP viši od prosjeka tako su imale samo još Istarska (15.570 eura), Primorsko-goranska (14.797 eura) i Dubrovačko-neretvanska županija (13.277 eura). Na posljednjim mjestima, uz Virovitičko-podravsku županiju, nalaze se Brodsko-posavska (6.607 eura), Požeško-slavonska (6.620 eura) te Vukovarsko-srijemska županija (6.730 eura). Najbliže prosjeku bile su Dubrovačko-neretvanska (13.277 eura) i Varaždinska županija (10.899 eura).

Ta usporedba ukazuje i na produbljavanje razlika među županijama. Tako je zagrebački BDP po stanovniku 2018. prema prethodnoj godini povećan za nešto manje od 9 posto ili 1.816 eura, dok je u Virovitičko-podravskoj župsniji taj rast iznosio manje od 1 posto ili 45 eura. Proizilazi da je 2017. godine BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu bio 3,22 puta veći nego u Virovitičko-podravskoj županiji, ta je razlika u 2018. godini povećana na 3,48 puta.

Podaci pokazuju i da je od 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba u čak 17 županija BDP po stanovniku bio niži od državnog prosjeka. U odnosu na državni prosjek zagrebački je BDP po stanovniku u 2017. bio 75,3 posto veći, a u 2018. godini za gotovo 85 posto. To potvrđuje primat Zagreba nad drugim županijama i neuspjeh decentralizacije sustava.

Gospodarstvo Hrvatske

Źródło i licencja