mini|325x325px|Informativni poster s izložbe »Čuda života« koja se održala u Berlinu 1935. godine Nacistička eugenika (njem. Nationalsozialistische Rassenhygiene, »nacionalsocijalistička rasna higijena«) označava nacističku rasnu politiku koja je u središte ideologije postavljala po njima superiornu »arijsku rasu«. U Reichu je eugenika bila poznata pod sinonimom rasna higijena, a završetkom rata oba termina postepeno su potisnuta iz upotrebe te ih je zamijenio termin ljudska genetika (Humangenetik)
Istraživanja eugenike u Njemačkoj prije i za vrijeme nacističke vladavine bila su slična istraživanjima koja su provođena u Sjedinjenim Američkim Državama. Dolaskom Hitlera na vlast istraživanja eugenike financirala su se od strane države i velikih investitora koji su se željeli približiti samom Hitleru i vrhu nacističke stranke te su se stoga istraživanja koristila kako bi opravdala Hitlerovu rasnu politiku i doktrinu.
Osobe koje su bile mete nacističke rasne ideologije bili su tada punopravni članovi društva koji su radili i živjeli skupa s tzv. »arijevcima«. To su bili zatvorenici, invalidi, psihički bolesnici, epileptičari, osobe s manično depresivnim poremećajima, osobe s mišićnom distrofijom, gluhi i nijemi, homoseksualci i sl. Procjenjuje se kako je preko 400 000 osoba sterilizirano protiv vlastite volje, a preko 70 000 ljudi ubijeno je raznim otrovima (program eutanazije).Ian Kershaw, Hitler: A Profile in Power, Chapter VI, first section (London, 1991.)Snyder, S. & D. Mitchell. Cultural Locations of Disability. University of Michigan Press. 2006.
Hitlerovi pogledi na eugeniku mini|Hitlerova naredba za upotrebu otrova prilikom eutanazije Adolf Hitler čitao je o eugenici (»rasnoj higijeni«) još dok je bio zatvorenik u zatvoru Landsberg. Vjerovao je kako nacija postaje slabašna i zatrovana degenerativnim promjenama na ljudima.
Ideju u socijalnom darvinizmu Hitler je čuo čitajući austrijske novine tijekom 1920-tih godina. Teorija evolucije bila je tada općeprihvaćena teorija diljem Njemačke, ali do dolaska Hitlera nikad nije poprimila ni približno ekstreme interpretacije. U svojoj drugoj knjizi hvalio je Spartu te ju je ocijenio kao prvu nacionalističku državu na svijetu.In 1876 Haeckel had discussed the selective infanticide policy of the Greek city of ancient Sparta. Odobravao je spartansku eugeničku politiku prema djeci te u knjizi napisao ovako: Spartu moramo smatrati kao prvu nacionalističku državu. Izlaganje bolesne, slabe i deformirane djece uništenju tisuću je puta humaniji potez nego bijedna ludost čuvanja najpatološkihij subjekata, i to pod svaku cijenu, te pritom uzimati živote stotina tisuća zdrave djece putem kontrole rađanja i abortusa kako bi se posljedično uzgojila vrsta degenerativnih ljudi opterećenih bolestima.
Vidi još Eutanazijski program T-4
Izvori
Vanjske poveznice Etika korištenja zdravstvenih podataka iz nacističkih eksperimenata Medicinski eksperimenti Holokausta i nacističke medicine Nacistički rasni zakoni Zakon o sterilizaciji u Njemačkoj Muzej Povijesti - Nacistička eutanazija Žrtve nacističke ere Nacistička Medicina Malo poznate činjenice... prije drugog svjetskog rata
Kategorija:Nacizam