Žene u staroj Grčkoj živjele su unutar skučenog okvira patrijarhatskog i isključujećeg društva. Žene su sa strancima i s robovima pripadale podskupini osoba koje su bili isključeni iz političkog života nekog polisa. Isto tako njihov položaj sadržavao je ograničenja u odnosu na zakone te mogućnost zarade ili posjedovanje neke kategorija imovine kao recimo nekretnine. Žene su za vrijeme arhaičnog doba imala neka prava, no ta prava su ovisila o polisu kojem su pripadale. Poslije arhaičnog doba tj. za vrijeme helenizma, većina prava žena su oduzeta kada su doneseni zakoni o segregaciji po spolovima.
Na primjer u Ateni žene nisu imale pravo glasa niti su imala punopravno upravljanje nad imanjem kojeg su imale u svom posjedu, dok recimo u Sparti žene su imale pravo nasljeđivanja pokretne i nepokretne imovine. Bez obzira na to što su mogle nasljeđivati i upravljati nad imovinom spartanke bile su isključene iz političke vlasti. Žene u nekim drugim polisima također su mogle nasljeđivati imovinu kao u: Delfima, Grotysu i Tesaliji. Prava žena u staroj Grčkoj bila su mnogostruko manja nego prava žena u Indiji (vedsko doba) i Egiptu u kojoj su imala sva prava kao i muškarci. U Mezopotamiji prava žena bila skoro jednaka kao i prava muškaraca i jedina razlika je bila oko razvoda braka. U Mezopotamiji žene su imala manja prava nego muškarci prilikom razvoda braka. Položaj žena u staroj Grčkoj bilo je uvjetovano: zakonima, ustaljenim običajima, ekonomskim uslovima, te religiozne i filozofskog poimanja položaja žene u svijetu i unutar njihove zajednice. thumb|desno|Freska žene iz Knossosa
Položaj žene kroz razdoblja
Homer jer glavni izvor informacija o soci-političkom položaju žena u arhaičnom razdoblju stare Grčke. Kroz opise koji su bili sačuvani u epovima Ilijada i Odiseji Homer je opisao svakidašnjicu stare Grčke kroz opise bitaka i drugih događaja u kojima su žene nekada bile u njihovom samom središtu. Iako neki povjesničari ne pridaju veću povijesnu vrijednost Homerovim epovima kao izvoru povijesnih činjenica, mnogi opisi koje je su razni pjesnici dodali kroz vrijeme opisuju običaje koji su postojali u 8. stoljeću pr. Kr. U Ilijadi, a posebno u Odiseji, žena je imala tri uloge: supruge, kraljice, i kućanice. U pjevanjima Ilijade, Homer opisuje mnoge događaje u kojima su žene bile u središtu događanja. Homer je pokupio mnoge detalje i tako da je moguće kroz te opise dokučiti o razvijenosti običaja u društvu stare Grčke te uloge i položaju žena u tadašnjem starogrčkom društvu. Na primjer u 9. pjevanju Ilijade Agamemnon nudi Ahileju jednu od njegovih tri kćeri s mirazom kao poticaj da se Ahilej vrati nazad u bitku. Opis ovog događaja protivi tadašnjem običaju gdje je mladoženja kupovao sebi ženu od staratelja obitelji. Mladoženja je trebao platiti staratelju cijenu za ženu koju je on htio uzeti, tj. trebao je platiti ἕδνα (hedna) za ekonomski gubitak koji bi staratelj te žene odnosno kyrios izgubio jer ona neće biti više dio njegovog gospodarstva. Nakon što bi se platio hednu, žena bi mogla prijeći u dom mladoženje. Običaj je u stvari bio još nasilniji, muškarci bi došli u punoj ratnoj opremi i kupili bi ženu od gospodara domaćinstva. Običaji oko miraza i hedne kod starih Grka thumb|lijevo|Žene iz Korinta, 300. godine pr. Kr. thumb|desno|Žena s preslicom, prikaz na posudi Iz vremena brončanog doba iz stare Grčke postoje sačuvani spisi na kamenim odlomcima u kojima se opisivao život žena toga doba. Prema sačuvanim fragmentima fresaka i posuda žene su obično prikazane s bijelom puti, jer su žene većinom radile poslove unutar kuće koje su dijelile sa sluškinjama i s robovima. Za razliku od slobodnih muškaraca koji su mogli raditi sve poslove i jedini su mogli nositi oružje te ići u ratne pohode. Prema sačuvanim fragmentima kamenih tablica bilo je napisano da su žene radile kućne poslove kao: rad na preslici, tkalačkom stanu, pletenju, vezenju, mljevenju žitarica, nošenju vode, pripravljanje kade za kupanje. Prema sačuvanim fragmentima moguće je isto tako spoznati da su žene dobivale dva i pol puta manje hrane nego muškarci.FFJ Trisch, The Women of Pylos ; LR Palmer, The Interpretation of Mycenaean Greek Texts , pp. 96, 98. thumb|desno|Žena iz Micene, 1300. godine pr. Kr.
Filozofsko stajalište, pravni temelji i religiozni pogledi
U staroj Grčkoj postojala su različita stajališta u pogledu položaja žene u društvu. Ta su mišljenja kretala od služanjstva i isključenja iz društva do potpune ravnopravnosti spolova. Na primjer prema Aristotelu u prirodi ima nejednakosti, te da zbog različitosti između spolova takva da su muškarci predodređeni da budu superiorniji od žena, te da je ženina funkcija prokreacija i održavanje doma. Ovo mišljenje nije dijelio njegov učenik Platon koji je je naučavao da iako postoje razlike između spolova u fizičkoj snazi, ali da i kao takve žene su vrednije državi nego samo u funkciji produženja vrste ili i održavanju domaćinstva. Platon je Republici naglasio da žene s obrazovanjem i učenju vještina mogu doprinijeti sebi i društvu. Platonu je bilo jasno da je tada ogromni ljudski resurs bio neiskorišten, posebno kad je znao da bi žena srednjeg sloja bila bila udata kad je bila 14 ili 15 godina, i ako ne bi umrla u rađanju djece, tada bi svoj cijeli život provela zaključana u kući tkajući platno na tkalačkom stanu. Platonu je isto bilo jasno da iako su žene bile fizički slabije od muškaraca no da to ne bi trebao biti razlog da žene nisu uključene u ratno obučavanju ili da sudjeluju u ratu.https://www.classicsnetwork.com/essays/the-nature-of-women-in-plato-and/786 Plato informs us that women are physically weaker than men, yet he implies that this is not a sufficient reason to prevent women from being trained in warfare. In his Laws he mentions women from Pontus who are trained in weapons, so he can hardly be saying women are incapable of learning these arts, even if they may not be quite as good at them as men. However he does believe that even if women are trained the same as the men, it would be better for them to do the easier tasks:..they will receive lighter duties than the men, because of the weakness of their sex. Kinički i stoički filozofi za razliku od Aristotela smatrali su da rodna nejednakost se protivi zakonima prirode, te da je brak etička zajednica ravopravnih osoba, a ne socijalna ili biološka nužnost. Prema njihovim naučavanjima žene i muškarci trebaju biti jednaki po pravima u svakom smislu, da bi trebali imati isti pristup obrazovanju, glasovanju i mjestu u ekonomiji i politici nekog društva. thumb|lijevo|Prikaz starogrčke kurtizane(hetere) thumb|desno
Značaj oikosa
U staroj Grčkoj oikos je najmanja ekonomska i socijalna jedinica. Pojam se odnosi na: kuću, dom, posjed, imanje koje je kao skup predstavlja osnovicu za život. Oikos je nadpojam koji nadilazi bračno-obiteljsku vezu. Oikosu također pripadaju: robovi, žena i djeca. Glava oikosa je muškarac. Prevlast muškarca nad ženom unutar stare Grčke bila je specifikum koji nije bio općeprihvaćeno uređenje za sve civilizacije za vrijeme antike.
Žene u starogrčkoj religiji
U starogrčkoj religiji žene su za razliku od žena u starogrčkom društvu imale su važnu ulogu i imale su snažne kultove, a svećenice su imale veliku ulogu unutar društva vodeći ceremonije, sprovode. Za vrijeme klasičnog perioda u staroj Grčkoj postojalo je preko 2000 kultova, te da je u godišnjem kalendaru postojalo 170 dana u kojima su bili religijski festivali, koji su omogućavali ženama da iziđu vani iz svojih domova, što je bilo osobito važno u Ateni gdje su žene trebale biti van javnog života, nevidljive, nijeme, pod konstantnim okom staratelja.http://www.nytimes.com/2007/07/01/books/review/Coates-t.html The Greeks don’t deserve their reputation as rationalists. Religion and ritual permeated the world of the city-states, where, Connelly notes, “there was no area of life that lacked a religious aspect.” She cites one estimate that 2,000 cults operated during the classical period in the territory of Athens alone; the city’s roughly 170 festival days would have brought women out in public in great numbers and in conspicuous roles. “Ritual fueled the visibility of Greek women within this system,” Connelly writes, sending them across their cities to sanctuaries, shrines and cemeteries, so that the picture that emerges “is one of far-ranging mobility for women across the polis landscape.” Svećenice su isto tako unutar stare Grčke imale su važnu ulogu savjetnica, prorokinja, i mnoge od njih su imale važnu ulogu o političkom životu mnogih polisa. Na primjer u Ateni, kult Atene božice zaštitnice Atene, svećenice Atene imale su zavidan utjecaj na politički život Atene. Mjesto visoke svećenice u hramu Atene bila je visoka politička i religiozna pozicija. Mjesto visoke svećenice bilo je određeno za žene iz atenske aristokracije. Kao svećenice Atene, one su bile slobodne da se kreću unutar muške političke elite, za razliku od ostalih žene kojima je mjesto bilo u domaćinstvu i kojima svako miješanje sa suprotnim spolom bilo sputavano.https://www.ancient.eu/article/74/the-women-of-athenas-cult/ The role of women in the Panathenaic Procession (which is represented in the famous Parthenon frieze) and the role of women in Athenian religion show us that while women were not esteemed very highly in everyday Greek life, there was a faction of Greek females that were able to break down the barriers and contribute publicly in the arenas of politics, civics, and religion.
Mit o stvaranju žene
Prema starogrčkom mitu Zeus je stvorio prvu ženu Pandoru kao kaznu za ljude jer je Prometej dao vatru ljudima, bez obzira na Zeusovu izričitu zabranu. Pri stvaranju Pandore, Zeus je također stvorio kutiju odnosno vrč svih zala, i zapovjedio je Pandori da je ne otvori. Pandora je u svojoj radoznalosti otvorila tu kutiju odnosno vrč i oslobodila zlo u svijetu. Žena prema starogrčkoj predaji je nužno zlo, ljupko prokletstvo, smrtonosna zamka koja je potrebna ljudima da se nastavi ljudska loza, da se stvore potomci koji će se o njima brinuti kada ostare. Ne primiti ženu znači ići u propast, primiti ženu jest primiti nevolju.http://arheo.ffzg.unizg.hr/ska/fragmenti/2-3/drustveniPolozaj.htm Stvaranje žene: Pandora
Atena