thumb|300px|Šibenska riva Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradovaŠibenik nije prvi hrvatski samorodni grad: Provjerili smo koliko istine ima u mitovima o Krešimirovom gradu , pristupljeno 26. veljače 2020. na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije. Sjedište je Šibenske biskupije.
Prvi put se spominje na Božić 1066. u darovnici Petra Krešimira IV. pa se naziva i Krešimirovim gradom. Do epidemije kuge polovicom 17. stoljeća bio je najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana.Tomislav Donđivić: "Sredinom 16. stoljeća Šibenik je po broju stanovnika najveći grad u Dalmaciji!" , Šibenik.in, OBJAVA: 05.05.2013Ante Šupuk: "MARGINALIJE O ŠIBENIKU, NJEGOVU STANOVNIŠTVU I ANTROPONIMIMA U DEVETNAESTOM STOLJEĆU", Čakavska rič. Polugodišnjak za proučavanje čakavske riči, sv. XIII., br. 2 (1985.) Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. godine. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Katedrala sv. Jakova najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa kojoj se 2017. godine, na tom popisu, pridružila i utvrda sv. Nikole.
Zemljopis Geografski smještaj: Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne geografske širine i 15˚55' istočne geografske dužine. Geografski položaj: grad leži amfiteatarski oko Šibenskoga zaljeva (jedna od najboljih jadranskih prirodnih luka), na brežuljcima Trtara (496 m), nedaleko od utoka Krke u more. Sa Zadrom na sjeverozapadu (udaljen 79 km) i Splitom na jugoistoku (80 km) povezan je Jadranskom magistralom, autocestom i željezničkom prugom. Trajektnim vezama povezan je sa šibenskim otocima (Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Obonjan). Reljef obilježava vrlo razvedena obala, širok pojas zaleđa primorsko-dinarskog krša Zagore, brdsko-planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima u kršu – Kninsko, Kosovo i Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom, kanjonom rijeka Krke i Čikole te Miljevcima.
Krajobraz je raznolik, a more je najveće bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji određuje gospodarsku osnovu. Zračna duljina obale je 56,2 km, a stvarna čak 805,9 km. Na području županije nalaze se dva nacionalna parka, Krka i Kornati te jugoistočni (manji) dio parka prirode Vransko jezero. Prosječna gustoća naseljenosti je 51,5 st. na km2.
Meteorološke značajke U primorskom dijelu klima je izrazito sredozemna, a njezin je veliki utjecaj i na kontinentskom prostoru. Na obalnome prostoru vrlo je visoka srednja godišnja osunčanost (2710 sati), prema unutrašnjosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti relativno visoke, međutim ublažuje ih ugodan vjetar maestral koji puše s mora na kopno. Uz obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najviše zimi, a ljeta su pretežno suha. Ukupna godišnja količina oborina je 803 mm. U najvećem dijelu šibenskog kraja prevladavaju bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvježavajući maestral.
Stanovništvo Popis 2021. Prvi rezultati popisa iz 2021. godine govore da je broj stanovika Šibenika u daljnjem opadanju i da je pao na 42.599, što je manje nego što ih je bilo na popisu 1961. godine. Broj stanovnika gradskog naselja Šibenik je na razini iz 1971. godine i iznosi 31.115 stanovnika.
Popis 2011. Prema popisu stanovništva iz 2011. Grad Šibenik ima 46.332 stanovnika, a samo naselje Šibenik 34.302 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94,6 %, slijede Srbi zastupljeni s 3,1 %. Stanovnišvo prema vjeri: katolici 88 %, pravoslavci 3 %, ateisti, agnostici, neizjašnjeni 7,5 %.Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku, str. 44., 45., 125. , pristupljeno 14. studenoga 2015.
Prosječna starost građana grada Šibenika iznosi 43,4 godine, s tim da je taj prosjek za Šibenčanke veći i iznosi 44,8, a za Šibenčane 41,8 godina. Šibenčanki ima 23.924, a Šibenčana 22.408.Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema spolu i starosti, str. 72., 524. , pristupljeno 14. studenoga 2015.
Popis 2001. Prema popisu stanovništva iz 2001. Šibenik ima 51.553 stanovnika. Nacionalni sastav stanovnika: Hrvati 94 %, slijede Srbi zastupljeni s 3 %.
Popis 1991. Popis stanovništva 1991. je temeljen na drugim lokalnim jedinicama pa je teže uspoređivati podatke za tadašnju općinu Šibenik koja je zauzimala skoro pola Šibensko-kninske županije. Općina Šibenik je tada imala 85.002 stanovnika, od toga 84 % Hrvata, 10,5 % Srba te 1,2 % Jugoslavena. Ako se gleda samo grad Šibenik, on ima 41.012 građana, od toga 83,5 % Hrvata, 9,5 % Srba te 1,9 % Jugoslavena. Ako gradu dodamo naselja koja sada spadaju pod Grad Šibenik broj stanovnika bi bio 55.842.
Uprava i politika Politika Gradsko vijeće Grada Šibenika čini 21 vijećnik; prema posljednje održanim lokalnim izborima 16. svibnja 2021., njih devet članovi su Hrvatske demokratske zajednice, četiri Nezavisne liste Stipe Petrina te koalicije Socijaldemokratske partije i Nove ljevice, dva Hrvatskih suverenista te je jedan član Domovinskog pokreta.
Predsjednik trenutnog saziva vijeća konstituiranog 16. lipnja 2021. je Dragan Zlatović (HDZ), a potpredsjednici su Dario Kulušić (HDZ) i Tonči Restović (SDP).Konstituirano šibensko Gradsko vijeće sibenik.hr objavljeno 16. lipnja 2021. pristupljeno 26. srpnja 2021.
Gradonačelničku dužnost od prvih hrvatskih lokalnih izbora održanih 1993. godine obnašali su Ante Šupuk kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije HDZ-a i HSLS-a (1993. – 1997.), Franko Čeko (HDZ) (1997. – 2001.), Milan Arnautović ispred koalicije SDP-a i HNS-a (2001. – 2004.), Nedjeljka Klarić (HDZ) (2004. – 2009.) te Ante Županović kao nezavisni gradonačelnik s podrškom koalicije SDP-a i HNS-a (2009. – 2013.). Trenutačni je gradonačelnik Željko Burić (HDZ), a dužnost obnaša od 10. lipnja 2013. godine.
Od prvih lokalnih izbora 1993. Vlada Republike Hrvatske u dva je navrata prijevremeno raspuštala šibensko gradsko vijeće te isto toliko puta imenovala svoje povjerenike za Grad Šibenik; Paško Višić imenovan je povjerenikom vlade za Grad Šibenik u veljači 2001. do lokalnih izbora iste godine,Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika, narodne-novine.nn.hr, objavljeno 27. veljače 2001., pristupljeno 12. travnja 2021. dok je u veljači 2004. nakon izglasavanja nepovjerenja vodećoj koaliciji SDP-a i HNS-a, povjerenikom vlade imenovan Mirko Goreta, koji je tu dužnost obnašao do prijevremenih izbora u travnju iste godine.Rješenje o raspuštanju Gradskog vijeća Grada Šibenika, narodne-novine.nn.hr, objavljeno 23. veljače 2004., pristupljeno 12. travnja 2021.
Gradska naselja Grad Šibenik sastoji se od 32 naselja:
Boraja, 249 stan. Brnjica, 72 stan. Brodarica, 2534 stan. Čvrljevo, 64 stan. Danilo, 376 stan. Danilo Biranj, 442 stan. Danilo Kraljice, 104 stan. Donje Polje, 267 stan. Dubrava kod Šibenika, 1185 stan. Goriš, 147 stan. Gradina, 303 stan. Grebaštica, 937 stan. Jadrtovac, 171 stan. Kaprije, 189 stan. Konjevrate, 173 stan. Krapanj, 170 stan. Lepenica, 68 stan. Lozovac, 368 stan. Mravnica, 70 stan. Perković, 111 stan. Podine, 26 stan. Radonić, 79 stan. Raslina, 567 stan. Sitno Donje, 561 stan. Slivno, 110 stan. Šibenik, 34.302 stan. Vrpolje, 776 stan. Vrsno, 67 stan. Zaton, 978 stan. Zlarin, 284 stan. Žaborić, 479 stan. Žirje, 103 stan.
Gradske četvrti Na području naselja Šibenik nalazi se 16 gradskih četvrti:
Baldekin I Baldekin II – Škopinac Baldekin III Crnica Građa Jadrija Mandalina Meterize Plišac Ražine Ražine Donje Stari grad Šubićevac Varoš Vidici Zablaće
Mjesni odbori Na području ostalih naselja Grada Šibenika nalazi se 29 mjesnih odbora: Boraja Brnjica Brodarica Danilo Danilo Biranj Danilo Kraljice Donje Polje Dubrava kod Šibenika Goriš Gradina Grebaštica Donja Grebaštica Gornja Jadrtovac Kaprije Konjevrate Krapanj Lepenica Lozovac Mravnica Perković Podine Raslina Sitno Donje Slivno Vrpolje Vrsno Zaton Zlarin Žaborić Žirje
Povijest thumb|left|Šibenik na gravuri iz 1575. 200px|minijatura|desno|Glavni trg u Šibeniku 1841.
Prapovijest Tarion je bio drevni grad smješten na području između rijeke Krke na sjeveru i rta Ploče na jugu granajući se uz obalu. Tarion je prema Plinijevim zabilješkama bio mjesto naroda Tariota koji su bili domorodački narod. Prema Plinijevim zapisima Tarioti su pretežito prakticirali pastirski način života što se može utvrditi arheološkim ostacima posvećenim bogu Silvanu. Dakako, uz pastirski način života njihova geo pozicija im je omogućavala povezanost s drugim važnim gradovima tog doba poput Danila te kvalitetnu cestovnu povezanost zbog čega je bila značajna za same Rimljane i narod koji je živio na tom području.
Osnutak i srednji vijek Šibenik je jedan od najstarijih samorodnih hrvatskih gradova na Jadranu. O najstarijoj povijesti Šibenika, odnosno o točnoj vremenskoj odrednici njegova osnutka, ne zna se mnogo. Prema trenutnim znanstvenim otkrićima, pretpostavlja se da je utemeljen u doba kneza Domagoja u 9. stoljeću. Isprva se razvijao kao utvrda (castrum) sa starijim predgrađem (suburbium) na području Dolca i mlađim na istočnoj strani kaštela, gdje je u 12. stoljeću sagrađena crkva sv. Krševana, oko koje se poslije razvila jezgra srednjovjekovnoga grada. Šibenik je pripadao skupini tzv. hrvatskih gradova, a izniknuo je na brijegu 70 m iznad mora (današnja tvrđava sv. Mihovila). Na području Šibenika, do danas nisu pronađeni nikakvi tragovi antičke urbane tradicije, ali postoje određene naznake života u kasnoantičko doba. Prvi se put spominje na Božić 1066. kada je kralj Petar Krešimir IV., na zboru visokih državnih i crkvenih dostojanstvenika izdao ispravu kojom daje kraljevsku slobodu i zaštitu benediktinskom samostanu svete Marije u Zadru.prof. Ivo Livaković, [prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik], prof. Ivo Livaković: Tisućljetni Šibenik, Šibenik, 2002., pristupljeno 13. siječnja 2016. Upravo u to doba došlo je do jačanja Šibenika, u okviru kraljeva nastojanja da uz pomoć hrvatskih gradova stvori protutežu romanskim gradovima bizantske teme Dalmacije. Nakon bitke s ugarskom vojskom na Petrovoj gori 1097. i pogibije hrvatskog vladara Petra Snačića, Šibenik je 1105. priznao vlast hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana.
U razdoblju nakon gubitka narodnog vladara na hrvatskom prijestolju, za vlast nad Šibenikom neprestano su se do 1180. borili Venecija, Bizant i Arpadovići. U 12. stoljeću u pravnom je smislu bio utvrđeno naselje (castrum, oppidum), a ne grad (civitas) pa su njegova buduća nastojanja bila usmjerena prema postizanju civiteta, čime bi dostigao druge dalmatinske gradove (poput Zadra, Trogira i Splita). 1169. od ugarskog kralja Stjepana III. Šibenik dobiva status grada i pravo na kovanje novca. No tek nakon ogorčenih sporova i duge borbe s Trogirom, Šibenik uspijeva izboriti vlastitu biskupiju te je 1298. osnovana šibenska biskupija – pravi status grada u srednjem vijeku. Šibenska biskupija ustanovljena je bulom pape Bonifacija VIII., dana 1. svibnja 1298. godine. Sam čin ustanovljenja obavljen je u Šibeniku 28. lipnja iste godine te je tako proglašena Papina bula i posvećen prvi biskup fra Martin Rabljanin. Za stolnu crkvu određena je tadašnja crkva sv. Jakova apostola. Ona je uništena požarom 1380. Ubrzo se počelo razmišljati o gradnji nove, veće katedrale.Ivo Kronja, , Šibenska biskupija, 18. travnja 2011., pristupljeno 13. siječnja 2016.