Akademik Rifat Hadžiselimović (Šiprage, Kotor-Varoš, 7. siječnja 1944.) bosanskohercegovački je genetičar.

Životopis Rifat Hadžiselimović rođen je u Šipragama, Kotor-Varoš 1944. godine. Od 2013. godine, nakon više od 45 godina radnog staža, izabran je u zvanje emeritusa i djeluje kao znanstveni savjetnik u Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu.Food and Agriculture Organization of the United Nations (2003): Status of Agricultural Biotechnology and Biosafety in Selected Countries of the Balkans, the Caucasus and Moldova. FAO, Publishing Menagement Service, Information Division, Rome.https://scholar.google.com/citations?hl=hr&user=llK5d2YAAAAJ&view_op=list_works&gmla=AJsN-F7p9ZZuH0mzxCWrEIA5CHWzNKBxY_6BTs2rWuqHA4tZoS4eOCVIVsEmR27B7AGqxJ-CoDBRiRbK9ez8fLb1b42AXEMpMcHWiySECOV4drV1TjPsSvnW1NQBcOFyiwL14sJF64BLhttp://www.researchgate.net/profile/Rifat_Hadziselimovichttp://www.ingeb.unsa.ba/o_ingebu_uposlenici.html

Dopisni član Akademije znanosti i umjetnosti postao je 2018. godine.Izdvojeno, OVO SU NOVI BH. AKADEMICI: Tajnim glasanjem izabrani novi članovi ANUBiH , objavljeno 21. prosinca 2018., pristupljeno 1. travnja 2019.

Školovanje i profesionalna karijera Srednjoškolsko obrazovanje je završio u Banjoj Luci 1962. godine kada upisuje Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu. Diplomirao je 1966., stekavši zvanje profesora biologije. Magistraturu bioloških znanosti (Antropologija), završio je 1971. godine na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu,https://www.pmf.unizg.hr/en Hrvatska, obranom teze pod naslovom Istorijski aspekt kretanja relativne frekvencije dva alelogena u ljudskim populacijama. Doktorat bioloških nauka završio je 1976. godine na Prirodno–matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, obranom teze pod naslovom Genetika sekrecije ABH antigena u stanovništvu Bosne i Hercegovine.B. Š. (1977): Petnaest novih doktora nauka, Oslobođenje, 11. marta, str. 6, Sarajevo.

Od 1966. angažiran je na Prirodno–matematičkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu,Purivatra A., Ur. (2000): Ko je ko u Bošnjaka. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, , str. 168, Sarajevo. najprije kao asistent (1966-1977), zatim kao docent (1977.), izvanredni (1980.) te redoviti profesor (1984.) na predmetima: Humana genetika, Genetičko inženjerstvo i biotehnologija, Evolucija, Antropologija i Eksperimentalna biomedicina. Od 1984. do 1986. obavljao je i funkciju Šefa Odsjeka za biologiju. Od 1994. godine bio je angažiran u realizaciji Postdiplomskog studija bioloških nauka i to do 2003. godine kao voditelj studija, a nakon toga, do 2007. kao voditelj smjera Genetika .

U razdoblju od 1987. do 2001. bio je na položaju Direktora Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, a od 2001. godine je bio Koordinator DNK projekta koji je realiziran u suradnji s Međunarodnom komisijom za nestale osobe (International Commission on Missing Persons - ICMP) i kao znanstveni savjetnik u Institutu , gdje je od 2006. do 2012. godine djelovao i kao predsjednik Upravnog odbora.Hadžiselimović, R. et al., Ur. (2008). ‘’Jubilej INGEB 20’’, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Sarajevu (prvih 20 godina: 1988.–2008. INGEB, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Djelovao je kao aktivni član Antropološkog društva JugoslavijeAntropološko društvo Jugoslavije, Izd. (1979): Biografije i bibliografije članova Antropološkog duštva Jugoslavije – Posvećeno Dvadesetogodišnjici postojanja i rada Antropološkog društva Jugoslavije. ADJ, Posebna izdanja, Sveska 6, Beograd. a osnivač je i član Udruženja genetičara u Bosni i Hercegovini.

Nagrade i priznanja Nagrada Sveučilišta u Sarajevu za studentski naučni rad (1966), "Hasan Brkić" i Zlatna značka Sveučilišta u Sarajevu za odličan uspjeh u studiju (1966), Veselin Masleša (najviša bosanskohercegovačka nagrada za naučni rad, 1977.A. B. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Vjesnik, God. XXXVIII, br. 10654, str. 4, Zagreb.Štrbo A. (1977): Uručene nagrade „Veselin Masleša“. Oslobođenje, God. XXXIV, br. 10374, str. 3, Sarajevo.Demirović E. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Borba, God. LVI, br. 107, str. 9, Beograd.N. Č. (1997): Devet nagrada za stotine zasluga. Večernje novine, God. I, br. 12, str. 20, Sarajevo.Gavrilović Ž. (1977): LJ. Berberović i R. Hadžiselimović: Rečnik genetike. Politika, God. 74, br. 22768, str. 10, Beograd.Mučibabić S. (1976/77): Nauka ima svoj rječnik. Biološki list, Godina XXIV, br. 3-4, str. 51-52, Sarajevo.M. Š. (1997): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Većernje novosti (Beograd), God. XXV (19. April), str. 4, Beograd.Nikočević F. (1997): Nagrade „Veselin Masleša“. Večernji list, God. XXI, br. 5444, str. 6, Zagreb.Tomašević A. (1977): Dodijeljene nagrade „Veselin Masleša“. Politika, God. LXXIV. br. 22822, str. 11, Beograd.Delo, Red. (1977): Nagrade „Veselin Masleša“. Delo, God. XIX, br-. 92, str. 7, Ljubljana.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1990.), Zlatna plaketa i Nagrada Pokreta “Nauku mladima” (1977; 1981), Medalja “Boris Kidrič” – Narodna tehnika Jugoslavije, za osobite zasluge u širenju tehničke kulture (1983), Plaketa s Diplomom Sveučilišta (1986), Božo Škerlj numismate antrropologiae pro anno MCMLXXXIX (ADJ) (1989),Nagrada Sveučilišta u Sarajevu za najreferentnijeg profesora PMF–a (2007), Specijalno priznanje Utemeljitelju INGEB–a povodom jubileja 20–godišnjice (2008), Plaketa Sveučilišta u Sarajevu (2010) Ingebov heliks 1988'', za 2018, za doprinos osnivanju i afirmaciji Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Sveučilišta u Sarajevu, i druge nagrade i priznanja.

Djela Do 2014. je publicirao 214 originalnih naučnih radova, 17 stručnih radova, 22 knjigeBerberović Lj., Hadžiselimović R. (1976): Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo; II. dopunjeno izdanje, 1986.Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1977): Rječnik nauke o evoluciji. Svjetlost, Sarajevo. Hadžiselimović R. (1988): Uvod u teoriju antropogeneze. Univerzitetska knjiga Svjetlost, Sarajevo.Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida. Svjetlost, Sarajevo. Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo.Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Univerzitetska knjiga, Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.Bajrović K., Jevrić–Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.

, 70 naučno-istraživačkih i stručnih projekata te 85 konferencijskih priopćenja. Do sada su radovi Rifata Hadžiselimovića citirani u najmanje 30 (dostupnih) različitih udžbenika i knjiga.Adžiablahović S., Agramović Lj. (1984): Osnovi molekularne biologije i genetike. Republički zavod za unapređivanje školstva, Titograd.Berberović Lj. (1997): Bioantropologija – Odabrane uvodne teme. Svjetlost, Sarajevo.Borojević K. (986): Geni i populacija. Forum, Novi Sad.Diklić V., Kosanović M., Nikoliš J., Dukić S. (1997): Biologija sa humanom genetikom. Medicinska knjiga, Beograd.Dumanović J., Marinković D.,Denić M. (1965): Genetički rečnik. Naučna knjiga, Beograd.Hadžiselimović R., Pojskić N.(2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.Hasanbašić D. (2001): Osnovi biologije. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sarajevo.Ivanović B. (1990): Morfološke osobine jugoslovenskih naroda. Odeljenje za etnologiju Filozofskog fakultata, Beograd.Ibrulj S., Haverić S., Haverić A. (2008): Citogenetičke metode – Primjena i medicini. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.Ivanović B. (1996): Antropologija – I. Antropomorfologija. Unireks, Podgorica.Jarebica Dž., Kurtović M. (1997): Oplemenjivanje voćaka i vinove loze – Opšti dio. Edis, Sarajevo.Kajba D., Ballian D. (2007): Šumarska genetika. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu –Udžbenici Sveučilišta u Sarajevu, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Šumarski fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Zagreb – Sarajevo.Kozarov Gj. (1989): Genetika (Odabrana poglavlja). Medicinski fakultet Sveučilišta u Nišu, Niš.Lelo S., Lukić–Bilela L., Ur. (2012): Priručnik iz evolucije – Repetitorijum i radna sveska. Univerzitetska knjiga, Prirodno–matematički fakultet, Sarajevo.Marinković D., Tucić N., Kekić V. (1982): Genetika. Naučna knjiga, Beograd.Marjanović D., Primorac D. (2009): Molekularna forenzična genetika. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Sarajevo.Međedović S. (2012): Genetika – Temelj molekularnog života.OFF-SET, Tuzla.Mužić I. (2008): Vjera Crkve bosanske – Krstjani i pagani u srednjovjekovnoj Bosni. Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split.Primorac D. et al. (2008): Analiza DNA u sudskoj medicini i pravosuđu. Medicinska naklada, Zagreb.Sofradžija A., Hadžiselimović R., Maslić E. (1989): Genotoksičnost pesticida. Svjetlost, Sarajevo.Škrijelj R. (2002): Populacije riba neretvanskih jezera. Prirodno–matematički fakultet Sveučilišta u Sarajevu, Sarajevo.Švob T. (1995): Milenijski mitovi mržnje – Biološka kritika rasizma. Durieux, Zagreb.Švob T. et al. (1990): Osnovi opće i humane genetike. Školska knjiga, Zagreb.Vlahović P. (1996): Čovek u vremenu i prostoru – Antropologija. Vuk Karadžić, Beograd.

Izvori

Vanjske poveznice Ingeb, ingeb.unsa.ba

Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici