thumb|desno|Bivši logo na parnoj lokomotivi iz 1950-ih Jugoslavenske željeznice (slo. Jugoslovanske železnice, srp. Југословенске железнице, mak. Југословенски железници), kratica: JŽ (srp. i mak. ЈЖ), bile su državne željeznice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. i Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2004. godine.
Bila je osnivačkih članica međunarodne željezničke unije (UIC) i imala je UIC-Code 72.
Njezine prethodnice su Jugoslavenske državne željeznice (JDŽ), Kraljevine Jugoslavije od 1918. do 1939., koje su nastale iz Carskog i kraljevskog povlaštenog društva južnih željeznica (K. k. privilegierte Südbahn-Gesellschaft, Carsko-kraljevsko povlašteno društvo južnih željeznica) (osnovan 1858. godine), ogranka Carsko-kraljevskih austrijskih državnih željeznica i Kraljevske ugarske državne željeznice čiji je taj ogranak bio djelovao u tadašnjoj Trojednoj Kraljevini Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te Srpskih državnih željeznica (osnovane 1889. godine. Završetkom rata i nastankom Države SHS, sve željeznice u zemlji kojima je nekad upravljala Direkcija ugarskih državnih željeznica stavljene su 1918. pod upravu novoosnovanoga Generalnoga ravnateljstva željeznica Države SHS u Zagrebu. Time su bile obuhvaćene sve pruge, osim onih kojima je upravljalo Društvo južnih željeznica (Zidani most–Sisak), te Mjesne željeznice Barč–Pakrac, Slavonske podravske mjesne željeznice i Zagreb–Samoborske vincinalne željeznice, iako je promet bio moguć i tim prugama.
Godine 2004., nakon što je SR Jugoslavija pretvorena u Državnu zajednicu Srbije i Crne Gore su preimenovane u Željeznice Srbije (srp. Железнице Србије, Železnice Srbije).
Povijest Nastanak Završetkom Prvog svjetskog rata novoosnovana država, "Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca", preuzela je dijelove bivše Austro-Ugarske i njezinu željezničku mrežu. Kroz ovo ujedinjenje nastale su prve jugoslavenske željeznice, pod nazivom "Željeznice Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca", (kratica: SHS-CXC). Na temelju ustavnog amandmana od 1929. godine naziv se promijenio u Jugoslavenske državne željeznice (JDŽ). Jugoslavenske željeznice su tako nastale iz spajanja željeznice bivše Dunavske monarhije i Srpske državne željeznice (SDŽ). Pored glavne uprave u Beogradu postojalo je još 5 uprava u Ljubljani, Zagrebu, Subotici, Beogradu i Sarajevu.
Prethodnici thumb|Željeznička mreža Jugoslavenske Željeznice za vrijeme Kraljevine SHS (c. 1925. – 1929.)
U sastavu nove jugoslavenske željezničke mreže našle su se 1918. godine sljedeće:C.J. Halliwell: The Locomotives of Yugoslavia. Vol. 1, 1973, str. 18. Željeznički operator Kratica Dužina mreže k. u. k. Državne Željeznice kkStB c. 360 km k. u. k. priv. društvo južne željeznice SB, süd c. 525 km Austrijske lokalne željeznice ÖLB c. 350 km Magyar Államvasutak MÁV c. 1240 km Mađarske lokalne željeznice – c. 2310 km Bosanskohercegovačke zemaljske željeznice BHLB c. 1165 km Srpske državne željeznice SDŽ c. 1550 km Njemačko-bugarske vojne željeznice u Makedoniji – c. 425 km
Drugi svjetski rat thumb|desno|Karta željezničkih mreža nakon okupacije Jugoslavije, 1941. Invazijom njemačke, talijanske, mađarske i bugarske vojske Drugi svjetski rat je 6. travnja 1941. počeo u Jugoslaviji. Nakon njene kapitulacije su proglašene su marionetske države Nezavisna Država Hrvatska i Nedićeva Srbija. Željeznice su podijeljene između sila osovine i kolaborirajućih država.
Vozni park JDŽ je podijeljen između DRB, MÁV, BDŽ, FS i novoosnovane HDŽ i SDŽ.
Do kraja Drugog svjetskog rata željeznica je pretrpjela znatna razaranja i samo s velikim naporom je nakon rata opet uspostavljena. Mnoge lokomotive su od strane prijašnjih sila osovine vraćene, izmijenjene ili predane kao reparacija. Predajom istočne teritorije Trsta Jugoslaviji su ušle oko 100 km željezničke mreže s jednosmjernom strujom (3000V) u sastav JDŽ.
Razvoj thumb|250px|desno|Proslava elektrifikacije željezničke pruge Sarajevo – Ploče, 1969. Veliki građevinskih projekti su do kraja 1970-ih godina sprovedeni, kako bi se djelomično nerazvijena i neskladna željeznička mreža dovela na europski standard. Reformiranjem željezničke uprave 1952. godine, mijenja se naziv u "Jugoslavenske željeznice". Uvođenjem samoupravljanja, došlo je do decentralizacije željeznice. "Zajednica jugoslavenskih željeznica" (ZJŽ) sastojala se od glavne uprave sa sjedištem u Beogradu, organizacija KSR (Kola za spavanje i ručavanje), zavod za projektovanje ZJŽ – današnji CIP i 5 željeznička transportna poduzeća (ŽTP): Beograd s upravom u Titogradu (današnja Podgorica), Zagreb, Sarajevo, Skopje i Ljubljana.
Sama Ljubljana je bila Udruženo željezničko poduzeće (slo. Združeno železniško podjetje, kratica: ZŽTP) koje je bilo podijeljeno u tri autonomna poduzeća, ŽTP Maribor, Ljubljana i Postojna.
Nestanak Kraj Jugoslavenskih željeznica počinje s raspadom SFRJ početkom 1990-ih, a 2004., nakon transformacije Savezne Republike Jugoslavije u Državnu Zajednicu Srbije i Crne Gore su preimenovane u Željeznice Srbije.
Nasljednice mini|250px|Tijekom rata u BiH uništeni vlak JŽ Država Naziv Hrvatski naziv Sjedište Kratica
Željeznice Bosne i Hercegovine1 Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine Željeznice Republike Srpske Željeznice Bosne i Hercegovine Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine Željeznice Republike SrpskeSarajevo, BiHDoboj, BiHŽBH ŽFBH ŽRS Hrvatske željeznice — Zagreb, Hrvatska HŽ Makedonski železnici Makedonske željeznice Skopje, Makedonija MŽ Željeznica Crne Gore — Podgorica, Crna Gora ŽCG Železnice Srbije Željeznice Srbije Beograd, Srbija ŽS Slovenske železnice Slovenske željeznice Ljubljana, Slovenija SŽ Hekurudhat e Kosovës/Косовске Железнице Kosovske željeznice Priština, Kosovo HK / KŽ 1 Za vrijeme rata u BiH su postojale i Željeznice Hrvatske Republike Herceg Bosne.
Dan željezničara Jugoslavije Dan željezničara Jugoslavije ustanovljen je 1950. godine, a povod je bio generalni štrajk željezničara u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji između 15. i 16. travnja 1920. godine. Zaustavljen je cijeli željeznički promet u Jugoslaviji do kraja mjeseca. Željezničari svih željezničkih stanica, ložionica i radionica ustali su protiv nasilja. Na Zaloškoj cesti u Ljubljani bilo je najkrvavije, nastradalo je 14 osoba. Neprekidno od 1950. godine pa sve do 1991./1992. godine, radni ljudi na jugoslavenskim željeznicama slavili su ovaj dan svečano i radno, podsjećajući se na mnoge događaje narastanja i sazrijevanja radničkog pokreta i svega što je vodilo kao održanom povijesnim generalnom štrajku.
Vozni park thumb|desno|Pismo iz 1976., povodom otvorenja pruge Beograd – Bar Sve Lokomotive građene od 1930. godine su, nakon definitivne raspodjele lokomotiva kao odšteta Prvog svjetskog rata (1933.), ubačene u novi sustav numeracije. Sistem je bio pokušaj kodificiranja po određenim tehničkim karakteristikama.S internet stranice Photogalerija.com PDF "Nova numeracija 1935" 17.03.2016
Numeracija parnih lokomotiva, tendera i motornih vozila Oznaka serije kod normalnog kolosijeka serije: 01 – 14 stalna i 101 – 114 privremena; Brzovozne lokomotive sa zasebnim tenderom 15 – 19 st. i 115 – 119 priv. Lokomotive s tenderom za putnički i teretni promet 20 – 49 st. i 120 – 149 priv. Teretne lokomotive sa zasebnim tenderom 50 – 59 st. i 150 – 159 priv. Lokomotive s tenderom za teretne i lokalne vlakove 60 – 69 st. i 160 – 169 priv. Lokomotive za manevru
Uski kolosijek 0,76 m serije: 70 – 94 stalna i 170 – 194 privremena; Lokomotive širine kolosijeka 760 mm 95 – 98 st. i 195 – 198 priv. Lokomotive sa zupčanikom širine kolosijeka 760 mm 99.2, 99.3 i 99.4; Lokomotive širine kolosijeka 600 mm, broj iza tačke označava broj vezanih osovina. Objašnjenje: Pri tome dvoznamenkaste oznake su važile za lokomotive koje su mlađe od 25 godina (u odnosu na 1933. godinu) i ako ih ima više od 5 komada u voznom parku, a trocifrene brojeve (sa 100) su dobivale lokomotive koje su bile starije od 25 godina ili ih je bilo manje od 5 komada u voznom parku.'' Numeracija dizel i električnih lokomotiva Početkom 1960-ih počinje da se primjenjuje sistem numeracije za dizel i električne lokomotive na JŽ koji se zasniva na kodnom obilježavanju, na principu trobrojne oznake serije.
Prvi broj Značenje 3 Električna vučna vozila jednosmjerne struje 4 Električna vučna vozila naizmjenične struje 25 kV, 50 Hz 5 Rezervisano za višesistemska električna vučna vozila 6 Dizel električna vučna vozila 7 Dizel hidraulična vučna 8 Dizel mehanička vučna 9 Vozila za željezničke svrhe
Drugi broj Značenje 0 Motorni voz uskog kolosijeka 1 Motorni voz normalnog kolosijeka 2 Lokomotive s dvije pogonske osovine 3 Lokomotive s tri pogonske osovine 4 Lokomotive s četiri pogonske osovine 5 Lokomotive s pet pogonskih osovina 6 Lokomotive sa šest pogonskih osovina
Treći broj Značenje 0 Uski kolosijek 1-9 Redoslijed ubacivanja u službu (konstruktivni tip lokomotive) Kod motornog voza razlika da li su motorna kola, vagon ili upravljačnica. Četvrti broj Značenje – Oznaka podserije. Podserije su uvedene zbog tehničko-eksploatacionih razlika u okviru serije.
Peti i šesti broj Značenje – Tekući (inventarski) broj lokomotive
Parne lokomotive thumb|desno|Uskotračna lokomotiva JŽ 802 u Čapljini, rujan 1968. Serija 01 – 69 i 101 – 163 Normalnotračne lokomotive 1435 mm Serija 70 – 98 Uskotračne lokomotive 760 mm Serija 99 Uskotračne lokomotive 600 mm
Dizel lokomotive Lokomotive s električnim prijenosom snage Serija 641 – 645 Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 641-0 1960. Bo´Bo´ MÁVAG DVM2-6 641-0 1961. Bo´Bo´ MÁVAG DVM2-8 641-1 1971. Bo´Bo´ MÁVAG DVM2-57 641-2 1970. Bo´Bo´ MÁVAG DVM2-56 641-2 1970. Bo´Bo´ MÁVAG DVM2-59 642-0 1961. – 1963. Bo´Bo´ Đuro Đaković DEL 825 642-1 1964. Bo´Bo´ Đuro Đaković DEL 825G 642-3 1968. Bo´Bo´ Đuro Đaković DEL 825B 643-0 1967. Bo´Bo´ Brissonneau et Lotz 643-1 1967. Bo´Bo´ Đuro Đaković 644-0 1973. – 1974. (A1A)´(A1A)´ MACOSA G22U 645-0 1981. (A1A)´(A1A)´ Đuro Đaković
Serija 661 – 666 thumb|JŽ 662 thumb|desno|JŽ 666, 2013.
Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 661-0 1970. Co´Co´ GM (EMD) G16 661-1 1961. – 1963. Co´Co´ GM (EMD) G16 661-2 1964. Co´Co´ GM (EMD) G16 661-3 1967. Co´Co´ MLW 662-0 1965. – 1969. Co´Co´ Đuro Đaković DEL1650CC 663-0 1972. Co´Co´ GM (EMD) - 664-0 1973. Co´Co´ GM/Đuro Đaković G26 665-0 1972. Co´Co´ MLW MX 626 666-0 1978. Co´Co´ GM (EMD)
Lokomotive s mehaničnim prijenosom snage Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 821-0 1965. B Đuro Đaković DML180 N26 830-0 1964. C Đuro Đaković DML120 U/C (600 mm traka)
Lokomotive s hidrauličnim prijenosom snage Serija 721 Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 721-0 1965. B (šema brojeva JŽ za tvorničke lokomotive)
Serija 731 – 734
thumb|desno|JŽ serija 740; Banovići, 2016. Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa731-0 1958–1961 C Jenbach/Đuro Đaković DH400 C42731-1 1963–1965 C Đuro Đaković DHL400 CS732-0 1964. C Jenbach/Đuro Đaković DH600 C48732-1 1969. C Đuro Đaković DHL600 C44733-0 1968. C Đuro Đaković DHL600 CP734-0 1958. – 1961. C MIN DHL400 C42
Serija 740 – 742 Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa740-0 1968. B´B´ Đuro Đaković DHL600 BB740-1 1970. B´B´ Đuro Đaković DHL600 BBGP741-0 1966. B´B´ MIN DHL1500742-0 1971. B´B´ MIN DHL1650
Serija 761
Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 761-0 1957. C´C´ KM DML180 N26
Električne lokomotive 3 kV lokomotive na jednosmjernu struju Serija 341 – 342 thumb|desno|JŽ serija 341 Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 341-0 1954. Bo´Bo´ Alsthom slična TCDD 4001-03 342-0 1968. Bo´Bo´ ASGEN/OMFP
Serija 361 – 362
Serija Godina Raspored osovina Proizvođač Tipa 361-0 1931. – 1932. Bo´BoBo´ razni 361-1 1931. – 1932. Bo´BoBo´ razni 361-2 1932. Bo´BoBo´ Saronno 362-0 1960. – 1967. Bo´Bo´Bo´ Ansaldo/OMFP 362-1 1968. Bo´Bo´Bo´ ASGEN/OMFP
25 kV lokomotive na naizmjeničnu struju Serija 441