thumb|280px|<center>F. Quiquerez: Antemurale Christianitatis, 1892.
Mati Hrvatska kao braniteljica kršćanske Europe i europske kulture u borbi protiv otomanskih osvajača. Mati Hrvatska je narodna alegorija i personifikacija Hrvatske u obliku žene.
Hrvatska je kroz povijest bila sredstvo nadahnuća hrvatskim slikarima, piscima i pjesnicima, na temelju čega su nastali njeni alegorijski prikazi. Raniji poznati alegorijski prikazi Hrvatske se pojavljuju hrvatskoj baroknoj književnosti i čakavskim pučkim pjesmama pod imenom Mare te lipa Mare.Narodne lirske pjesme - Noviji zapisi (19. i 20. stoljeće) Najplodnije doba nastanka umjetničkih djela s alegorijskim prikazima Hrvatske su 19. stoljeće i prva polovica 20. stoljeća.
Uz imena Mati Hrvatska i (lipa) Mare, za alegoriju Hrvatske su (bila) rabljena imena: Croatia (lat.), Majka Domovina, lipa Kaja, itd.
Umjetnički prikazi Postoje razne umjetničke predodžbe Mati Hrvatske u različitim raspoloženjima (borbenost, tuga, sreća, ...) predstavljenih ovisno o temama djela te okolnostima u kojima su djela nastala. Obično je predočena kao žena odjevenu u haljinu narodne nošnje ili stolu sa željeznim oklopom na trupu tijela, ponegdje s maramom ili klobukom i trobojnom vrpcom, s hrvatskim grbom kao štitom, te ponegdje s mačom u ruci. U pisanim djelima joj se pridodaju majčinske osobine.
Slika Antemurale Christianitatis Najpoznatiji primjer alegorijskog prikaza Hrvatske je djelo Antemurale Christianitatis Ferdinanda Quiquereza iz 1892. godine.
U toj slici, Mati Hrvatska na kosi nosi lovorov vijenac, na uzdignutoj desnoj ruci nosi plameni mač, a u lijevoj ruci nosi štit s hrvatskim grbom sa zabodenim strijelicama, te nosi stolu sa željeznim oklopom na trupu tijela. Prikazana je kako u borbi odbija otomanske osvajače, a iza nje se nalaze značajni predstavnici zapadnoeuropske kulture: Rafael, Dante Alighieri, Michelangelo, Galileo, Molière i William Shakespeare, dok se u pozadini nalazi kupola rimske bazilike sv. Petra.Ivo Žanić: Simbolični identitet Hrvatske u trokutu raskrižje - predziđe - most
U kasnijoj reprodukciji, vjerojatno nastaloj u hrvatskom iseljeništvu, Mati Hrvatska na uzdignutoj desnoj ruci, umjesto plamenog mača nosi zapaljenu baklju (kao simbol svjetla i prosvijetljenosti) i nacrtana je u crno-bijeloj boji (osim grba na štitu), a iza nje se, umjesto izvornih motiva, nalazi trobojni zemljovid Velike Hrvatske, s označenim gradovima i nazivom države.
Nadgrobni spomenik Anti Starčeviću Nadgrobni spomenik Anti Starčeviću kipara Ivana Rendića, skupa s raznim motivima hrvatskih državnih simbola i bistom Ante Starčevića, uključuje i figuru Mati Hrvatske, prikazanu kako drži stisnute šake umorne od trganja okova, u narodnoj nošnji i sa željeznim oklopom na trupu tijela, i na njenoj nošnji, s njene desne strane, je položena kruna sv. Stjepana.
Pjesme Ovdje su navedeni primjeri nekih pjesama posvećenih Mati Hrvatskoj i pjesama u kojima se ona spominje:
„Croatio, iz duše te ljubim” (Ante Sikirić) „Himna HOS-a” (Boško Landeka) „Majka Hrvatska” (Hrvatin Bunjevčev Slatinjanin) „Hrvatska mati me rodila” (Tomislav Brajša) „Hrvatska rapsodija” (Anka Petričević) „Hrvatskoj domovini” (Gjuro Stjepan Deželić) „Još Horvatska ni propala” (Ljudevit Gaj) „Lipa Kaja” (Marko Perković Thompson) „Marina kruna” (čakavska pučka pjesma iz Istre i Krka) „Oj Hrvatska mati” „Sretan povratak” (pjesma s otoka Silbe) „Upropaštena divojka” (gradišćansko-hrvatska pjesma iz Sabare) „Zavjet” (Silvije Strahimir Kranjčević)
Poveznice Domovina Domoljublje Hrvatski nacionalizam Velika Hrvatska
Izvori
Kategorija:Hrvatska