Kronologija događaja u Bosni i Hercegovini:
1154. – 1299. 1154. – 1163. Bosnom vlada ban Borić iz Slavonije 1180. Bosna i južni dio Hrvatske oslobađaju se bizantske vlasti 1180. – 1203. u Bosni vlada ban Kulin
1203. sabor na Bilinu polju kraj Zenice gdje se bosanski krstjani obvezuju na vjernost Sv. Stolici 1291. Franjevci dolaze u Bosnu
1300. – 1399. 1353. – 1391. Bosnom vlada Tvrtko I. Kotromanić 1377. Tvrtko se kruni za kralja 1390. Tvrtko se proglasio kraljem Hrvatske i Dalmacije 1391. umire Tvrtko I.
1400. – 1499. 1408. kralj Žigmund Luksemburški potuče bosansku vojsku i pobije njihovo plemstvo kod Dobora 1415. vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić s turskim jedinicama potuče ugarsko-slavonsku vojsku na Spreči 1435. – 1466. Humom vlada Stjepan Vukčić Kosača – odvajanje Hercegovine 1448. Stjepan Vukčić naziva se hercegom – otud Hercegovina 1459. bosanski kralj Stjepan Tomaš Kotromanić boravi u Ugarskoj i priznaje hrvatsko-ugarskog kralja Matijaša za svog gospodara 1463. sultan Mehmed II. bez otpora zauzima Bosnu koja “šaptom pade” 1471. Matija Korvin imenuje kneza Nikolu Iločkog za bosanskog kralja 1479. u Rimu umire Katarina Kosača-Kotromanić – pretposljednja bosanska kraljica 1480. kralj Matija Korvin uzalud provaljuje duboko u Bosnu
1500. – 1599. 1513. hrvatski ban Petar Berislavić teško porazi Osmanlije kod Dubice 1518. opet Berislavić pobjedjuje Osmanlije kod Jajca i osigurava taj grad-utvrdu 1520. Osmanlije prodiru u Hrvatsku, ubijen ban Petar Berislavić 1521. – 1541. u Bosni je namjesnik Gazi Husrev-beg, osnivač Sarajeva i osvajač brojnih hrvatskih utvrda (Knin, Skradin, Obrovac, Jajce, Sinj i dr.) 1525. Husrev-beg podsjeda Jajce, ali ga spašava hrvatski knez Krsto Frankopan 1528. Gazi Husref beg osvaja hrvatsko Jajce i time pada Jajačka banovina – obrana Hrvatske i Slavonije 1536. Husref beg prodire u Slavoniju i osvaja Požegu 1537. u obrani Klisa gine Petar Kružić, a Hrvatska gubi najvažniju utvrdu na jugu 1552. Osmanlije osvajaju Viroviticu, Čazmu i dolaze do najzapadnije crte u Hrvatskoj (Slavoniji) 1556. osvajaju Kostajnicu – “vrata” Hrvatske 1580. Bosna od sandžaka postaje pašaluk 1592. Hasan Predojević, bosanski paša gradi Novu Petrinju da zaobiđe i osvoji Sisak 1592. spomenuti paša osvaja hrvatski grad Bihać 1593. teški poraz Osmanlija, pretežito bosanskih pod Siskom, za njih je to bila “godina propasti” 1595. Hrvati pobijediše Osmanlije kod Petrinje
1600. – 1699. 1606. sklopljen mir s Osmanlijama, prvi povoljni sporazum s kojim Hrvatska dobiva Moslavinu i Petrinju 1652. hrvatski ban Nikola Zrinski pobjeđuje Osmanlije kod Kostajnice 1663. – 1664. Hrvati pod vodstvom braće Zrinski izborili nekoliko pobjeda protiv bosanskih Osmanlija, a Nikola dopire do Osijeka, spaljuje Sulejmanov most, “čudo” njihova graditeljstva 1683. – 1699. traje veliki protuosmanlijski rat Austrije, Venecije, Poljske, Sv. Stolice u kojem Hrvatska ima dostojno mjesto 1687. hrvatski ban Tomo Erdődy oslobađa Dubicu, Kostajnicu, Zrin i pomiče granicu Hrvatske na Unu 1688. nove pobjede kršćanske (i hrvatske) vojske protiv Osmanlija, oslobođen Knin koji uzimaju Mlečani 1689. Luka Ibrišimović i Marko Mesić, svećenici, uz pomoć naroda oslobađaju dotad osmanlijsku Slavoniju, Liku i Krbavu 1697. Eugen Savojski s austrijskom vojskom prodire sve do Sarajeva, koje zapali i vrati se u Slavoniju dovodeći više desetaka tisuća Hrvata – katolika iz Bosne 1699. sklopljen mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se Hrvatskoj vraća Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji
1700. – 1799. 1718. sklopljen mir u Požarevcu prema kojem Osmanlije odstupaju Austriji sjevernu Srbiju, bosansku Posavinu, a Veneciji Imotski i sve do Neretve. Dubrovnik odstupa turskoj strani Neum i Sutorinu kako bi se zaštitio od Venecije (današnji pristup BiH prema moru) 1736. – 1739. nesretni rat Austrije protiv Osmanlija, poraz u Turskoj Hrvatskoj kod Banje Luke 1739. Austrija gubi Beogradskim mirom sve ono sto je dobila Požarevačkim 1787. – 1791. Austrija ratuje protiv Osmanlijskog Carstva zajedno s Rusijom, ali bez uspjeha – pokušaj izgona Turaka iz Europe i rješenje istočnog pitanja nije uspjelo 1791. mirom u Svistovu Osmanlije vraćaju Hrvatskoj dotad okupirani Dvor na Uni, i zaleđe Bihaća (Drežnik, Petrovo selo, Lapac i Srb)
1800. – 1899. 1804. – 1812. u Srbiji izbija ustanak za čije se gušenje šalju bosanske jedinice 1809. Francuzi izravno granice s Osmanlijskim carstvom na Uni 1820. – 1822. bosanski vezir Dželudin-paša okrutno uvodi red u Bosni 1826. Sultan Mahmud II. ukida janjičarski red. Pobuna muslimanskog begovata u Bosni koga guše u krvi 1831. muslimanski begovi u Bosni se bune, a hercegovački ne prihvaćaju oružani prosvjed protiv središnje vlasti u Istambulu. Prve vodi Husein-kapetan Gradaščević, a druge Aliaga Rizvanbegović 1832. Gradaščević je usprkos pobjedi na Kosovu potučen, bježi u Slavoniju i otud u Carigrad gdje umire 1832. Hercegovina postaje poseban vilajet na čelu s Rizvanbegovićem 1835. – 1840. Mehmed-paša ukida u Bosni nasljedne kapetanije i izaziva bune, koje silom guši 1839. Sultan Abdul Medžid I. izdaje “hatiserif od Gilhane” kojim izjednačava sve podanike bez razlike na vjeru i naciju, uvodi poreze za sve. Bosanski begovat odbija dati prava kršćanskoj raji 1840. katolici u BiH stavljeni pod zaštitu Austrije 1845. – 1850. Tahir-paša provodi reforme u Bosni 1848. Hrvatski narodni preporod i izbor Josipa Jelačića djeluje u BiH gdje kršćani očekuju oslobođenje 1850. Sultan je u Bosnu poslao poturicu Omer-pašu Lataša koji silom i u krvi savladava bosansko, islamsko plemstvo 1852. – 1858. hercegovačka (pravoslavna) plemena uz pomoć Crne Gore dižu ustanke 1866. Vilajetski ustav u Bosni, BiH sa Sandžakom postaje jedinstveno upravno područje 1875. Austrija planira ulazak u BiH. Car Franjo Josip putuje uz granicu BiH i potiče Hrvate – katolike na ustanak 1875. – 1878. U Dračevu je izbio Hercegovački ustanak koji je trajao do 1878., a rezultirao je zaposjedanjem Bosne i Hercegovine 1878. 1879. uređena Zemaljska vlada za BiH u Sarajevu 1881. obnovljena katolička crkvena uprava za BiH, Sarajevo – mitropolija, Banja Luka i Mostar – biskupije 1884. mostarski franjevci pokrenuli list “Glas Hercegovca” koji istupa protiv bosanskog jezika i isto takve narodnosti
1900. – 1940. 1902. Hrvati BiH osnovali svoje kulturno-prosvjetno društvo “Napredak” 1907. Hrvati u BiH utemeljili Hrvatsku narodnu zajednicu 1908. Austrija proklamira aneksiju BiH, Srbija prijeti ratom 1910. BiH dobiva svoj Ustav i Sabor – agrarni pokret 1914. teroristička organizacija Mlada Bosna ubija u Sarajevu nadvojvodu Franju Ferdinanda. Ultimatum Srbiji i rat. Početak I. svjetskog rata 1914. uz Drinu se vodi rat u kome sudjeluju brojni Hrvati, muslimani i Srbi (pravoslavni) iz Hrvatske i BiH 1917. Hrvati, Slovenci, izglasavaju u Beču tzv. Svibanjsku deklaraciju s kojom zahtijevaju federalističko uređenje za sve južnoslavenske narode u Monarhiji (i za BiH) 1918. slom Austro-Ugarske, prestanak njene uprave u Hrvatskoj i BiH 1918. osnivanje narodnih vijeća u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama, zajedničko Narodno vijeće u Zagrebu, Država Slovenaca, Hrvata i Srba u kojoj je i BiH 1918. 1. prosinca, u Beogradu se proglašava ujedinjenje i nova Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). U njoj su sve južnoslavenske zemlje u bivšoj Monarhiji, te Srbija i Crna Gora 1921. u Beogradu se izglasava tzv. Vidovdanski ustav bez sudjelovanja Hrvata, a uz potporu Jugoslavenske muslimanske organizacije i njenog vodje M. Spaha i tako omogućava Pašiću da “progura” centralistički ustav koji je najviše pogodio nesrpske krajeve pa i BiH 1929. kralj Aleksandar Karađorđević proglašava diktaturu, a Kraljevinu SHS Jugoslavijom. Podjela zemlje na banovine koje razbijaju hrvatske i bosanskohercegovačke povijesne teritorije 1934. u Marseilleu ubijen kralj Aleksandar Karađorđević 1937. Jugoslavija kreće prema fašizmu 1937. četnici organiziraju progone Hrvata, a uz brojne žrtve padaju *1937. u Senju i omladinci koji su došli na koncert sarajevskog društva “Trebević” 1939. sporazum srbijanskih radikala i Hrvatske seljačke stranke (sporazum Cvetković-Maček) i stvaranje Banovine Hrvatske u koji ulazi središnja i sjeveroistočna Bosna, te Hercegovina, osim istočne
1941. – 1945. 1941. Jugoslavija pristupa Trojnom paktu, 27. 3. velikosrpski udar u Beogradu, 6. 4. napad Njemačke, Italije, Mađarske i Bugarske. Slom Jugoslavije 1941. 10. travnja, u Zagrebu proglašena Nezavisna Država Hrvatska (NDH) u koju je “šaptom” ušla i BiH 1941. 22. lipnja, počinje partizanski ustanak u Hrvatskoj 1941. 27. srpnja, partizanski ustanak u BiH, četnički odredi u talijanskoj zoni, građanski rat 1942. u Zagrebu zasjeda neizabrani Državni sabor NDH (s predstavnicima BiH) 1942. u BiH dolaze partizanske jedinice iz Srbije (II. i III. ofenziva) 1942. potkraj, partizanske jedinice organiziraju u Bihaću I. zasjedanje AVNOJ-a 1943. rujan – kapitulacija Italije 1943. na području BiH vođene tzv. IV. i V. ofenziva 1943. prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. u Jajcu – održano II. zasjedanje AVNOJ-a, začetak Druge Jugoslavije 1944. svibanj, desant na Drvar 1944. sporazum Tito-Subašić na otoku Visu, pokušaj legaliziranja nove jugoslavenske države 1945. ZAVNOBiH postaje Skupština BiH – prva vlada 1945. od 8. do 15. svibnja “rat poslije rata”. Englesko zapovjedništvo predaje hrvatske i druge jedinice Titovoj Jugoslavenskoj armiji, masovne likvidacije u Sloveniji i po “križnom putu” 1945. treće zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu, dirigirani izbori i proglas Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. – 1990. Narodna Republika BiH u okviru Jugoslavije
1946. – 1990. 1946. “izglasani” ustavi Jugoslavije, (Republike Hrvatske i BiH) 1946. otvoren Univerzitet u Sarajevu 1946. – 1947. grade se željezničke pruge u BiH (Brčko – Banovići – Šamac – Sarajevo) 1948. rezolucija Informibiroa, otpor Jugoslavije, progoni pristaša SSSR-a 1949. otvoren logor za komuniste na Golom otoku 1966. smijenjeno prosrpsko vodstvo u KPJ (A. Ranković) 1966. počela s radom Akademija nauka BiH 1970. usvojeni ustavni amandmani koji traže više prava republika 1971. predsjedništvo SK Jugoslavije u Karađorđevu oštro obračunava s “pojavama nacionalizma” u SK Hrvatske 1974. donesen novi Ustav SFR Jugoslavije s kojim se Republike priznaju državama s pravom odcjepljenja 1980. umire Josip Broz Tito 1984. Zimska olimpijada u Sarajevu 1990. 20. siječnja, na XIV. kongresu SK Jugoslavije došlo do raspada te organizacije prema nacionalnom ključu 1990. u Hrvatskoj i BiH osnivaju se i registriraju prve građanske političke stranke 1990. prvi demokratski izbori u BiH, pobjede nacionalnih stranaka, Stranke demokratske akcije (Muslimani), Srpske demokratske stranke i Hrvatske demokratske zajednice
1991. – 1994. 1991. vodstvo BiH se drži nezainteresirano tvrdeći kako to nije “njihov rat” 1991., listopad, Srbi napadaju i uništavaju hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini 1992. 7. travnja, priznata BiH kao država 1992. Srbi u BiH proglašavaju u kolovozu Republiku Srpsku 1992. travanj, počinje velikosrpska agresija na BiH 1993. sukobi pa rat Muslimana i Hrvata u BiH 1994. 18. ožujka, smirivanje sukoba i ugovor u Washingtonu
1995. 1995. blokada Bihaća 1995. hrvatska vojska sporazumno prelazi granicu BiH i zajedno sa snagama HVO-a oslobađa Drvar, Jajce, itd. 1995. 12. srpnja, pad Srebrenice i pokolj Muslimana-Bošnjaka 1995. kolovoz, u akciji “Oluja” HV deblokira Bihać i bratimi se s bošnjačkim postrojbama, među kojima su se borili i Hrvati 1995. 21. studenog, u Daytonu, SAD, potpisan mir u BiH koji su parafirali dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, a kao svjedoci supotpisali su ga predstavnici SAD-a, UN-a, Rusije, te zemlje kontaktne skupine (Francuska, Njemačka, Velika Britanija)