Izborni prag je minimalni udio primarnih glasova koji kandidat ili politička stranka zahtijeva da postignu prije nego steknu pravo na bilo kakvo zastupanje u zakonodavnom tijelu. Ova granica može djelovati na različite načine. Na primjer, u sustavima [proporcionalne zastupljenosti u stranačkim popisima] izborni prag zahtijeva da stranka mora dobiti određeni minimalni postotak glasova (npr. 5 %), bilo na nacionalnoj razini ili u određenoj izbornoj jedinici, kako bi dobila mjesta u zakonodavno tijelo. U višečlanim izbornim jedinicama koje koriste preferencijalno glasovanje, osim izbornog praga, za dodjelu sjedišta, od kandidata se također traži da postigne kvota, bilo na primarnom glasovanju ili nakon raspodjele povlastica, što ovisi o o broju članova koji će se vratiti iz izborne jedinice.
Učinak izbornog praga je odbiti zastupanje malim strankama ili ih prisiliti na koalicije, s pretpostavkom da se izborni sustav učini stabilnijim tako što će se držati podalje strankama. Međutim, kritičari tvrde da u nedostatku rangiranog glasačkog listića sustava, pristalice manjih stranaka učinkovito su obespravljene i uskraćeno im je pravo da ih zastupa netko po svom izboru.
Mogu se definirati dvije granice - prag zastupljenosti je minimalni udio glasova koji bi stranci mogao dati mjesto (pod najpovoljnijim okolnostima za stranku), dok je prag isključenja maksimalni udio glasova koji bi mogao biti nedovoljan za postizanje mandata (pod najmanje povoljnim okolnostima). Lijphart je predložio izračunavanje neformalnog praga kao srednje vrijednosti.Arendt Lijphart (1994), Electoral Systems and Party Systems: A Study of Twenty-Seven Democracies, 1945–1990. Oxford: Oxford University Press. pp. 25–56
Zakonski pragovi izbora u različitim zemljama
U poljskom Sejmu, njemačkom Bundestagu i Zastupničkom domu Novog Zelanda prag je 5 %. Međutim, u Njemačkoj i na Novom Zelandu, ako stranka dobije minimalni broj izravno izabranih mjesta - tri u Njemačkoj i jedan na Novom Zelandu - prag se ne primjenjuje (iako se izravno izabrana mjesta zadržavaju bez obzira na to). Prag je 3,25 % u Izraelu Knessetu (bio je 1 % prije 1992., 1,5 % u 1992–2003 i 2 % 2003–2014) i 10 % u Velika nacionalna skupština Turski parlament. U Poljskoj, stranke etničkih manjina ne moraju dostići razinu praga kako bi ušle u parlament i tako uvijek postoji mala zastupljenost njemačkih manjina u Sejmu. U Rumunjskoj, za stranke etničkih manjina postoji drugačiji prag nego za nacionalne stranke koje se kandidiraju za Zastupničkog doma.
Postoje i zemlje kao što su Portugal, Južna Afrika, Finska, Nizozemska i Makedonija koje imaju sustave proporcionalne zastupljenosti bez pravnog praga, iako Nizozemska ima pravilo da prvo sjedalo nikada ne može biti ostatak sjedala, što znači da postoji djelotvorni prag od 100 % podijeljen s ukupnim brojem mjesta (s 150 mjesta za dodjelu, ovaj prag je trenutno 0,67 %). Na parlamentarnim izborima 1992 i 1996 godine prag je određen na tri mjesta u parlamentu. To je značilo da stranke trebaju osvojiti oko 3,2 % glasova kako bi prešle prag. U 2000 godini prag je povećan na 4 % glasova.
U Švedskoj postoji prag od 4 % za cijelu zemlju, ali ako stranka dosegne 12 % u jednoj izbornoj jedinici, ona će sudjelovati u dodjeli mjesta za tu četvrt. Međutim, kroz izbore 2014. godine nitko nije izabran na temelju pravila 12 % U Norveškoj, nacionalni izborni prag od 4 % primjenjuje se samo na izjednačavanje sjedala s. Stranka s dostatnom lokalnom podrškom još uvijek može osvojiti redovna mjesta u okrugu, čak i ako stranka ne ispuni prag. Nakon izbora 2009 godine, Liberalna stranka osvojila je dva mjesta na ovaj način.
U Australiji, koja koristi sustav proporcionalne zastupljenosti, oni izbjegavaju potrebu za formalnim izbornim pragom uspostavljanjem manjih biračkih tijela sa svakim višečlanim biračkim tijelom koji vraćaju manje zastupnika u parlament i kao takvi zahtijevaju veći postotak kvota kako bi bio izabran. Budući da Australija također koristi glasački sustavi s rangiranim glasovanjem, pristalice manjih stranaka nisu obespravljene jer su njihovi glasovi preraspodijeljeni drugim kandidatima prema redoslijedu izbora koji se bira i koji onda može biti dio drugog kvota kandidata je pobijedila.
U Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da se većina izbora provodi u okviru sustava za prvo glasovanje u prvom krugu, zakonski pragovi izbora ne primjenjuju se na stvarno glasovanje. Međutim, nekoliko država ima zahtjeve u pogledu praga za stranke kako bi dobili automatski pristup glasačkim listićima pristup državnim glasačkim listićima na sljedeće opće izbore, a da ne moraju podnijeti peticije potpisane od birača. Zahtjevi u pogledu praga nemaju praktičnog značaja za dvije glavne političke stranke (stranke republikanska stranka (Sjedinjene Države i demokratska stranka (SAD) koje lako ispunjavaju uvjete, ali došli su u igru za manje stranke kao što su Zelena stranka Sjedinjenih Američkih Država i Libertarijanske stranke. Pravila praga primjenjuju se i na neovisne kandidate za pristup glasačkim listićima.
Zemlje mogu imati više od jednog praga. Njemačka, kao što je ranije spomenuto, ima redoviti prag od 5 %, ali stranka koja osvoji tri izborna mjesta u Bundestagu može dobiti dodatnu zastupljenost čak i ako je ostvarila manje od 5 % od ukupnog broja glasova. Većina sustava s višestrukim pragom još uvijek je u fazi prijedloga. Izborni prag često se provodi s namjerom da se politički sustav dovede u stabilnost.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe preporučuje za parlamentarne izbore prag ne veći od 3 %.Resolution 1547 (2007), para. 58 Međutim, odluka iz 2007. Europski sud za ljudska prava, Yumak i Sadak protiv Turske , smatrala je da prag Turske od 10 % nije prekršio članak 3. Protokola 1 EKLJP (pravo na slobodne izbore).Turkish Daily News, 31 January 2007, European court rules election threshold not violation Budući da Turska nema ograničenja za nezavisne kandidate, pravilo od 10 % je u određenoj mjeri zaobišlo stranke koje se kandidiraju kao neovisni kandidati.Turkish Daily News, 24 July 2007, Here come the independents
Europa Država Za pojedinačne stranke Ostalo Albanija 3 % 5 % za višestranačke saveze na svakoj razini izbornog područjaThe Electoral Code of the Republic of Albania , Artikel 162; vor der Wahl 2009 waren es bei völlig anderem Wahlsystem 2,5 % bzw. 4 % der gültigen Stimmen auf nationaler Ebene (nur für die Vergabe von Ausgleichssitzen; Direktmandate wurden ohne weitere Bedingungen an den stimmenstärksten Kandidaten zugeteilt)Armenija5 %7 % za višestranačke saveze Austrija 4 % or a Grundmandat u regionalnim izbornim jedinicama Belgija 5 % (na razini izbornih jedinica; nema nacionalnog praga) Bosna i Hercegovina 3 % Bugarska 4 % Hrvatska 5 % (na razini izbornih jedinica; nema nacionalnog praga) Cipar 3,6 % 5 % za Sjeverni Cipar Češka Republika 5 % 10 % za koaliciju od dvije stranke, 15 % za koaliciju od 3 stranke, 20 % za koaliciju od 4 i više stranaka (samo za Zastupnički dom Češke Republike ) Estonija 5 % Danska 2 % ili izravni mandat Njemačka 5 % glasova valjanih partilista za proporcionalnozastupanje (ili osvajanje tri izborne jedinice) 0 % (Etničke manjine), 0 % (Parlamentarni izbori u EU) Gruzija 3 % 3 % (2,5 % u Tbilisi) za regionalne izbore Grčka 3 % Mađarska 5 % 10 % za bipartitne saveze, 15 % za višestranačke saveze) Island 5 % (samo za kompenzacijska sjedala), Election to Altthingi Law, Act no. 24/2000, Article 108 Italija 3 % 10 % (partijske saveze), ali popis mora doseći barem 3 %, 1 % (stranke stranačkih saveza), 20 % ili dvije izborne jedinice (etničke manjine) Kazahstan 7 % Letonija 5 % Lihtenštajn 8 % Litva 5 % 7 % za partijske saveze Moldavija 5 % 3 % (nepartijski), 12 % (partijske saveze) Monako 5 % Crna Gora 3 % Nizozemska 0,67 % (posto glasova potrebnih za jedno mjesto) Norveška 4 % (samo za kompenzacijska sjedala) Poljska 5 % 8 % (savezi); 0 % (etničke manjine) Rumunjska 5 % 10 % (savezi) Rusija 5 % San Marino 3,5 % Španjolska 3 % (izborna jedinica). Ceuta i Melilla upotrijebiti sustav koji se odnosi na prvo mjesto. Nema praga za izbore u Senatu i Europskom parlamentu. 5 % za lokalne izbore. Promjenjiva na regionalnim izborima. Švedska 4 % (national level)12 % (izborna jedinica) Srbija 5 % 0,4 % za etničke manjine (posto glasova potrebnih za jedno mjesto) Slovačka 5 % 7 % for bipartitne saveze, 10 % za višestranačke savezi Slovenija 4 % Turska 10 % Nema praga za nezavisne kandidate. Ukrajina 5 %
Ostali kontinenti Država Za pojedinačne stranke Ostalo Argentina 3 %Código Electoral Nacional, Article 160 Bolivija 3 % Burundi 2 %Electoral system IPU Kolumbija 3 % Istočni Timor 4 %Electoral system Inter-Parliamentary Union Fourth amendment to the Law on Election of the National Parliament. Article 13.2Timor Agora: PN APROVA BAREIRA ELEISAUN PARLAMENTAR 4 %, 13. Februar 2017 , abgerufen am 23. März 2017. Fidži 5 % Indonezija 4 %http://www.thejakartapost.com/academia/2017/08/04/new-election-bill-new-hope-for-democracy.html Izrael 3,25 % Mozambik 5 %Electoral system IPU Nepal 3 % vote each under the proportional representation kategorija i najmanje jedno mjesto ispod first-past-the-post voting Novi Zeland 5 % (ili osvajanje biračkog mjesta) Peru 5 %http://perureports.com/2016/03/31/perus-small-political-parties-scramble-survive/ Palestina 2 % Filipini 2 % for 20 % of the lower house seats Ostale stranke mogu se još kvalificirati ako 20 % mjesta nije popunjeno) Južna Koreja 3 % (or winning 5 seat in local constituencies)http://www.law.go.kr/unSc.do?menuId=10&query=%EA%B3%B5%EC%A7%81%EC%84%A0%EA%B1%B0%EB%B2%95공직선거법 13조 5항(The fifth clause of Article 13 of the Public Official Election Act) Ruanda 5 % Tajvan 5 % Urugvaj 1 % (zastupnici)3 % (Senat)
Prirodni prag Broj mjesta u svakoj izbornoj jedinici stvara prirodni prag (koji se naziva i skriveni, ili djelotvorni ili neformalni prag). Udio glasova koji znači da se stranci jamči sjedište može se izračunati po formuli (100 % / (broj mjesta + 1)) + ε gdje je ε najmanji mogući broj glasova. To znači da će u četvrti s četiri mjesta nešto više od 20 % glasova jamčiti mjesto. Pod povoljnijim okolnostima, stranka još uvijek može osvojiti mjesto s manje glasova. Najvažniji čimbenik u određivanju prirodnog praga je broj mjesta koja treba popuniti distrikt. Ostali manje važni faktori su formula za raspodjelu sjedala (D'Hondt, Saint-Laguë, R-Droop i Hare), broj političkih stranaka sudionika i veličina skupštine. Općenito, manji okruzi dovode do većeg broja glasova potrebnih za osvajanje mjesta i obrnuto. Donja granica (prag zastupljenosti ili postotak glasova koji omogućuje stranci da osvoji mjesto pod najpovoljnijim okolnostima) teže je izračunati. Osim ranije spomenutih čimbenika, važan je i broj glasova za manje stranke. Ako se glasa više za stranke koje ne dobiju mjesto, to će značiti manji udio glasova potrebnih za osvajanje mjesta.
Značajni neuspjesi da se dosegne prag Primjeri izbora gdje su uspostavljene stranke pale ispod praga: Turska, 2002. Nijedna od političkih stranaka koje su bile zastupljene u parlamentu nakon općih izbora u Turskoj 1999. nisu mogle dosegnuti prag od 10 posto, potiskujući tursku politiku do njezinih temelja. Značajno je da je DYP dobio 9,55 %, MHP je dobila 8,34 %, GP je dobila 7,25 %, DEHAP je dobio 6,23 %, ANAP je dobila 5,13 %, SP je dobio 2,48 % i DSP je dobila 1,22 % od popularnih glasova. Ukupno 46,33 % glasova, tj. 14,545,438 glasova bilo je nereprezentirano u parlamenta.