Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Dan grada obilježava se 29. rujna, na blagdan sv. Mihaela.
Prigradska naselja Do popisa stanovništva iz 1991. godine, postojala je velika općina Donji Miholjac, koja se prostirala na površini od 471 km², a po istom popisu na tom području živjelo je 20 365 stanovnika, raspoređenih u naselja. U sastav grada ulazi sedam naselja (stanje 2006.), to su: Donji Miholjac, Golinci, Miholjački Poreč, Podgajci Podravski, Radikovci, Rakitovica i Sveti Đurađ.
Zemljopisni položaj Donji Miholjac smješten je u sjevernomu dijelu istočne Slavonije, uz samu sjevernu granicu Hrvatske, u Osječko-baranjskoj županiji. Na zapadu graniči s područjem Općine Viljevo, južno s područjem Općine Magadenovac, a istočno s područjem Općine Marijanci. Na sjeveru Grad Donji Miholjac zauzima područje do same granice s Republikom Mađarskom, koju kao prirodna zapreka predstavlja rijeka Drava, tri kilometra udaljena od Donjeg Miholjca. Na rijeci Dravi sjeverno od Donjeg Miholjca nalazi se most koji povezuje Hrvatsku i Mađarsku na Međunarodnom cestovnom graničnom prijelazu Donji Miholjac.
Stanovništvo Godine 2011. ukupno je imao 9491 stanovnika.
Povijest Pogodan zemljopisni položaj i prirodne osobitosti kao što su blizina rijeke Drave, guste šume i drugo davale su povoljne uvjete za život na području Donjeg Miholjca od paleolitika do danas. O tome govore brojni arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji Janjevci – Borik s okolicom (ostatci iz neolita), Brdača (srednjovjekovno naselje), Staro groblje (srednjovjekovna gradina), te rudina Maroslavci (ostatci iz neolita).
Naseljavanje područja Donjeg Miholjca prati se od naseljavanja panonskoga plemena Andizeta na ovomu području. Nakon njih u ove prostore dolaze Rimljani. Na Ptolomejevoj karti s početka 2. pol. 2. st. nalazi se Mariniana (današnji Donji Miholjac). U prvo vrijeme to naselje bilo je vojna postaja, a s vremenom se oko njega razvija naselje.
Srednji vijek Propašću Zapadnog Rimskog Carstva, a posebno velikom seobom naroda krajem 6. i početkom 7. st., mijenja se sastav i raspored stanovništva kraja. Tada se na ovome području prvi put spominju Hrvati. Do 8. st. ovo područje bilo je pod vlašću Avara, a krajem 8. st. započinje vladavina Franaka.
Franačka vlast započela je s pokrštavanjem do tada poganskog slavensko-hrvatskoga stanovništva. Početkom 10. st u Panonsku nizinu dolaze Mađari, no pokušaj prodora preko rijeke Drave nije im uspio. Poraženi su od hrvatskoga kralja Tomislava, i tada su ujedinjene Posavska i Dalmatinska Hrvatska. Utjecaj hrvatskih vladara u Slavoniji bio je vrlo slab, što zbog rubnoga položaja, što zbog stalne borbe za dalmatinske gradove protiv Bizanta i Mlečana.
Uskoro Slavonija dolazi pod vlast Mađara (dinastija Arpadovića, mađarski kralj Ladislav). Godine 1102. Hrvatska i Mađarska spojene su u personalnu uniju i mađarski kralj Koloman okrunjen je hrvatskom krunom. Da bi se Slavonija i u vjerskomu smislu udaljila od Dalmatinske Hrvatske, Mađari su osnivali župe i biskupije uglavnom na području Mađarske, koje su pokrivale i najveći dio Slavonije. Godine 1009. godine osnovana je biskupija u Pečuhu koja je pokrivala i područje današnjega Donjeg Miholjca. Godine 1042. ustoličen je biskup Mavro, koji je tu dužnost obnašao sve do 1070. Iz toga razdoblja postoji i prvi zapis o Donjem Miholjcu, vezan uz izgradnju prve crkve na ovomu području. To je dokument iznesen na Saboru u Albaregiji 1057. godine i u njemu se spominje darivanje zemljišta za izgradnju crkve u čast sv. Mihaela. Od tada se i mjesto oko crkve počelo nazivati Sv. Mihael.
mini|260x260px|Središte Donjeg Miholjca
20. stoljeće Stolni tenis se u Hrvatskoj prvi put počeo igrati 1903. u Društvu za promicanje športa i poljepšavanje trgovišta u Donjem Miholjcu.Stolni tenis, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 21. rujna 2026.Hrvoje Macanović, Stolni tenis u Donjem Miholjcu 1903. godine, Povijest sporta, ožujak 1979., br. 38., str. 3299–3301.
Donji Miholjac 10. travnja 1941. postaje dijelom Nezavisne Države Hrvatske. Dana 14. travnja 1945. grad zauzimaju jedinice 2. vojvođanske divizije iz smjera istoka. Tijekom razdoblja u socijalističkoj Jugoslaviji, Donji Miholjac doživljava ubrzani gospodarski, industrijski i urbani razvoj. Grade se postrojenja tvornice obuće Borovo i tvornice Analit. Tijekom 1980-ih izgrađen je velik dio zapadnoga dijela grada koji nosi ime Blok.
U Domovinskomu ratu je iz Donjeg Miholjca potekla 107. brigada "Vukovi".
Dana 5. lipnja 2007. proslavljena je 950. godišnjice grada Donji Miholjac.
Gospodarstvo Industrijska zona „Janjevci” jedna je od površinom najvećih zona u Republici Hrvatskoj, smještena na jugoistočnome djelu grada uz prometnicu Donji Miholjac – Osijek. Površine je 126 ha.
Znamenitosti U središtu mjesta nalazi se zdanje dvaju dvoraca obitelji Mailáth.
Stariji, prizemni dvorac, jedna od prvih većih zgrada u Donjem Miholjcu, sagrađena je 1818. godine za vlastelinsku obitelj Prandau. Zgrada je građena u kasnobaroknom stilu a bila je i prva koja je u mjestu pokrivena crijepom. Ima dva salona, četrnaest soba, te nekoliko kuhinja i smočnica. U parku oko dvorca sagrađen je i staklenik za tropsko i zimsko bilje.
Gradnja novog dvorca počinje 1903. godine nakon posjeta cara Franje Josipa Donjem Miholjcu. Upravitelj miholjačkog imanja grof Ladislav Mailáth gradi ga u engleskom Tudor stilu, koji obiluje brojim istacima, tornjevima, mansardnim prozorima, ali isto tako prostranim terasama i balkonima. Zgrada ima 50 prostorija korisne površine cca 3500 kvadratnih metara. Unutrašnjost je bila uređena grofovim lovačkim trofejima s putovanja po Aziji i Africi. Prizemlje je bilo predviđeno za dnevni boravak, tu su se nalazile zimska i ljetna blagavaonica, glazbena soba, plesna dvorana, biblioteka, te sobe dvorske kancelarije. Sve prostorije obložene su hrastovim oblogama. U potkrovlju su bile sobe za poslugu. Dvorac je imao vlastiti izvor električne energije, vodovod te centralno grijanje uz kombinaciju kaljevih peći i otvorenih kamina.
Godine 1930. grof prodaje dvorac i imanja obitelji Schlesinger, koji mu ostaju vlasnici do 1941. kada su napustili tadašnju kraljevinu Jugoslaviju pred fašističkom okupacijom. Danas je dvorac sjedište donjomiholjačke gradske uprave.
U mjestu se nalazi i Župna crkva sv. Mihaela.
Obrazovanje
Dječji vrtić Pinocchio Osnovna škola August Harambašićhttp://www.os-aharambasica-donjimiholjac.skole.hr OŠ August Harambašić Srednja škola Donji Miholjachttp://www.ss-donji-miholjac.skole.hr SŠ Donji Miholjac
Kultura
Gradska knjižnica Grada Donjeg Miholjca KUD Matija Gubec LIKROB – Udruga za likovno i kreativno oblikovanjehttp://www.likrob.hr Likrob DVD Donji Miholjac Dvorac Mailath Kinološka udruga Donji Miholjac – 1981 Klub mladih Donji Miholjac Društvo naša djeca Donji Miholjac Kulturna udruga Martinadonjimiholjac.com Kulturna udruga Martina Ekološka udruga za očuvanje prirode i okoliša Obnovljivi izvorObnovljivi izvor Radio klub Nikola Tesla Donji Miholjac – 9A1CCJ – 9A8M Književna udruga Mihael Fotoklub Donji Miholjac Astronomsko društvo Andromeda Donji Miholjacadadm.hr Astronomsko društvo Andromeda Donji Miholjac SU Knez Domagoj Donji Miholjac Gradska limena glazba Donji Miholjac
Manifestacije Prandau festival, festival orguljaške i komorne glazbe Prandau festival, www.prandau-festival.com, pristupljeno 16. srpnja 2022.
Sport Biciklistički klub Maraton – Team Hrvački klub Fami Košarkaški klub Donji Miholjac Kuglački klub Lovačko društvo Vidra Motoklub Kamikaze Donji Miholjacmk-kamikaze.com MK Kamikaze Nogometni klub Jedinstvo Nogoteniski klub Donji Miholjac Rukometni klub Mladost Stolnoteniski klub Donji Miholjac Streljački klub Šahovsko društvo Športsko-ribolovno društvo Udica Teniski klub
Od 1990. održava se Božićno-novogodišnji malonogometni turnir 'Jozo Tibinac'.
Poznate osobe
August Harambašić, hrvatski pisac, pjesnik, publicist, odvjetnik, političar i prevoditelj Adolf Mošinsky, hrvatski političar Zvonimir Torjanac, hrvatski glumac Domagoj Vida, hrvatski nogometaš
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice Grada Donjeg Miholjca Turistička zajednica Donji Miholjac Gradska knjižnica Grada Donjeg Miholjca Komunalno gospodarstvo Park Donji Miholjac Župa sv. Mihaela Arkanđela, Donji Miholjac Virtualni grad Donji Miholjac