Afrolicania, monotipski biljni rod iz zapadne i srednje tropske Afrike. Jedina vrsta je A. elaeosperma, koja raste od Liberije do Republike Kongo. Rod je opisan 1921., i svrstan u porodicu Chrysobalanaceae.Kew, pristupljeno 19. srpnja 2026. Morfologija Afrolicania elaeosperma Mildbr. manje je stablo visoko do oko 15 m. Deblo je nepravilno i duboko uzdužno užlijebljeno, promjera do 50, katkad do 80 cm, s potpornim korijenjem visokim do oko 2 m. Vanjska je kora smeđa, sa sivkastim ili zelenkastim mrljama i blago hrapava, dok je unutarnja tamnocrvena do ružičastonarančasta i zrnata. Krošnja je gusta i polukuglasta, a mlade grane gole.
Listovi su naizmjenični, jednostavni i cijela ruba. Palistići su linearni, dugi 3–6 mm, dugo ostaju na biljci i imaju sitno nazubljene rubove. Peteljka je duga 0,5–1 cm, odozgo užlijebljena i nosi dvije žlijezde. Plojka je eliptična, duga 7–16 cm i široka 3–8 cm, klinaste osnove i ušiljena vrha. Kožasta je, a u zrelosti gola s obje strane, sa 7–10 parova bočnih žila.
Cvatovi su vršne ili pazušne metlice duge do 25 cm, rijetko sivkasto dlakave, s cvjetovima skupljenima po 2–3, katkad do 5. Cvjetovi su dvospolni ili muški, pravilni i dugi oko 2 mm. Cvjetna stapka duga je 1–2 mm. Cvjetište je spljošteno i izvana dlakavo. Čaška ima pet trokutastih, sivkasto dlakavih režnjeva, dok latice potpuno nedostaju. Prašnika ima oko 20; slobodni su i kratki. Plodnica je nadrasla, jednopretinasta i duga oko 1 mm, a vrat je približno jednako dug.
Plod je suha, jajasta koštunica duga oko 5 cm, gusto prekrivena bradavičastim izraslinama i zlatnosmeđa. Sadrži jednu sjemenku. Endokarp je tanak, tvrd, ali lomljiv, a s unutarnje strane dlakav. Sjemenka ima debele, mesnate supke. Klijanje je hipogejsko, a prvi listovi klijanca naizmjenični. Broj kromosoma iznosi 2n = 22.
Stabla vrlo kasno sazrijevaju: poznati su primjerci stari 20–30 godina koji još nisu plodonosili. Plodovi se vjerojatno mogu rasprostranjivati vodom. Rod Afrolicania monotipski je; vrsta je dugo bila uključivana u rod Licania kao njegov jedini afrički predstavnik, ali morfološki i molekularni podaci podupiru njezino izdvajanje u zaseban rod. PROTA, pristupljeno 18. srpnja 2026. Staništa i rasprostranjenost Vrsta je rasprostranjena od Gvineje i Sijera Leonea do Srednjoafričke Republike, Gabona i Republike Kongo. Raste u obalnim i riječnim primarnim i sekundarnim šumama gvinejsko-kongoanske prašumske zone, katkad iza mangrova. U Kamerunu se pojavljuje u sezonski poplavljenim šumama, često na vrlo siromašnim pjeskovitim tlima. Uporaba Sjemenke sadrže 40–58 % ulja. Ono se tradicionalno upotrebljava kao ulje za kosu i miris za tijelo, a nekada se rabilo kao zamjena za laneno ulje u bojama i lakovima te kao slabija zamjena za tungovo ulje. Zbog visokog udjela likanske i eleostearinske kiseline brzo se suši i stvrdnjava u masu sličnu laku. Pogača preostala nakon prešanja nije prikladna za hranidbu stoke. Izvori
Kategorija:Rodovi Chrysobalanaceae