Binaural je šesti studijski album američkog alternativnog rock sastava Pearl Jam. Diskografska kuća Epic Records objavila ga je 16. svibnja 2000. godine. Nakon velike promidžbene turneje za prethodni album Yield (iz 1998.) članovi Pearl Jama otišli su na kraću pauzu koja je trajala do kraja 1999., kad su počeli raditi na novome albumu. Tijekom produkcije albuma skupina je naišla na poteškoće; pjevač Eddie Vedder patio je od nedostatka nadahnuća, dok je gitarist Mike McCready otišao na rehabilitaciju zbog ovisnosti o lijekovima. Prvi je album Pearl Jama na kojem je bubnjeve svirao bivši Soundgardenov bubnjar Matt Cameron, koji se pridružio grupi tijekom turneje Yield Tour 1998. godine kako bi zamijenio Jacka Ironsa.
Glazba na albumu ističe se eksperimentalnim zvukom, koji je očit na pjesmama nastalih tehnikom binauralnog snimanja. Atmosferične skladbe, čiji su tekstovi uglavnom tmurni i kritiziraju društvo, natjerale su sastav da na omotu albuma takve tematike prikaže slikama nebula. Binaural je dobio pozitivne kritike i debitirao je na drugom mjestu ljestvice Billboard 200. Iako je postigao zlatnu nakladu u SAD-u, postao je prvi studijski album skupine koji ondje nije stekao platinasti status. Promidžbena turneja 2000. godine dovela je do nastanka velikog broja službenih bootleg izdanja.
Snimanje Članovi sastava zasebno su radili na pjesmama prije nego što su ih zajedno počeli snimati, što je slično načinu na koji su radili na albumu Yield. Pjevač Eddie Vedder opisao je stvaranje albuma kao "građevinski posao". Binaural je bio prvi uradak od debitantskog albuma na kojem producent nije bio Brendan O'Brien. Gossard je izjavio da je grupa "smatrala da je vrijeme da iskuša nove stvari" i da je "bila spremna za promjenu". Umjesto njega sastav je unajmio producenta Tchada Blakea, poznatog po služenju tehnikom binauralnog snimanja. Tehnika binauralnog snimanja odnosi se na korištenje dvama mikrofonima radi stvaranja trodimenzionalnog stereofonskog zvuka; grupa se njome okoristila na nekolicini pjesama, među kojima je i akustična "Of the Girl". Gossard je o Blakeu komentirao: "Cijelo nam je vrijeme bio na usluzi i želio je da oblikujemo različite atmosfere." Bio je to prvi studijski album Pearl Jama nakon odlaska bubnjara Jacka Ironsa; na njemu svira bubnjar Matt Cameron iz Soundgardena, koji je prethodno svirao bubnjeve na američkoj turneji Yield Tour.
Binaural je bio snimljen krajem 1999. i početkom 2000. u Seattleu, Washingtonu u studiju Litho, čiji je vlasnik gitarist Stone Gossard. Grupa i Blake izvorno su ga miksali u Sunset Sound Factoryju u Los Angelesu, Kaliforniji; međutim, skupina na koncu nije bila zadovoljna konačnim miksevima. Prema McCreadyju Blakeov je rad bio prikladan za sporije skladbe kao što je "Nothing as It Seems", ali nije na ostalim pjesmama koje su trebale biti žešće. Za te potonje pjesme sastav je angažirao bivšeg producenta O'Briena, koji ih je remiksao u studiju Southern Tracks u Atlanti, Georgiji.(2000) Knjižica albuma Binaural sastava Pearl Jam. New York: Sony Music. S O'Brienom je skupina sekvencirala uradak.
Dok je skladao i snimao pjesme za album, sastav je naišao na nekoliko poteškoća. Vedder je rekao da je tijekom rada na uratku patio od autorske blokade, zbog čega nije mogao pisati stihove. Takva je situacija nadahnula skrivenu skladbu "Writer's Block", koja se sastoji od zvukova pisaćeg stroja i koja se pojavljuje nakon šest minuta i 50 sekundi posljednje pjesme, "Parting Ways". Vedder je skladao glazbu za nekolicinu pjesama, među kojima su "Insignificance" i "Grievance", ali problem mu je predstavljalo pisanje stihova. Odlučio je prestati skladati glazbu i usredotočiti se isključivo na pisanje tekstova; čak se suzdržavao od sviranja gitare. Izjavio je da je jednom prilikom ugledao ukulele, pomislio "to nije gitara" i koristeći se ukuleleom napisao pjesmu "Soon Forget". Gitarist Mike McCready otišao je na rehabilitaciju zbog ovisnosti o lijekovima. Gossard je izjavio da zbog McCreadyjeva odsustva i upoznavanja s Cameronom "nisu svi bili na istoj valnoj duljini".
Tri instrumentala koja su se pojavila na DVD-u Touring Band 2000 ("Thunderclap", "Foldback" i "Harmony") nastali su na početku snimanja Binaurala. Nekoliko pjesama koje su bile izbačene s albuma na koncu su se pojavile na kompilaciji rijetkih pjesama Lost Dogs iz 2003. godine. Među njima su "Sad", "Hitchhiker", "In the Moonlight", "Education", "Fatal" i "Sweet Lew".(2003) Knjižica albuma za Lost Dogs sastava Pearl Jam. New York: Sony Music. "Sad", čije je izvorno ime bilo "Letter to the Dead", Ament je nazvao "odličnom pop pjesmom", ali je rekao da se ne bi uklopila s ostalima na albumu jer grupa "baš i ne [sklada] mnogo pop albuma". "Sweet Lew", koja govori o Kareemu Abdul-Jabbaru, bila je odbačena s uratka jer se prema Amentovim riječima također nije uklapala s ostalim skladbama. Od pjesama koje su nastale u to vrijeme, "Fatal" je producentu Tchadu Blakeu najdraža. "Strangest Tribe" i "Drifting" također su bile snimljene u vrijeme rada na albumu i obje skladbe pojavile su se na božićnom singlu za klub obožavatelja 1999. godine, kao i na Lost Dogsu.
Glazba i tekstovi
Binaural započinje trima brzim skladbama, a potom pjesme postaju raznolikije. Vedder je objasnio: "Radije bismo izazvali svoje obožavatelje i natjerali ih da slušaju naše pjesme nego im dali nešto što je lako progutati. U svijetu ima mnogo pjesama koje je lako progutati, ali mi nikad nismo htjeli biti dio toga." Glazbeni kritičar Jon Pareles u recenziji za Rolling Stone izjavio je da se Pearl Jam odmaknuo od grungea koji ga je učinio slavnim i "da se počeo baviti drugim stvarima: nervoznim post-punkom i tmurnim meditacijama, napetim folk rockom i turbulentnim neopsihodeličnim rock pjesmama koje zvuče kao da su nastale improviziranim sviranjem."
Nekoliko pjesama na uratku pokazuje utjecaj klasičnog rocka. Uvod u prvu skladbu "Breakerfall" sadrži gitaristički rif sličan onome u pjesmi "I Can See for Miles" grupe The Who (s albuma The Who Sell Out iz 1967. godine). K tome, "Soon Forget", na kojoj Vedder svira ukulele, nadahnuta je pjesmom "Blue, Red and Grey" istog sastava (s albuma The Who by Numbers iz 1975. godine); Vedder ju je opisao kao "30 sekundi plagiranja" i u knjižici albuma zahvalio je Peteu Townshendu. Pjesma "Nothing as It Seems" stilistički je slična radu skupine Pink Floyd.
Basist Jeff Ament napisao je stihove za dvije pjesme ("Gods' Dice" i "Nothing as It Seems"), dok je Gossard napisao tekst za njih tri ("Thin Air," "Of the Girl" i "Rival"). S tekstualnog je gledišta album mračniji od prethodnika Yield; Gossard je izjavio da su tekstovi "prilično tmurni". Vedder je o kritici društva sadržanoj u tekstovima pjesama na albumu izjavio: "Mislim da svi tragaju za slobodom...To je jedna od stvari zbog koje se ugodno osjećate. Znam da mi je smetalo kad su mi ljudi govorili što trebam učiniti, kao i kad su me određene stvari mentalno i fizički ograničavale. Cijelo čovječanstvo traga za slobodom i smatram da je važno znati kad je se domognete." Ament je komentirao da "Gods' Dice" govori o "osuđivanju bilo koga tko vjeruje u nešto, bez obzira na to vjeruje li u Boga ili ne", a da "Nothing as It Seems" govori o njegovu djetinjstvu u seoskom području sjeverne Montane. Vedder je opisao "Evacuation" "pjesmom o promjeni" i u intervjuu je izjavio da je pouka skladbe "Insignificance" "neučinkovitost političkih bitaka". Dok je pisao "Grievance", Veddera su nadahnuli protesti protiv WTO-a u Seattleu 1999.; rekao je da pjesma govori o opasnosti tehnologije. Gossard je izjavio da je pjesma "Rival" njegov osvrt na masakr u Columbineu iz 1999. godine.
Omot albuma Naslovnica albuma prikazuje prilagođenu Hubbleovu fotografiju planetarne maglice MyCn 18, poznatije kao Pješčani sat. Hubbleove fotografije maglica NGC 7293 i Orao poimence su se pojavile na unutrašnjoj naslovnici i knjižici albuma. NASA je dopustila korištenje fotografija. O ilustracijama Ament je rekao: "Razlog zbog kojeg smo se odlučili na rad s Tchadom [Blakeom] jest taj što pjesmama daje odličnu atmosferu....Htjeli smo da ilustracije to prikažu....Jedna od ideja kojom smo se bavili jest shvaćanje da je u velikom poretku stvari sve majušno, čak i glazba koju zajedno stvaramo, bez obzira na to koliko je snažna. Cijela ta tematika svemira povezana je s proporcijama. Primjerice, pogledate te fotografije [i shvatite da] je trinaest svjetlosnih godina sažeto u deset centimetara."
Naziv albuma aludira na tehniku binauralnog snimanja korištenog na nekolicini skladbi. Pridjev 'binauralno' doslovno znači "ono što ima dvije uši" ili "ono što se odnosi na dvije uši". O nazivu uratka Gossard je rekao: "Kad smo istražili što znači riječ 'binauralno', pisalo je da znači slušati objema ušima. Činilo se kao prikladan naslov za album."
Objava i recenzije
Komercijalni uspjeh Binaural je u prvom tjednu objave u SAD-u bio prodan u 226.000 primjeraka i debitirao je na drugom mjestu ljestvice Billboard 200. Prvo je mjesto tad zauzeo album Oops!... I Did It Again Britney Spears. Binaural je postao prvi studijski album Pearl Jama koji nije postigao platinastu nakladu. Binaural je postigao zlatnu nakladu i prema Nielsen SoundScanu do 2013. je godine bio prodan u 850.000 primjeraka u SAD-u. Uradak se našao na prvom mjestu ljestvica u Novom Zelandu, gdje je postigao zlatnu nakladu, i Australiji, gdje je stekao platinasti status i postao trideset i šesti najprodavaniji album godine.
Dva singla bila su objavljena s Binaurala. Glavni singl "Nothing as It Seems" bio je objavljen 11. travnja; pojavio se na 49. mjestu ljestvice Billboard Hot 100 i trećem mjestu ljestvice Mainstream Rock. Drugi singl s albuma, "Light Years", nije ušao na ljestvicu Hot 100, ali se zato pojavio u ljestvicama Mainstream Rock i Modern Rock.
Recenzije Prema Metacriticu Binaural je dobio uglavnom pozitivne kritike; na toj je stranici prosječna ocjena albuma 69/100 na temelju 16 recenzija.Pearl Jam - Binaural na metacritic.com Pristupljeno 1. prosinca 2019. NME je albumu dao devet od deset bodova; u recenziji ga je nazvao "kipućim, bijesnim albumom; to je svečani iskaz protiv cinizma i pasivnosti i uobičajenih nepravdi u svakidašnjem životu" i dodao je da "čak i kad sastav uspori tempo, pjesme se ističu srčanom intenzivnošću". AllMusicov recenzent Stephen Thomas Erlewine dao mu je četiri od pet zvjezdica i izjavio: "Pjesme su oštrije, produkcija je slojevita, a izvedbe su osjećajne kao i uvijek, zbog čega je to najbolji album od Vitalogyja." Timeov recenzent Christopher John Farley istaknuo je da je album "strpljiviji i manje bijesan od većine ranijeg rada Pearl Jama". Dodao je i da "Pearl Jam potiho stvara dugogodišnju karijeru kojom će postati jednaka legendama rocka iz prošlosti". Jim Farber iz Entertainment Weeklyja dao mu je ocjenu 4+ (B+), izjavio da "teže teme daju osvježavajuću kvalitetu Pearl Jamovim introspektivnim stihovima i čvrstom rocku" i dodao: "Čak i da je PJ davno prestao pratiti duh vremena, barem se njegovi članovi i dalje bave onime što im je blisko srcu". Kritičar Robert Christgau opisao je album kao "rock kao unutarnja bitka koja se vječno prikazuje izvana".