Kopitari (latinski: Ungulata) skupina su sisavaca kojima su razmjerno dugačke noge prilagođene brzu kretanju po tlu: stražnji su se članci na srednjemu ili na trećemu i četvrtome prstu pretvorili u trokutaste, okrugle ili lopataste rožnate tvorevine – kopita. Tijekom evolucije kod tih se životinja, uz povećavanje tijela i produljivanje nogu, smanjivao broj prstiju, i to na dva načina: ili se na svakoj nozi razvijao samo srednji prst, na koji se onda oslanjalo cijelo tijelo (neparnoprstaši: tapiri, nosorozi i konji), ili su se podjednako razvijali treći i četvrti prst, pa se tijelo oslanjalo na dva prsta svake noge (parnoprstaši ili papkari: svinje, vodenkonji, deve, patuljasti moškavci, jeleni, šupljorošci i žirafe); ostali su prsti zakržljali. Kopitari imaju zajedničke pretke sa zvijerima u tzv. prazvijerima (Creodonta), a razvili su se izravno iz predaka s petoprstim nogama prakopitara (Condylarthra). Razvoj je tekao od početka tercijara na kontinentima sjeverne polutke. Odatle su prešli u Južnu Ameriku, gdje su se zbog dugotrajne izolacije dugo očuvali stari primitivni oblici, a u Africi razvili su se u različitima smjerovima (slonovi, pećinari, sirene). Poslije (u predledeno doba) proširili su se i na središnju, južnu i jugozapadnu Aziju, gdje su se razvili šupljorošci. Kopitari su biljožderi (osim svinje), žive u različitima biotopima: u moru (sirene), u slatkima vodama (vodenkonji), na kopnu, od nizinskih područja do planinskih visočja. Prirodno su rašireni po svim kontinentima osim Australije s Polinezijom, kamo ih je prenio čovjek u novije doba.
Klasifikacija Povijest Za kopitare se prije smatralo da su red. Kopitari se dijele na neparnoprstaše (Perissodactyla), parnoprstaše (Cetartiodactyla, Artiodactyla), cjevozupce (Tubulidentata), pećinare (Hyracoidea), sirene (Sirenia), surlaše (Proboscidea) i ponekad na kitove (Cetacea).
No, morfološki i molekularni znanstveni rad iz 2009. godine otkrio je da su cjevozupci, pećinari, sirene i surlaši po srodstvu bliži sengijima, četinastima ježevima (Tenrecidae) i zlatokrtinama (Chrysochloridae) nego neparnoprstašima i parnoprstašima. Surlaši, sirene i pećinari stavljeni su u klad Paenungulata, dok se za cjevozupce smatra da su im bliski rođaci ili da su bliski rođaci sengijama klada Afroinsectiphilia. Ovo je izraziti primjer konvergentne evolucije.
Trenutačno postoji spor oko toga je li ova manja skupina kopitara kladistička (zasnovana na evoluciji) skupina, samo fenetička skupina ili folklorni takson (sličan, ali ne nužno povezan). Neka su istraživanja doista pronašla da kopitari klada Mesaxonia i Paraxonia stvaraju monofiletičku vezu,http://www.biomedcentral.com/1471-2148/10/102 blisko srodnu kladu Ferae kojemu pripadaju zvijeri i ljuskavciBioMed Central | Full text | A higher-level MRP supertree of placental mammals unutar klada Ferungulata, ili šišmišima.Researchers Greatly Improve Evolutionary Tree of Life for Mammals http://newsroom.ucr.edu/2729 Druga istraživanja pronašla su da ta dva reda nisu toliko usko povezana jer neki stavljaju neparnoprstaše kao bliske srodnike šišmišima i Ferae u Pegasoferae, a drugi stavljaju parnoprstaše kao bliske srodnike šišmišima.
Taksonomija Slijedi pojednostavljena taksonomija kopitara (pod pretpostavkom da kopitari čine prirodnu skupinu) s postojećima roodvima, prema redoslijedu odnosa. Treba imati na umu da i dalje postoju sporna područja, poput odnosa rodova pravih preživača (Pecora) i rodova kitova usana. Ungulata (= EuungulataAsher and Helgen http://www.biomedcentral.com/1471-2148/10/102) Perissodactyla (Neparnoprstaši) Hippomorpha Equidae: Konji Ceratomorpha Tapiridae: Tapiri Rhinocerotidae: Nosorozi Artiodactyla (= Cetartiodactyla) (Parnoprstaši) Tylopoda Camelidae: Deve Artiofabula Suina Tayassuidae: Pekariji Suidae: Svinje Cetruminantia Ruminantia Tragulidae: Patuljasti moškavac Cervoidea Antilocapridae: Rašljoroge antilope Giraffidae: Žirafe Cervidae: Jeleni Moschidae: Mošusne jelene Bovidae: Šupljorošci Whippomorpha Hippopotamidae: Vodenkonji Cetacea Mysticeti Balaenidae: Glatki kitovi Cetotheriidae: Patuljasti glatki kit Eschrichtiidae: Sivi kitovi Balaenopteridae: Brazdeni kitovi Odontoceti Physeteroidea Physeteridae: Ulješure Kogiidae: Platanistoidea Platanistidae: Indijski riječni dupin Ziphioidea Ziphiidae: Kljunasti kitovi Lipotoidea Lipotidae: Baiji (izumrla vrsta) Inioidea Iniidae: Amazonski riječni dupini Pontoporiidae: Laplatanski riječni dupin Delphinoidea Monodontidae: Bijeli kitovi Phocoenidae: Pliskavice Delphinidae: Oceanski dupini
Filogenija Slijedi opći konsenzus filogenije kopitara.Gatesy, J., Geisler, J. H., Chang, J., Buell, C., Berta, A., Meredith, R. W., ... & McGowen, M. R. (2013). A phylogenetic blueprint for a modern whale. Molecular Phylogenetics and Evolution, 66(2), 479-506.
Izvori
Vanjske poveznice Clade Ungulata Linnaeus 1766 (placental) , Fossilworks
Kategorija:Placentalia