Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji kao Građanski, bio je hrvatski sportski klub iz Zagreba. Osnovan je 26. travnja 1911. Boja dresova bila je plava, a nadimak kluba Purgeri.

Uz Concordiju i HAŠK bio je najznačajniji zagrebački sportski klub do 1945.

Osim nogometne, imao je selekcije za biciklizam, boks, hazenu, laku atletiku, rukomet, skijanje i tešku atletiku.Građanski, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 29. prosinca 2025.Građanski, Proleksis enciklopedija, pristupljeno 29. prosinca 2025.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu, Povijest sporta, siječanj – ožujak 1981., br. 46., str. 53.

Nogometna sekcija bila je jedna od najboljih nogometnih sekcija u Kraljevini SHS/Jugoslaviji. Uz beogradski BSK osvojio je najviše državnih nogometnih prvenstava. Građanski je osvojio jedino izdanje prvenstva Banovine Hrvatske te dva prvenstva Nezavisne Države Hrvatske.

Kao i ostali klubovi koji su djelovali za vrijeme NDH, raspušten je 4. lipnja 1945. odlukom ministra narodnoga zdravlja FD Hrvatske.Hrvoje Gržina, Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 365. Dana 9. lipnja osnovano je Fizkulturno društvo Dinamo koje je predstavljalo komunalne radnike i službenike.Hrvoje Gržina, Nogometno prvenstvo Zagreba 1946. godine, Časopis za suvremenu povijest, Vol. 57 No. 2, 2025., str. 370. Iz njega se kasnije izdvojio istoimeni nogometni klub. Dinamo se smatra sljednikom Građanskog, a od 2011. nosi ime Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb.

Dinamo je od Građanskog preuzeo plavu boju dresova, većinu igrača, navijače te nadimak purgeri, a i grb kluba od 1969. je napravljen po uzoru na grb Građanskog. Imovinu Građanskog na više lokacija preuzelo je novoosnovano Jedinstvo (kasnije zvano Zagrebački plavi).Zagrebački plavi, Nogometni leksikon, pristupljeno 29. prosinca 2025. Mnogi igrači poput Stjepana Bobeka, Franje Šoštarića, Branka Zebeca, Franje Glasera, Florijana Matekala te Zlatka Čajkovskog morali su otići u Beograd igrati za novoosnovani Partizan.

Klupska adresa 1925. bila je Margaretska ulica 6,Album nogometnih klubova Jugoslavije, 1925., str. 13. sjeverno od Cvjetnog trga, a 1932. Dolac 8.Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god., Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. X.

Osnutak Pozadina Osnutak Građanskog povezan je s tadašnjom političkom situacijom u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj, koja je tada bila dio Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, kraljevstva ugarskog dijela Austro-Ugarske. Početkom 20. stoljeća na području Trojedne Kraljevine provodila se mađarizacija, kojoj se otpor iskazivao i kroz sport. U takvim okolnostima osnovan je Građanski, kao i drugi sportski klubovi na području Trojedne Kraljevine, poput Marsonije iz Broda na Savi (današnjeg Slavonskog Broda), osnovane 1906.Nikola Katalinić, Podaci o početku nogometa u Slavonskom Brodu, Povijest sporta, ožujak 1974., br. 17., str. 1568.

Godine 1907. donesena je Željezničarska pragmatika kojom je mađarski de facto postao službeni jezik na željeznicama Trojedne Kraljevine.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203. U Trojednoj Kraljevini su na željezničkim postajama, uključujući i na zgradi Prometne uprave državnih željeznica (Mihanovićeva ulica 12, na čijem se mjestu danas nalazi zgrada HŽ Infrastrukture), postavljene ploče s nazivima stanica na mađarskom, primjerice Zágráb umjesto Zagreb.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2203–2204.

U ožujku 1911. novine su objavljivale da će u Zagrebu biti osnovan mađarski klub Zágrábi Magyar Torna­ Klub.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2204. Taj klub trebao se priključiti Mađarskom nogometnom savezu, premda su svi dotadašnji zagrebački klubovi bili dio Hrvatskog športskog saveza. Hrvatski športski savez počeo je djelovati pet mjeseci ranije, 10. kolovoza 1910.Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 310.Živko Radan, Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 117. Klubovima iz Istre i Dalmacije, koje su se nalazile u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, bilo je onemogućeno članstvo u Hrvatskom športskom savezu.

Tada još nije postojalo nogometno prvenstvo za hrvatske klubove.Živko Radan, Počeci nogometnog sporta u Hrvatskoj i osnivanje Hrvatskog športskog saveza, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 118. Fiumei AC, klub iz Rijeke koja je tada bila dio Ugarske, natjecao se 1909./10. u prvenstvu ugarskih klubova zapadno od Dunava.Fiume, Fiumei AC, magyarfutball.hu, pristupljeno 27. kolovoza 2026. Bačka, klub iz Subotice u današnjoj Srbiji koji su osnovali Hrvati, od 1907./08. natjecao se u prvenstvu južne Ugarske.Subotica, FK Backa 1901, magyarfutball.hu, pristupljeno 27. kolovoza 2026. U Dalmaciji, koja se nalazila u austrijskom dijelu Austro-Ugarske, održano je 26. prosinca 1910. prvo prvenstvo Dalmacije.Duško Marović, Talijanski nogometni klubovi u Dalmaciji do 1914. godine, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 176–177. U njemu je sudjelovao jedan dubrovački i jedan zadarski klub. Prvenstvo Dalmacije održano je još triput (1912., 1913., 1914.) te su svaki put isključivo sudjelovali klubovi Talijana koji nisu dozvolili klubovima Hrvata, poput splitskog Hajduka, da sudjeluju u prvenstvu Dalmacije.Duško Marović, Talijanski nogometni klubovi u Dalmaciji do 1914. godine, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 176–179.

Mađarske državne željeznice (MÁV) odlučile su poduprijeti budući mađarski klub u Zagrebu, nudeći klupske prostorije, dva igrališta, pomoć u poslovanju te privlačenje igrača i publike. Zbog međusobnih nesuglasica postojeći zagrebački klubovi nisu se mogli suprotstaviti osnutku novog mađarskog kluba, zbog čega je nastala ideja o osnutku novog kluba koji bi predstavljao sve građane Zagreba. U Zagrebu su tada djelovali brojni klubovi, no samo su Concordia, tada isključivo srednjoškolski klub, i HAŠK, prvotno isključivo klub studenata zagrebačkog sveučilišta, a tada i klub juniora i srednjoškolaca, bili dobro organizirani. No ta dva kluba nisu mogla predstavljati sve građane Zagreba.

Uoči pokušaja osnutka mađarskog kluba objavljeno je da će HAŠK, najbolji hrvatski klub, na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, 16. i 17. travnja, ugostiti reprezentaciju Češke.Novosti, 14. ožujka 1911., god. V., br. 74., str. 4. Također je objavljeno da je Mađarski nogometni savez pokušao uvjeriti HAŠK da se pridruži Mađarskom nogometnom savezu. HAŠK je u obje utakmice poražen od Češke, rezultatom 0:8 i 1:7, čija je reprezentacija tako postala prva nogometna reprezentacija koja je gostovala u Hrvatskoj.Hrvoje Macanović, Nogometna reprezentacija Hrvatske u Pragu 1907. godine, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 146.Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 311–312.

Napad na Prometnu upravu državnih željeznica mini|Zgrada Prometne uprave državnih željeznica (danas HŽ Infrastrukture) u Mihanovićevoj ulici Zágrábi Magyar Torna­ Klub trebao je biti osnovan 12. travnja 1911.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2205. Tri dana prije osnivačke skupštine tog kluba u Novoj pivani (tada u Draškovićevoj ulici, danas dio Trga hrvatskih velikana) zagrebački građani osudili su nadolazeći pokušaj osnutka mađarskog kluba te su se dogovorili da će 13. travnja održati konačni javni dogovor o osnutku kluba građanstva. Funkcioneri mađarskog kluba navodno su nudili zagrebačkim sportašima posao na željeznici pod uvjetom da zaigraju za mađarski klub. Nakon što je u Novoj pivani postignut dogovor, formirala se protumađarska povorka koja se iz Draškovićeve ulice uputila prema Mihanovićevoj ulici.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2206. Povorci su se pridružili i Zagrepčani koji nisu prisustvovali sastanku u Novoj pivani. U Mihanovićevoj ulici prosvjednici su kamenjem razbili gotovo sve prozore zgrade Prometne uprave državnih željeznica. Policija je potom raspršila prosvjednike te su uhićeni prosvjednici završili u zatvoru.

Neuspjeli pokušaj osnutka mađarskog kluba Tri dana nakon napada na Prometnu upravu državnih željeznica, u Draškovićevoj pivani 12. travnja održana je neuspješna osnivačka skupština kluba Zágrábi Magyar Torna­ Klub.Novosti, 14. travnja 1911., god. V., br. 104., str. 2. Protivnici osnutka kluba bili su brojčano nadmoćniji te su uspjeli sabotirati osnivačku skupštinu koja je završila pjevanjem hrvatske himne. Mađari su napustili skupštinu nakon što je Čeh Jodel održao govor u kojem je istaknuo da se Mađarima ne smije dopustiti da osnuju mađarski klub. Zágrábi Magyar Torna­ Klub na kraju nikada nije osnovan.

Osnutak i prva imena Građanskog mini|Dramsko kazalište Gavella, na čijoj je lokaciji 13. travnja održan sastanak o osnutku Građanskog. mini|Zgrada Prve hrvatske štedionice u kojoj je 26. travnja održana osnivačka skupština Građanskog. Više od 300 osoba prisustvovalo je sastanku o osnutku budućeg građanskog kluba, koji je održan u restauraciji Matković u Frankopanskoj ulici, na lokaciji današnjeg Dramskog kazališta Gavella, idućeg dana, 13. travnja.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2207. Odlučeno je da će se klub umjesto Hrvatski športski klub građana Zagreba zvati Hrvatski građanski šport klub. Isto ime korišteno je na iskaznicama izdanim pet dana nakon osnivačke skupštine.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213. Od samog osnutka paralelno su korištene varijante s prefiksom I. (prvi) i riječju športski umjesto šport.Novosti, 28. travnja 1911., god. V., br. 116., str. 2.Novosti, 15. svibnja 1911., god. V., br. 133., str. 1.Novosti, 19. lipnja 1911., god. V., br. 165., str. 1.Novosti, 26. lipnja 1911., god. V., br. 172., str. 1.Novosti, 3. rujna 1911., god. V., br. 241., str. 4.Novosti, 4. rujna 1911., god. V., br. 242., str. 2. Na prvoj godišnjoj skupštini, održanoj 2. prosinca 1911., ime kluba promijenjeno je u Prvi hrvatski građanski športski klub.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2213–2114. Dana 24. lipnja 1912. odobrena su klupska pravila pod imenom Hrvatski građanski športski klub.Živko Radan, Zbirka pravila gimnastičkih i sportskih organizacija od 1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, prosinac 1973., br. 16., str. 1480.

Osnivačka skupština održana je 26. travnja 1911. u Budjejovičkoj restauraciji u zgradi Prve hrvatske štedionice.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2208. Za prvog predsjednika izabran je Andrija Mutafelija, igrač bivšeg kluba PNIŠK, ujedno i najstarijeg zagrebačkog kluba.

Klubovi koji su prethodili Građanskom