Prusac je naseljeno mjesto u općini Donji Vakuf, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 11. travnja 2020.
Zemljopis
Prusac (poznat i kao: Akhisar, Biograd, Terra bianca, Prussena, Prensa, Fortezza bianca, Castel bianco, Acmar) je selo u središnjem dijelu Bosne. Nekad je bio gradske veličine, i jedan je od najstarijih gradova u Skopaljskoj dolini.
Povijest
Na području Prusca, prije njegovog osnivanja, postojala su naselja, a prvi stanovnici su bili Iliri, zatim je vlast u tom kraju preuzeo Stari Rim, srednjovjekovna kneževina i kraljevina Hrvatska, Ugarska, srednjovjekovna banovina i kraljevina Bosna, Osmanlijsko Carstvo, ponovno Hrvatsko Kraljevstvo, ponovno Osmanlije, Austro-Ugarska, Kraljevina Srba, Hrvata, i Slovenaca/Jugoslavija, Nezavisna Država Hrvatska, SR Bosna i Hercegovina u SFR Jugoslaviji, a danas je dijelom BiH.
Naseljeno još u starom vijeku. U Pruscu je najviše kulturno-povijesnih spomenika iz rimskog vremena u općini Donjem Vakufu.(boš.) Općina Donji Vakuf Historija Općine Donji Vakuf (arhivirano 31. listopada 2018., pristupljeno 23. ožujka 2019.) U srednjovjekovnoj državi Hrvatskoj ovaj je kraj dio Primorske Hrvatske kneza Trpimira, kraljevine kralja Tomislava, Petra Krešimira i Dmitra Zvonimira, banovine Šubića. U srednjovjekovnoj državi Bosni dio banovine Mateja Ninoslava, dio Donjih kraja, granica župe Luka i Uskoplje, početkom 14. stoljeća u banovini Stjepana II., kralja Tvrtka; početkom 15. stoljeća dio herceštva Hrvatinića. Područje Donjeg Vakufa pripadalo je župi Uskoplju. Premda iz udaljena priobalnog područja, jedan od najvažnijih spomenika u Pruscu je tvrđava Stari grad počeli su graditi Mlečani. 1463. godine osnovano je naselje Prusac. Poznat kao Biograd bio je najisturenija utvrda u sastavu Jajačke banovine uspostavljene u svrhu obrane Hrvatskog Kraljevstva od Osmanlija. Nakon osmanskog zauzimanja potpuno je opustošen i raseljen.
Kasnije je ponovno naseljen i dobio je turski naziv Akhisar (Bijeli Grad). Za vrijeme osmanlijske vladavine Bosnom, Prusac je jedno vrijeme bio kulturno i vjersko središte Bosanskog pašaluka. (Ajvatovica). Najviše kulturno-povijesnih spomenika iz osmanskog vremena je u Pruscu. Tvrđavu Stari grad dovršili su Osmanlije. Iz tog su doba sahat-kula, turbe Hasana Ćafije, turbe Ajvaz-dede i Ajvaz dedina stijena Ajvatovica, zvana "mala Ćaba", koja je postala najveće molitveno mjesto muslimana u Europi.
Tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba ovdje je uspostavljen zatvorenički logor za Hrvate. Logorom su upravljali Muslimani-Bošnjaci.Mlivončić, Ivica, Zločin s pečatom,
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Prusac godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Muslimani 1733 (98,69 %) 1667 (99,16 %)1674 (96,70 %)Hrvati6 (0,34 %)6 (0,35 %)25 (1,44 %)Srbi 1 (0,05 %) 7 (0,41 %)29 (1,67 %)Jugoslaveni1 (0,05 %)1 (0,05 %)0ostali i nepoznato15 (0,85 %)03 (0,17 %)ukupno175616811731
Popis 2013.
Prusac godina popisa 2013.Bošnjaci1267 (98,81 %)Srbi1 (0,08 %)Hrvati0ostali i nepoznato13 (1,01 %)ukupno1281
Kultura
U Pruscu je i najveće dovište muslimana zvano Ajvatovica. Ajvatovica je tradicionalna manifestacija koja se održava svake godine u zadnjem tjednu u lipnju.
Poznate osoboe
Hasan Ćafi (1547. — 1616.), filozof i pravnik
Izvori
Kategorija:Naselja u županiji Središnja Bosna Kategorija:Donji Vakuf