Ulična umjetnost je grana likovne umjetnosti koja je stvorena na javnim mjestima. Vezuje se i uz pojmove "nezavisna umjetnost", "post-grafiti", "neo-grafiti" i gerilska umjetnost.https://www.nytimes.com Aerosol Art ("... in favor of the catchall 'Independent Public Art'").
Ulična umjetnost evoluirala je od ranih oblika grafita u komercijalniji oblik umjetnosti, budući da je jedna od glavnih razlika sada u porukama koje promiče. Ulična umjetnost kao cilj često ima poticanje razmišljanja. Na taj način čini svoju svrhu očiglednijom od one grafita. Pitanje dopuštenja također je vrlo važno kod ulične umjetnosti, jer se grafiti obično rade ilegalno, dok ulična umjetnost danas može biti proizvod dogovora ili čak ponekad narudžbe. Međutim, ulična umjetnost ostaje različita od tradicionalne umjetnosti koja je izložena u javnim prostorima eksplicitnom upotrebom navedenog prostora.
Pozadina poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5d/Berlinermauer.jpg/220px-Berlinermauer.jpg|mini| Berlinski zid (prikazan 1986. godine) bio je meta umjetnika tijekom svog postojanja (1961. – 1989.) Ulična umjetnost je oblik umjetničkog djela koje se javno prikazuje na okolnim zgradama, na ulicama, vlakovima i drugim javnim površinama. Mnogi primjeri dolaze u obliku gerilske umjetnosti čija je namjera dati osobni iskaz o društvu u kojem umjetnik živi. Rad se pomaknuo od početaka grafita i vandalizma do novih načina rada u kojima umjetnici rade kako bi publici prenijeli poruke ili samo ljepotu.Antonova, Maria. 2014. "Street Art." Russian Life 57(5):17
Neki umjetnici mogu koristiti "pametni vandalizam" kao način podizanja svijesti o društvenim i političkim pitanjima, dok drugi umjetnici koriste urbani prostor kao priliku za izlaganje osobnih umjetničkih djela. Motiv za stvaranje umjetnosti u formatu koji koristi javni prostor omogućuje umjetnicima koji bi se inače osjećali obespravljenima da dopru do mnogo šire publike nego što bi drugi umjetnički stilovi ili prostori kao što su galerije dopustili.
Dok su tradicionalni umjetnici grafita primarno koristili boju u spreju za izradu svojih radova, ulična umjetnost može obuhvatiti i druge medije kao što su: LED umjetnost, postavljanje mozaika, umjetnost šablona, naljepnica itd.For the development of style in the aerosol paint medium, as well as an examination of the political, cultural, and social commentary of its artists, see the anthropological history of New York subway graffiti art, Getting Up: Subway Graffiti in New York, by Craig Castleman, a student of Margaret Mead, The MIT Press, Cambridge, Massachusetts, 1982.
Novi medijski oblici kao što su video projekcije na velikim gradskim zgradama sve su popularniji alat za ulične umjetnike. Dostupnost jeftinog hardvera i softvera omogućuje takvim umjetničkim djelima da postanu konkurentni korporativnim reklamama. Umjetnici tako mogu besplatno stvarati umjetnost sa svojih osobnih računala.Geek Graffiti: A Study in Computation, Gesture and Graffiti Analysis
Porijeklo poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Larmee_Street_Art_NYC_1985.jpg/180px-Larmee_Street_Art_NYC_1985.jpg|mini| Djelo Kevina Larmeeja, SoHo, New York, SAD (1985. godina) Slogani prosvjeda i grafiti s političkim ili društvenim komentarima na zidovima preteča su modernih grafita i ulične umjetnosti i nastavljaju se kao jedan od aspekata ovog umjetničkog žanra. Ulična umjetnost u obliku teksta ili jednostavne ikoničke grafike korporativnih ikona mogu postati dobro poznatim, ali i zagonetnim simbolom nekog područja ili epohe. Neki pripisuju grafit Kilroy Was Here iz doba Drugog svjetskog rata kao jedan takav rani primjer; to je jednostavni crtež čovjeka dugog nosa koji viri iza izbočine. Velik dio onoga što se sada može definirati kao moderna ulična umjetnost ima dobro dokumentirano podrijetlo koje datira iz procvata grafita u New Yorku sa svojim počecima u 1960-ima, sazrijevanjem u 1970-ima i vrhuncem u 1980-ih.
U 1980-im dolazi do pomaka s radova koji su se temeljili na tekstu ka radovima koji su bili konceptualni - primjer za to su Hambletonove figure u sjeni.Robinson, David (1990) Soho Walls – Beyond Graffiti, Thames & Hudson, NY, Ovo razdoblje koincidira sa subverzijama reklama u metrou Keitha Haringa i oznakama SAMO Jean-Michela Basquiata. Zalijepljeni plakati koji su se koristili za promicanje bendova i klubova u kojima su nastupali razvili su se u prava umjetnička djela ili copy-art i postali uobičajeni prizor tijekom 1980-ih u gradovima diljem svijeta. Grupa koja radi kolektivno kao AVANT također je bila aktivna u New Yorku tijekom tog razdoblja. Subverzivne ideologije punk rock glazbe također su bile instrumentalne za evoluciju ulične umjetnosti kao umjetničkog oblika tijekom 1980-ih. Dio antimuzejskog mentaliteta može se pripisati i idejama F.T. Marinettija koji je 1909. godine napisao "Manifest futurizma" s citatom koji glasi "Uništit ćemo sve muzeje". Mnogi ulični umjetnici tvrde da ne živimo u muzeju pa bi umjetnost trebala biti javno dostupna - bez ulaznica.
Rana djela ulične umjetnosti poveznica=//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/70/Houston_Street_at_the_Bowery_2008.jpg/220px-Houston_Street_at_the_Bowery_2008.jpg|lijevo|mini| Rekreacija originalnog murala Keitha Haringa iz 1982. iz 2010.; Mural Bowery u New Yorku na ulici Houston Street i Bowery Sjeverozapadni zid raskrižja u ulici Houston i Bowery u New Yorku bio je meta umjetnika od 1970-ih. Mjesto, koje se sada ponekad naziva Bowery Mural nastalo je kao napušteni zid koji su grafiti umjetnici slobodno koristili. Keith Haring jednom je iskoristio zid za svoju umjetnost 1982. godine. Nakon Haringa, uslijedili su radovi niza poznatih uličnih umjetnika, sve dok zid nije postupno dobio prestižan status.
Niz murala Renéa Moncade počeo se pojavljivati na ulicama SoHoa u kasnim 1970-ima s natpisom JA SAM NAJBOLJI UMJETNIK (I Am the Best Artist, IATBA). Moncada je opisao murale kao provokaciju umjetničkoj zajednici za koju je smatrao da joj je pomogao pri njezinu nastanku pionirstvu, ali od koje se kasnije osjećao zanemarenim. Ti su murali prepoznati kao rani čin "umjetničke provokacije". Oni su bili tema razgovora i rasprava u to vrijeme; povezani pravni sukobi pokrenuli su raspravu o intelektualnom vlasništvu te pravima umjetnika i Prvom amandmanu. Sveprisutni murali također su postali popularna pozadina za fotografije koje su napravili turisti i studenti umjetnosti, kao i za podloge oglasa i Hollywoodske filmove. Murali IATBA su često bili oštećeni, da bi ih poslije nanovo oslikao René.
Franco the Great, znan kao "Picasso Harlema" je još jedan svjetski poznati ulični umjetnik međunarodno poznat po svojoj formi New Arta. Po ulicama su bile bune kad je ubijen Martin Luther King Jr. ubijen u atentatu 1968. Vlasnici poslovnih prostora u Harlemu uzvratili su instaliranjem jednolikih neuglednih metalnih vrata na pročeljima svojih poslovnih prostora. Franco je 1978. odlučio okrenuti negativno u pozitivno razvijajući novi umjetnički oblik na čeličnim vratima. Otad je nedjeljama, kad su radnje bile zatvorene, obojao preko 200 vrata od zapadne do istočne strane 125. ulice. 125. ulica u Harlemu je neslužbeno poznata kao "Franco's Blvd" (Frankov bulevar) zbog njegovih veličanstvenih slika na metalnim ulaznim vratima poslovnih prostora.
Komercijalizacija ulične umjetnosti Neki su ulični umjetnici svojim radom zadobili međunarodnu pozornost i napravili potpuni prijelaz iz ulične umjetnosti u mainstream svijet umjetnosti — a neki dok nastavljaju proizvoditi umjetnost na ulicama. Keith Haring bio je među prvim valom uličnih umjetnika 1980-ih koji su to učinili. Tradicionalni grafiti i motivi ulične umjetnosti također su sve više uključeni u mainstream oglašavanje s mnogim primjerima umjetnika koji rade kao grafički dizajneri za korporacije. Grafiti umjetnik Haze stvorio je font te je grafički dizajnirao za glazbenike kao što su Beastie Boys i Public Enemy. Kandidat za predsjednika SAD-a Barack Obama koristio je ulične plakate Sheparda Faireya u svojoj predsjedničkoj kampanji. Također nije neuobičajeno da ulični umjetnici pokrenu vlastite prodajne linije. Primjer za to je spomenuti Shepard Fairey i njegova tvrtka Obey.
Ulična umjetnost dobila je i umjetničko priznanje zbog statusa Banksyja te drugih umjetnika. To je dovelo do toga da ta vrsta umjetnosti postane jedna od 'znamenitosti koje treba vidjeti' u mnogim europskim gradovima. Neki umjetnici nude obilaske lokalne ulične umjetnosti te mogu podijeliti svoje znanje, objašnjavajući ideje koje stoje iza mnogih radova, razloge za označavanje i poruke prikazane u mnogim grafitima. Berlin, London, Pariz, Hamburg i drugi gradovi imaju popularne ulične umjetničke ture koje se održavaju tijekom cijele godine. Samo u Londonu navodno postoji deset različitih tura dostupnih turistima. Mnoge od tih organizacija, kao što su Alternative London, ParisStreetArt, AlternativeBerlin ponose se suradnjom s lokalnim umjetnicima pa tako posjetitelji mogu doživjeti autentično iskustvo.
Mnogi od ovih vodiča su slikari, diplomanti s akademija likovnih umjetnosti te drugi kreativni profesionalci koji koriste medij ulične umjetnosti kao način izlaganja svojih radova. Iz ove perspektive, oni mogu pokazati ljudima svijet ulične umjetnosti i dati im bolji uvid u to odakle ona dolazi. Neki autori tvrde da je rastuća popularnost ulične umjetnosti djelomično doprinijela i gentrifikaciji.Bross, F. (2017): Beer Prices Correlate with the Quality of Illegal Urban Art. A Case Study on the Relationship Between Street Art and Gentrification in a Berlin Neighborhood. Mimeo.
Ulična umjetnost, gerilska umjetnost i grafiti I grafiti i ulična umjetnost su umjetnička djela koja su stvorena s istom namjerom. Većina umjetnika, bilo da rade anonimno, stvaraju namjerno nerazumljivu poruku ili se bore za neki veći cilj, rade s istim ambicijama glede popularnosti, prepoznatljivosti i javnim izlaganjem svojih osobnih misli, osjećaja i strasti.Bloch, Stefano. 2015. "Street Art, Public City: Law, Crime and the Urban Imagination." Urban Studies (Sage Publications, Ltd.) 52(13):2500-2503.
Pojam ulične umjetnosti opisuje se na mnogo različitih načina, a jedan od njih je i pojam "gerilska umjetnost". Oba pojma opisuju javne radove koji se postavljaju s nekim smislom i namjerom. Mogu se stvarati anonimno kako bi dotakli tabu teme koje će izazvati reakciju ili pod imenom poznatog umjetnika. Bez obzira na terminologiju, ova umjetnička djela nastaju kao primarni način da se izraze umjetnikova razmišljanja o mnogim temama i problemima.Campos, Ricardo. 2015. "Youth, Graffiti, and the Aestheticization of Transgression." Social Analysis 59(3):17-40.
Kao i kod grafita, primarna značajka ulične umjetnosti je da se često stvara na ili u javnoj površini bez ili protiv dopuštenja vlasnika.<ref></cite></ref>
Gerilska skulptura Gerilska skulptura je postavljanje skulptura u ulice bez službenog odobrenja; razvila se iz ulične umjetnosti u Engleskoj krajem 20. stoljeća. Osim netradicionalnog okruženja umjetničkih djela, postoji i mnogo različitih tehnika korištenih u stvaranju ovog umjetničkog djela. Umjetnici obično rade ilegalno i u tajnosti kako bi stvorili i smjestili ta djela. Skulpture se koriste da izraze umjetnikova stajališta i da dopru do publike do koje se inače ne bi došlo tradicionalnijim metodama prikazivanja nečijeg rada. Izvođenjem ovih umjetničkih djela, ne rade na tome da steknu prihvaćanje ili ljubav ljudi do kojih dopiru, već ponekad mogu čak i razljutiti one koji gledaju njihov rad.