Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj kao pokret djeluje od druge polovice 18. stoljeća. Prvu hrvatsku, ali i balkansku, ložu osnovali su 1764. godine u Glini časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjem ratu. Najzaslužniji za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj bio je grof Ivan Drašković. Prva hrvatska velika loža utemeljena je 1775. godine. Rad slobodnozidarskih loža na području Hrvatske bio je zabranjen u dva navrata; i to od 1795. do 1870. (izuzev Ilirskih pokrajina, 1806. – 1813.) te od 1940. do 1990. godine. Nakon samostalnosti Hrvatske ponovo dolazi do obnove slobodnog zidarstva.
Habsburška Monarhija (1742. – 1795.) Početci slobodnog zidarstva na području Hrvatske: 1742. – 1775.
Prvi Hrvati stupaju u slobodno zidarstvo u njemačkim zemljama kada su pojedini ugledni Hrvati postajali članovima njemačkih loža. Tako je Sigismund Franjo Gundulić 17. rujna 1742. godine bio jedan od utemeljitelja prve austrijske Lože "Tri počela" (fran. Aux trois canons; njem. Zu den drei Kanonen) u Beču, osnovane pod okriljem pruske Velike lože "Tri globusa". Drugi Hrvat, grof Josip Kazimir Drašković, primljen je u istu ložu 4. siječnja 1743. godine, a članom Lože bio i hrvatski ban grof Franjo Esterházy. Dva mjeseca kasnije, 7. ožujka, grof Gundulić postaje starješina te lože.
mini|170px|desno|Grof Ivan VIII. Drašković bio je organizator slobodnog zidarstva u tadašnjoj Hrvatskoj. Tek 17 godina kasnije slobodno zidarstvo iz Beča i Njemačke stiže na područje Hrvatske. Prva hrvatska loža, kao i u ovog dijela Europe, osnovana je na prostoru Vojne krajine, u Glini 1759. godine pod nazivom "Ratno prijateljstvo" (L'Amitié de la Guerre, Zur Keigsfreundschaft). Prvi njezini članovi bili su većinom hrvatski časnici koji su sudjelovali u Sedmogodišnjemu ratu koji je trajao od 1756. do 1763. godine. Glavnu ulogu kod utemeljenja imao je grof Ivan VIII. Drašković, koji je nešto kasnije, 1768. godine, izabran za prvoga poznatog starješinu Lože. Drašković je bio starješina lože do 1770. godine. Starješina Lože 1778. godine postao je viši časnik Petar Karel Ott. pl. Bátorkezs. Među članovima su bili i brojni plemići i časnici, poput grofa Franje Jelačića Bužimskog ili baruna Filipa Kneževića, a ritual se izvodio na francuskome jeziku, kasnije na latinskom. Loža je radila sve do zabrane slobodnoga zidarstva u Austriji 1795. godine.
Na poticaj grofa Ivana Draškovića u Varaždinu je 1772. godine utemeljena Loža "Savršeni savez" (Union parfaite). Utemeljitelji su bili ruski kapetan Breščić, član glinske lože varaždinski liječnik Ivan Krstitelj Lalangue, grof Stjepan Niczky, odvjetnik Pavel pl. Kugler. Prvi starješina bio je grof Stjepan Niczky, veliki župan Križevačke županije. Godine 1773. radilo je u loži 17 slobodnih zidara. Godinu dana kasnije u ložu je primljeno još osmero, a u godinama od 1776. do 1784. još dvadesetero članova. Godine 1774. loža je promijenila ime i postala loža "Sloboda" (Freiheit), da bi godine 1781. ponovno promijenila ime u "Dobar savjet" (Zum gutten Rat). Poslije prerane smrti grofa Stjepana Niczkog, Starješina lože postaje državni protokolist Aleksander Pastori (Paszthory, 1749. – 1759.). Varaždinska loža je radila na latinskom, a kasnije na njemačkom jeziku. Nakon 1785. godine više se nigdje ne spominje.
mini|170px|desno|Maksimilijan Vrhovac bio je jedan od istaknutijih slobodnih zidara u Zagrebu. U Zagrebu je 1773. godine utemeljena Loža "Mudrost" (Prudentia). Njezin utemeljitelj bio je grof Ivan Drašković uz pomoć pruske Velike lože "Tri globusa". Iz tog razdoblja (1778.) poznati su neki članovi lože kao Maksimilijan Čolić, Nikola Dolovac, Antun Kukec, Nikola pl. Škrlec, kanonik i kasniji zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, član Lože od 1778. godine, kasnije zamjenik starješine (1784.) i govornik u Loži s tajnim imenom "Publicola". Starješina Lože bio je 1778. godine zagrebački biskup Josip Galjuf s tajnim imenom "Ebiscius". Godine 1784. starješina lože bio je liječnik Ignacij pl. Verbega. Loža je najprije radila na latinskom jeziku. Godine 1784. promijenila je ime u "Mudrost" (Klugheit), a radila je na njemačkom jeziku. Te godine je u Loži bilo 25 članova. Godine 1786. starješina Lože je doktor slobodnih umijeća i filozofije Antun Kukec. Loža "Mudrost" radila je do 1786. godine kada je zatražila zaštitu Velike pokrajinske lože Ugarske.
U Osijeku je 1773. godine utemeljena Loža "Budnost". Utemeljio ju je grof Stjepan Niczky, koji je vjerojatno bio i prvi starješina Lože. Godine 1776. starješina je postao Franjo Dolovac, podžupan Virovitičke županije. Godine 1785. starješina je bio grof Juraj Niczky, nećak Stjepana. Godine 1785. radilo je u loži više od 40 članova. U početku je loža radila na latinskom, a nakon 1780. kada je uzela njemačko ime "Zur Wachsamheit" (Budnost) na njemačkom jeziku. Loža je radila do 1791. godine.
Na poticaj grofa Stjepana Niczkyja utemeljena je 1773. godine loža i u Križevcima. O loži nisu sačuvani nikakvi dokumenti. Ne zna se ni za ime lože. Pretpostavlja se da su članovi bili uglavnom tadašnji časnici garnizona. Najvjerojatnije je prestala raditi 1777. godine nakon smrti grofa Stjepana Niczkog.
Druga varaždinska Loža "Sloboda" (Libertas) utemeljena je 1775. godine. Uz pomoć petorice majstora, koji su radili u prvoj varaždinskoj loži "Savršeni savez", grof Ladislav Erdődy utemeljio je novu ložu pod imenom "Kod tri zmaja" (Zu den drei Drachen). Pri tom su se za pomoć obratili bečkoj Loži "Okrunjena nada" (Zur gekrönten Hoffnung), a suglasnost o utemeljenju došla je tek 1776. godine tako da je loža započela rad pod novim imenom "Prijateljstvo" (Zur Freundschaft) na njemačkom jeziku. Prvi starješina lože bio je grof Franjo Lovro Drašković. U loži je radilo više od 30 članova i to do godine 1795. kada je bilo zabranjeno slobodno zidarstvo.
Velika pokrajinska loža Hrvatske: 1775. – 1795. mini|desno|275px|Svečani grb Draškovićeve opservancije, odnosno Velike pokrajinske lože Hrvatske (1775. – 1795.)
U Dvorcu Brezovica kraj Zagreba je od 22.–24. lipnja 1775. godine utemeljena je nova Velike pokrajinske lože Hrvatske (lat. Latomia Libertatis sub Corona Hungariae in Provinciam redacta). Pod njezinom zaštitom su radile glinska, zagrebačka, varaždinska i križevačka loža. Na konferenciji je usvojena Konstitucija i zajednički rituali po tzv. Draškovićevom sustavu. Prihvaćen je sustav s tri stupnja. Nezavisna hrvatska Velika loža utemeljena je na osovi starih dužnosti i podijeljena na dva orijenta: "Ultra Savam" (Ratni savez; Militärische Union) kojem su pripadali Glina i Zagreb te "Cis Savam" (Slobodni savez; Freie Union) kojem su pripadali Varaždin i Križevci. Na čelu Velike lože stoji Veliki majstor, a na čelu svakog okruga zastupnik Velikog majstora (Comendator).
U Budimu je 1775. godine utemeljena je Loža "Velikodušnost" (lat. Ad magnanimitatem; njem. Zur Grossmut; mađ. Nagyszivüseghez). Utemeljio ju je grof Ivan Drašković i radila je u okviru njegovog sustava. U godinama od 1775. do 1778. u njoj je radilo više od 50 članova; među njima do sada manje poznati slobodni zidari (Adalbert Adam Barić, ljubljanski nadbiskup Ivan Michael pl. Brigido, barun Pavao Davidović, dubrovački liječnik Matija Philadelphi, isusovac Stjepan Katona, grof Josip Klobušicky, isusovac M.J. Kovačić, grof Pavel Szapary iz Murske Sobote, književnik Stjepan pl. Vujanovski). Prvi starješina Lože bio je kapetan Josip Jesenovski. Godine 1778. ložinski čekić preuzeo je barun Josip Orczy, a nakon samo četiri održana rada starješina je postao grof Josip Haller.
Prema povijesnim podacima u Draškovićev sustav 1776. godine ušla je i bratislavska Loža "Šutljivost" (Ad taciturnitatis, Zur Verschwiegenkeit, Hallgatsághaz). Nakon dvije godine imala je već 44 člana. Godine 1778. starješina te lože bio je kanonik, kasnije biskup Franjo Frh. Splény. Godine 1781. na čelu lože bio je carsko-kraljevski komornik Josip Frh. Splény. U loži su radili i hrvatski slobodni zidari Nikola Škrlec, Lazar Somšić, Antun Holzmann, Josip Černel i dr.
Časnička Loža "Nepobjediva ruka vojske" (fran. L' Invincible aux bras Armés) je 1777. godine u Otočcu. Sastavljena je bila od austrougarskih časnika hrvatskog podrijetla koji su služili u regimenti Gyulay. Ložu je utemeljio grof Ivan Drašković. Prvi starješina bio je pukovnik Daniel Peharnik-Hotković, član Lože "Ratno prijateljstvo" iz Gline. Regimenta je kasnije otišla iz Gline u češki grad Ústí na Labi, a loža je tamo dalje radila na francuskom. Nakon smrti grofa Ivana Draškovića (1787.) o loži nema podataka.
Na trećoj Skupštini Velike provincijalne lože Hrvatske 17. prosinca 1777. godine usvojeni su novi statuti i rituali, tzv. Draškovićeva opservancija. Skupštinu je sazvao zamjenik Velikog majstora grof Stjepan Niczky, koji je umro za vrijeme trajanja skupštine. Tek 1778. godine godine je konstituirana Velika provincijalna loža Hrvatske. Veliki majstor postao je grof Ivan Drašković, prvi nadzornik bio je Aleksandar pl. Pastori, drugi nadzornik pukovnik Knežević iz glinske lože u kojoj je bio prvi nadzornik, glavni zastupnik Velikog majstora postao je grof Franjo Szplény, a tajnik lože kapetan Paunsenwien iz budimske lože. U toj godini po Draškovićevom je sustavu radilo devet loža: "Sloboda" u Varaždinu, "Mudrost" u Zagrebu, "Ratno prijateljstvo" u Glini, "Nepobjediva ruka vojske" u Otočcu, "Budnost" u Osijeku, "Velikodušnost" u Budimu, "Šutljivost" u Bratislavi, kao Loža "Zeleni lavovi" u Pragu i Loža "Tri bijela ljiljana" u Temišvaru. Druga varaždinska Loža "Prijateljstvo" nije se priključila Draškovićevom sustavu, već je ostala pod zaštitom Velike zemaljske lože u Berlinu.
U Karlovcu je 1780. godine utemeljena Loža "Hrabrost" (Zur Tapferkeit). Vjerojatno je i tu ložu utemeljio grof Drašković. Delegati ove lože bili su 1784. godine na slobodnozidarskoj skupštini u Beču, jer je loža radila neko vrijeme pod zaštitom Velike lože Austrije. Iz te godine poznat je popis deset slobodnih zidara iz Karlovca. Starješina lože bio je grof Franjo Gyulay s tajnim imenom "Nestor" ili podmaršal grof Samuel Gyulay, zapovjednik Karlovca, u doba kada je Karlovac uzdignut u slobodni kraljevski grad. Njegov sin Ignjat Gyulay, kasnije hrvatski ban, bio je član bečke lože "Kod tri orla" (1783.). Loža "Hrabrost" radila je na njemačkom jeziku. Nakon smrti grofa Draškovića (1787.) o loži nema podataka.
Grof Ivan Drašković je 28. veljače 1781. godine sazvao slobodnozidarsku Skupštinu u Pešti na kojoj je prihvaćeno utemeljenje sedam velikih pokrajinskih loža. Tako je nastala i Velika pokrajinska loža za Erdelj, Hrvatsku i Dalmaciju sa sjedištem u Sibiu. Pod njezinom zaštitom radilo je radilo 12 loža.
Prvi Kongres slobodnih zidara održan je 22. travnja 1784. godine u Beču. Tu su delegati utemeljili Veliku zemaljsku ložu, sastavljenu samo od četiri pokrajinske velike lože. Ugarska pokrajinska loža okupila je lože iz Ugarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
U Parizu je od 15. veljače do 26. svibnja 1785. godine radio višemjesečni konvent europskih slobodnih zidara. Na njemu su kao delegati iz austrijskih, ugarskih i hrvatskih loža sudjelovali Dietrichstein, Esterházy, Mátolay, Pállfy, Prevôt i Szápary. Ovaj konvent se po drugi puta sastao od od 8. ožujka do 25. svibnja 1787. godine.
Zabrana slobodnog zidarstva u Monarhiji: 1795.