Južnu Europu kao bazen Sredozemnog mora čini šesnaest država: Albanija, Andora, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Malta, Monako, Portugal, San Marino, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Srbija, Španjolska i Vatikan. Regija ima koristi od bogate mješavine energetskih resursa, uključujuću solarnu energiju, energiju vjetra, hidroelektričnu energiju i fosilna goriva. Sredozemna klima koja prevladava u mnogim zemljama Južne Europe čini regiju posebno pogodnom za obnovljive izvore energije, pretežito solarne energije i vjetroelektrane. središte|mini|545x545px|Države Južne Europe
Geografski položaj Geografski položaj južne Europe izuzetno je povoljan što najbolje pokazuje društveno-povijesni razvoj južne Europe (grčka i rimska civilizacija nastale su i razvile se upravo ovdje). Obale južne Europe obuhvaća Sredozemno more koje ga povezuje s ostalim svjetskim morima i oceanima (preko Gibraltarskih vrata i Sueskog kanala), ali i s dva susjedna kontinenta Afrikom i Azijom (Bliski Istok). Do velikih geografskih otkrića Sredozemlje (koje uključuje južnu Europu, afričku i azijsku obalu Sredozemnog mora) je bilo središte europske trgovine.
Područje regije prilično je jasno podijeljeno na tri velike podregije u obliku poluotoka - Ibersku, Apeninsku, Balkansku. U južnoj Europi postoje i otoci u sjevernom dijelu Sredozemnog mora - Kreta, Sicilija, Sardinija, Balearski otoci itd.
Reljef Južna Europa je među europskim makroregijama najzastupljenija planinama, koje zauzimaju više od tri četvrtine njezina teritorija. Najviše planine se uglavnom nalaze na sjeveru regije, na granici sa zapadnom i srednjo-istočnom Europom. Tako Pireneji odvajaju Španjolsku od Francuske, visoke Alpe prirodna su granica između Italije, Francuske, Švicarske i Austrije, a Južni Karpati svojim sjevernim padinama ograđuju južnu regiju od srednje i istočne Europe.
Zaleđe južne Europe zauzimaju planinski lanci srednje visine - Iberske planine, Apeninski planinski sustav, Balkanske planine i visoravni, kao i ravnice.
Planinski sustav južne Europe nalazi se u zoni alpskog nabora. O relativnoj mladosti ovih građevina svjedoče geološki procesi koji traju do danas. To podsjeća na česte i jake potrese, kao i na vulkansku aktivnost.
Planinski lanci prekriveni mezozojskim vapnencem često su izloženi, tvoreći bizarne oblike reljefa u obliku strmih vrhova, nazubljenih grebena i tako dalje. Ovdje su česte pojave krša. Tamo gdje sedimentne stijene (fliš) strše na površinu, nastaju mekani oblici planina, uglavnom s bogatom vegetacijom.
Klima Jedno od glavnih prirodnih bogatstava juga Europe je blaga klima, vrlo povoljna za život ljudi. Ovdje je tipično mediteransko (u većini regije) - suha vruća ljeta, blage kišne zime, rano proljeće i duge tople jeseni. Vegetacija u regiji traje 200-220 dana. A na jugu Pirenejskog poluotoka i na Siciliji - još duže. Ovdje temperaturni režim pridonosi vegetaciji biljaka tijekom cijele godine.
Sušnost klime je najizraženija ljeti - u unutarnjim subregijama, posebice u srednjoj i istočnoj Španjolskoj, čak i u umjerenom klimatskom pojasu srednjeg i donjodunavskog nizina, na istoku makroregije.
Zimi prevladavaju morske zračne mase umjerenih širina. Oni donose tople obilne kiše s Atlantika.
Općenito, padalina je malo. Razina vlaženja površine makroregije ima tendenciju pada u istočnom i južnom smjeru. To potvrđuje rast kontinentalne klime.
Statistički podaci Zemlje s najviše stanovnika u Južnoj Europi su: Grčka, Italija, Portugal i Španjolska. +Tablica 1.Makroekonomski podaciZemljaBroj stanovnikaPovršina [km2]Stopa inflacije u 2022. godiniStopa zaposlenosti u 2022. godiniBDP (u milijardama USD) u 2021. Albanija2 812 00028 7486,70%57,08%18,26Bosna i Hercegovina3 271 00051 20914%40%23,37Crna Gora619 21113 81213,04%50,40%5,861Grčka10 816 286131 9579,65%91,40%214,9Hrvatska3 899 00056 59412,70%44,35%68,96Italija60 589 445302 0738,10%60,10%2108Malta520 7003166,12%78,70%17,36Portugal10 555 85392 1527,83%57,40%253,7Sjeverna Makedonija2 065 00025 71314,20%47,34%13,83Slovenija2 108 00020 2738,83%73,90%61,75Srbija6 834 00088 49912%58,20%63,08Španjolska46 572 028506 0308,32%52,38%1427 Proizvodnja primarne energije Primarna energija predstavlja vitalni izvor energije dobiven iz prirodnih resursa bez pretvorbe ili procesa transformacije. Oblici primarne energije su obnovljivi (tradicionalni, komercijalni ili konvencionalni, novi ili alternativni) i neobnovljivi (komercijalni ili konvencionalni). +Tablica 2.Proizvodnja primarne energije po vrsti energenata 2020. godine [TJ]UgljenSirova naftaNaftni derivatiPrirodni plinNuklearna energijaHidroenergijaVjetar, solariBiomasaAlbanija2 90631 743 -1 725 -19 0116806490Bosna i Hercegovina139 367 - - - -16 4881 10562 312Crna Gora16 756 - - - -5 2121 1527 266Grčka68 2583 738 -280 -12 03762 03244 364Hrvatska -27 697 -29 519 -20 3849 67368 379Italija -245 055 -137 630 -171 186390 925528 720Malta - - - - - -1 06756Portugal - - - - -43 49763 006147 916Sjeverna Makedonija28 649 - - - -4 5987047 776Slovenija36 23117 -19269 30317 7632 25625 672Srbija301 67338 65713 620 - -32 5243 77269 110Španjolska -1 184 -1 746635 989109 825355 529339 296 Države Južne Europe promatrane geografski imaju odlične predispozicije za dekarbonizaciju i iz tablice je vidljivo da sve države teže iskorištavanju takvog položaja. Udio neobnovljivih energenata i dalje je značajan, ali ovisi o potrebama pojedinih država koje se razlikuju prvenstveno brojem stanovništva te površinom, što samim time predstavlja određen izazov u raspodjeli korištenja energije i održavanja energetskog sustava stabilnim.ništa|mini|564x564px|Proizvodnja hidroenergije Nakon dugog razdoblja nacionalnih karantena i restriktivnih mjera uvedenih kako bi se suzbilo širenje COVID-19 2020. godine, mnoge države članice EU-a doživjele su oporavak gospodarske aktivnosti 2021. godine, koja se dodatno ubrzala 2022. Kako su se tvrtke ponovno otvarale, a ljudi počeli ponovno putovati, potražnja za energijom je porasla. U tom kontekstu i iz različitih razloga, cijene prirodnog plina skočile su u nebo u drugoj polovici 2021., dok su 2022. obilježili poremećaji u opskrbi plinom i zabrinutost zbog potencijalnih nestašica plina. Osim toga, ljeto 2022. bilo je iznimno vruće i suho u mnogim državama članicama EU-a, što je utjecalo na proizvodnju nuklearne i hidro energije. Svi ovi čimbenici, između ostalog, utjecali su na opskrbu energijom i razvoj pojedinih energenata.
Obnovljivi izvori energije Obnovljivi izvori energije su oni čiji se potencijal obnavlja u kratkom vremenu, razmjernom vremenu korištenja. Pod njih podrazumijevamo drvo, biomasu, biogorivo, hidroenergiju, energiju vjetra, sunčevu energiju, geotermalnu energiju i nuklearnu energiju.
Danas je glavno ograničenje ovih obnovljivih primarnih izvora energije to što dostupnost nije stalna, stoga je potrebno imati rezervne proizvodne sustave. U Španjolskoj imamo vrlo povoljne vremenske uvjete za proizvodnju PV solarnih panela, hidro i vjetro energije. Cilj je EU-a da do 2030. udio obnovljivih izvora energije dosegne 74% u proizvodnji električne energije i 42% u konačnoj potrošnji električne energije.
Potencijale geotermalne energije najviše iskorištava Italija – prva geotermalna elektrana u svijetu i trenutno najveća geotermalna elektrana u Europi nalazi se u Larderellu u Italiji. Ima ukupnu instaliranu snagu od 405 MW i zadovoljava 10% ukupne svjetske proizvodnje iz geotermalne energije s 4800 GWh godišnje. Električnom energiju iz tog postrojenja napaja se oko milijun domaćinstava godišnje.
Neobnovljivi izvori energije Neobnovljivi izvori energije su izvori energije koji se ne mogu regenerirati niti ponovno proizvesti. Ovi primarni izvori energije prisutni su u prirodi u ograničenim količinama. To su: fosilna goriva (nafta, plin, ugljen, treset) i nuklearna energija. Znamo da u Španjolskoj radi 7 nuklearnih elektrana: Almaraz, Ascó, Cofrentes, Santa María de Garoña, Trillo, Vandellós.
Hrvatska je zajedno sa Slovenijom u suvlasništvu Nuklearne elektrane Krško koja se nalazi na teritoriju Slovenije. Svaka država ima udio od 50% u suvlasništvu i pravo na jednako toliko proizvedene električne energije. Snaga elektrane iznosi 696 MW, što se šalje do središta potrošnje u Hrvatskoj i Sloveniji. Godišnja proizvedena količina električne energije pokriva oko 20% potreba za električnom energijom u Sloveniji i 16% potreba u Hrvatskoj. ]
Uvoz i izvoz energije Južna Europa suočava se s različitim izazovima u proizvodnji energije, što rezultira potrebom za uvozom energije. Neki od faktora koji utječu na uvoz su: ovisnost o fosilnim gorivima, nedovoljno razvijeni obnovljivi izvori energije, slaba povezanost te politika i tržište. Uvoz energije igra važnu ulogu u osiguravanju kontinuirane opskrbe energijom i podržavanju gospodarstva regije. +Tablica 3.UVOZ energenata prema podacima IEA-a za 2021. godinu [TJ]Ugljen Sirova nafta Struja Prirodni plin Naftni derivati Albanija3 402 -11 659 - 46 209Bosna i Hercegovina37 96729 08611 7587 97763 156Crna Gora57 -21 396 - 13 427Grčka6 842955 56827 292252 594194 141Hrvatska16 02681 38337 78682 81880 403Italija232 5862 387 425 167 630 27 811 300 510 380Malta955 - 15 11014 237116 223Portugal457 384 16434 358230 632148 614Sjeverna Makedonija3 380 -10 67512 96748 127Slovenija4 591 -30 19435 859156 559Srbija22 130106 72618 25073 70928 639Španjolska155 02623 508 00062 7061 496 250647 406 Kako je proteklih godina potrošnja energije na jugu Europe smanjena zbog recesije, dio zemalja postao je još osjetljiviji prema uvozu energije. U takvoj situaciji značajni su svi domaći izvori, od preostalih izvora ugljikovodika do razvoja obnovljivih izvora energije. Pojedine zemlje južne Europe, poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske i Bugarske, posebno su osjetljive prema uvozu plina, iako povremeno izvoze električnu energiju. Uz to, zemlje izložene dugoj recesiji, poput Hrvatske, ili financijskoj krizi, poput Grčke, bit će u posebno osjetljivom položaju.
Španjolska više ovisi o tradicionalnim ugljikovodicima (nafti i plinu) od većine svojih europskih i transatlantskih partnera. Također pati od velike ovisnosti o uvozu energije, koncentriranom uglavnom u nedemokratskim ili nestabilnim zemljama ili zemljama koje imaju nestabilnu energetsku politiku. Stoga bi nacionalni prioritet trebao biti razvoj energetske politike usmjerene na smanjenje ovisnosti o ugljikovodicima i povećanje energetske učinkovitosti. +Tablica 4.IZVOZ energenata prema podacima IEA-a za 2021. godinu [TJ]Ugljen Sirova nafta Struja Prirodni plin Naftni derivati Albanija - - 26 131 - 3 467 - - 4 331Bosna i Hercegovina -12 085 - -26 341 - -450Crna Gora -810 - -21 110 - -394Grčka -7 -3 561 -14 302 - -872 438Hrvatska - -23 253 -21 066 -2 028 -74 245Italija -75 660 -7 280 -13 756 -58 807 -1 067 150Malta - - -15 - -8 163Portugal -7 - -17 248 - -207 636Sjeverna Makedonija -13 - -2 299 - -4 328Slovenija - -7 - - -67 175Srbija -590 - -20 429 - -37 141Španjolska -18 030 - -59 484 -122 261 -812 098
Promatrajući gospodarstvo zemalja Južne Europe vrlo je lako uočiti da je uvoz energenata znatno dominantniji u odnosu na izvoz, neovisno o porijeklu izvora. U ovakvom obrascu, koji je relativno nepovoljan, postoji prostor za otkrivanje novih kapaciteta i razvoja istih u svrhu smanjenja uvoza te maksimalnog iskorištavanja vlastitih resursa ništa|mini|564x564px|Uvoz energenata ništa|mini|563x563px|Izvoz energenata
Ukupna opskrba energije Ukupna opskrba energijom svih proizvoda (goriva) jedan je od ključnih agregata u energetskim bilancama i predstavlja količinu energije potrebnu za zadovoljenje domaćih energetskih potreba. Njegovo tumačenje za pojedine proizvode (goriva) je različito i treba uzeti u obzir druge dijelove energetskih bilanci. Za sekundarne proizvode, koji se proizvode kao rezultat transformacije u srednjem bloku energetske bilance, ukupna opskrba energijom može biti negativna jer se odražava samo na trgovinu i promjene zaliha.