Sigurnosno-obavještajna agencija (skraćeno SOA) je sigurnosno-obavještajna agencija u Republici Hrvatskoj koja pokriva civilno područje sigurnosnog i obavještajnog rada u zemlji i inozemstvu (za razliku od Vojne sigurnosno-obavještajne agencije koja pokriva vojno područje sigurnosno-obavještajnog djelovanja). SOA je započela s radom 17. kolovoza 2006. godine, stupanjem na snagu Zakona o sigurnosno-obavještanom sustavu Republike Hrvatske.Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske Nastala je spajanjem dotadašnjih sigurnosnih službi – Protuobavještajne agencije (POA-e) i Obavještajne agencije (OA-e) u jednu.
Povijest Godine 1991. – 2002. Tijekom 1990-ih godina središnje tijelo za obavljanje poslova nacionalne sigurnosti bio je Ured za zaštitu ustavnog poretka (UZUP) koji je osnovan odlukom Predsjednika Republike 27. svibnja 1991. godine. UZUP je prestao s radom 21. ožujka 1993. godine kada se odlukom Predsjednika Republike osniva Ured za nacionalnu sigurnost (UNS). UNS je u zakonski okvir stavljen donošenjem Zakona o Uredu za nacionalnu sigurnost 17. svibnja 1995. godine. Ciljeve i zadaće obavještajne zajednice određivao je Stožerni odbor nacionalne sigurnosti (SONS) i Koordinacijski odbor obavještajne zajednice (KOOZ). Zadaća SONS-a bila je usmjeravanje i usklađivanje rada državnih ministarstava u obavljanju poslova nacionalne sigurnosti, dok je KOOZ bio odgovoran za provedbu zadaća dobivenih od SONS-a. Jezgru obavještajne zajednice činile su četiri službe koje su se bavile obavještajnim radom: Hrvatska izvještajna služba (HIS) Služba za zaštitu ustavnog poretka Ministarstva unutarnjih poslova RH (SZUP) Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane RH (SIS) Obavještajna uprava Glavnog stožera Oružanih snaga RH (ObU GSOSRH)
Predsjednik RH davao je smjernice za rad UNS-u i obavještajnoj zajednici RH. Predstojnik UNS-a i državni ministri određivali su zadaće službama za koje su bili odgovorni. Godišnji plan rada obavještajne zajednice pripremao je KOOZ, a sastojao se od projekata i operativnih akcija u čijoj izvedbi moraju sudjelovati dvije ili više službi. SONS je odobravao godišnji plan rada obavještajne zajednice te nadzirao njegovu izvedbu. Osim gore spomenutog UNS-a te službi, širi krug sigurnosnog sustava činile su i kriminalistička policija, vojna policija, carinska služba, financijska policija, čiji su se predstavnici mogli pozvati na sjednice KOOZ-a.
Godine 2002. – 2006. Godine 2002. Hrvatski sabor donio je Zakon o sigurnosnim službama Republike Hrvatske te Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Tim zakonom osnovane su tri sigurnosne službe:
Obavještajna agencija (OA) Protuobavještajna agencija (POA) Vojna sigurnosna agencija (VSA)
Radi ostvarivanja suradnje Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske u usmjeravanju rada sigurnosnih službi, osnovano je Vijeće za nacionalnu sigurnost, a radi operativnog usklađivanja rada sigurnosnih službi, Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost osnovan je radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosnih službi. mini|438x438px|Zastava SOA-e.
Današnji sigurnosno-obavještajni sustav Sigurnosno-obavještajni sustav u Republici Hrvatskoj reformiran je sredinom 2006. godine donošenjem Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu. Tim zakonom ustrojene su dvije sigurnosne službe: Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) te Vojna sigurnosno-obavještajna agencija (VSOA).Razvoj obavještajne zajednice u RH
Ustroj Rad u središnjici odvija se u ustrojstvenim jedinicama:
Operativa - prikupljanje podataka Analitika - obradu i analizu podataka i dokumentaciju Tehnika - posebne tehnologije, informatiku i komunikacije Unutarnji nadzor - protuobavještajnu zaštitu i nadzor Ljudski potencijali - zaposlenici, pravni i materijalno-financijski poslovi.
SOA pokriva teritorij Republike Hrvatske radom 10 regionalnih centara.
Područja rada Djelovanje SOA-e na području Republike Hrvatske usmjereno je na sprječavanje aktivnosti ili radnji koje se poduzimaju radi ugrožavanja Ustavom utvrđenog poretka, ugrožavanja sigurnosti državnih tijela, građana i nacionalnih interesa putem: terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja, obavještajne djelatnosti stranih obavještajnih službi, organizacija i pojedinaca, ekstremističkog organiziranja i djelovanja skupina i pojedinaca, ugrožavanja sigurnosti najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora, organiziranoga i gospodarskog kriminala, neovlaštenog ulaska u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela, odavanja klasificiranih podataka od čelnika i zaposlenika državnih tijela, znastvenih institucija i pravnih osoba s javnim ovlastima, drugih aktivnosti usmjerenih na ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
SOA prikuplja, analizira, obrađuje i ocjenjuje podatke političke, gospodarske, znanstveno-tehnološke i sigurnosne i prirode koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe, osobito one koji ukazuju na namjere, mogućnosti, prikrivene planove i tajna djelovanja usmjerena na ugrožavanje nacionalne sigurnosti, odnosno podatke koji su od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Proračun SOA je 2016. godine imala godišnji proračun od 324 milijuna kuna.https://www.jutarnji.hr/globus/rat-za-tajnu-sluzbu-tko-i-zasto-zeli-kontrolu-nad-700-agenata/35755/ RAT ZA TAJNU SLUŽBU Tko i zašto želi kontrolu nad 700 agenata] Proračun za 2020. godinu je planiran na razini od 414 milijuna kuna.Ovo su najveći dobitnici i gubitnici Marićevog proračuna za 2020. tportal.hr Proračun za 2023. godinu iznosi eura.{Citiranje weba|title=SOA - Vijesti|url=https://www.soa.hr/hr/vijesti/|access-date=2023-02-05|website=www.soa.hr}}
Ravnatelji RavnateljRazdoblje Tomislav Karamarko 2006. – 2008. Josip Buljević 2008. – 2012. Dragan Lozančić 2012. – 2016. Daniel Markić 2016. -
Poveznice Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj Vojna sigurnosno-obavještajna agencija
Izvori
Vanjske poveznice Službene stranice SOA-e
Kategorija:Sigurnosno-obavještajne službe Kategorija:Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj