Regularna velika loža Belgije (fran. Grande Loge Régulière de Belgique; nizo. Reguliere Grootloge van België) je regularna slobodnozidarska velika loža u Belgiji. Osnovana je 1979. godine.
Povijest Veliku ložu Belgije osnovalo je 1959. godine pet masonskih loža izdvojenih iz Velikog orijenta Belgije (osnovan 1833.) koje su težile regularnosti. Sa sobom su povukli i Vrhovno vijeće za Belgiju. Velika loža Belgije je priznata kao regularna velika loža 1965. godine od Ujedinjene velike lože Engleske. U prvih 20 godina rada osnovali su sedam loža, a među njima i dvije u Bruxellesu, "Unija" (1962.) i "Tri prstena" (1975.), dvije u Waterloou, "Markiz od Gagesa" (1977.) i "Tri cigle" (1979.), kao i Ložu "Salomonovi učenici" (1968.) u Leuven, "Budućnost i nada" (1972.) u Charlerou i Ložu "Wijngaerdenranck" (1973.) u Aarschotu.
Loža "Vitez Ramsay" je osnovana 1964. godine u Saint-Germain-en-Laye (Île-de-France) pod zaštitom Nacionalne velike lože Francuske da bi se već 1967. preselila u Maubeuge (Hauts-de-France). Loža se ponovo seli i to 1970. godine u Bruxelles kada prelazi i pod zaštitu Velike lože Belgije. Godine 1978. se ponovo seli, sada u Waterloo.
Velika loža Belgije je 1979. godine izgubila priznanje regularnosti od Ujedinjene velike lože Engleske, Velike lože Škotske, Velike lože Irske i drugih velikih loža. Nakon toga spomenutih devet loža s 333 člana pod zaštitom Velike lože Belgije se izdvajaju te 15. lipnja 1979. godine formiraju Regularnu veliku ložu Belgije. Sa sobom su povukli i Vrhovno vijeće za Belgiju. Novouspostavljena velika loža do kraja 1979. godine osniva još tri lože, dvije u Bruxellesu ("Savršeno prijateljstvo" br. 11 i "Ivan Ruysbroeck" br. 12) te Ložu "Dugi trg" br. 10 u Charlerou.
Tijekom 1980-ih osnovano je 11 novih loža. U Bruxelles su 1980. godine osnovane dvije lože, "Cedar" i "Godfrey de Saint-Omer". Iste godine su osnovane još četri lože: "Vjernost" u Gentu, "Akacija" u Kortrijku, "Drevne dužnosti" u Antwerpenu i "François-Charles de Velbrück" u Liègu. Godine 1982. osnovane su dvije lože, "Konstantna vjernost" u Mechelenu (Pokrajina Antwerpen) i "Savršeno bratstvo" u Monsu. Druga loža u Antwerpenu, Loža "Eendracht 1764.", osnovana je 1985. godine. Loža "Zlatno runo" je osnovana 1988. godine u Vilvoordeu (Flamanski Brabant). Godine 1989. osnovana je Loža "Svjetlost Ardena" u Ferrièresu (Pokrajina Liège) dok se Loža "Vitez Ramsay" vratila u Bruxelles.
Tijekom 1990-ih osnovano je 13 novih loža. Godine 1990. osnovana je Loža "Sambre i Meuse" u Namuru. Sljedeće godine, 1991., osnovane su tri lože: "Uvijek vjerni" u Charleroiju, "Vjera i ljubav" u Gentu te "Sveti Ivan od dina" u Koksijdeu (Zapadna Flandrija). U 1993. godini osnovane su dvije lože, "Karlo Lorenski" u Nivellesu (Valonski Brabant) i istraživačka Loža "Masonska umjetnost" u Bruxellesu. Loža "Eendracht 1764." osnovana je 1995. godine u Bruggeu, iste godine kada i Loža "Sunce" u Antwerpenu te Loža "Atanor" u Gentu. Godine 1997. osnovane su dvije lože: "Pitagora" u Antwerpenu koja radi na grčkom jeziku i Loža "Putovanje na istok" u Bruxellesu koja radi na njemačkom jeziku. Posljednje dvije lože osnovane tijekom 1990-ih su Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" u Arlonu (belgijska Pokrajina Luxembourg) i Loža "Orao s Patmosa" u Tournaiju (Pokrajina Hainaut), obje 1998. godine.
Tijekom 2000-ih osnovano je deset novih loža. U 2000. godini osnovane su lože "Sedam stupova" u Liègeu i "Euklid" u Gentu. Godine 2001. osnovane su lože "Pod Hermesovim plaštom" u Bruxellesu i St-Jan aan 't Veer 41 u Stokkemu. Sljedeće lože osnovane su 2005. godine: "Iris" u Liègeu, "Aurora" u Oudenaardeu (Istočna Flandrija) i "Delta Collinesa" u Flobecqu (Pokrajina Hainaut). U 2007. godini osnovana je Loža "Vernesovo kamenje" u Péruwelzu (Pokrajina Hainaut), a 2008. godine Loža "Zlatna mamuza", druga u Namuru. Posljednja loža osnovana u ovom razdoblju je "Svjetlost i bratstvo" u Charleroiju 2009. godine.
Tijekom 2010-ih osnovano je 14 novih loža. Godine 2010. osnovane su lože "Sveti Ivan u ter Heideu" u Turnhoutu (Pokrajina Antwerpen), "Spinoza" u Oostendeu (Zapadna Flandrija), "Pravi prijatelji" u Retinneu (Pokrajina Liège) te "William Preston – Ekvinocij" u Genappeu (Valonski Brabant). Godine 2011. osnovana je Loža "Zrno pšenice" u Hasseltu, dok su 2012. godine u Bruxellesu osnovane dvije lože: "Anatolija" koja radi na turskom jeziku i "Astraea" br. 0. U 2013. godini osnovane su lože "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" u Ploegsteertu (Pokrajina Hainaut) i "Spokoj" u Péruwelzu. Godine 2014. u Bruxellesu osnovana je Loža "Europa" koja je dio lanca istoimenih loža. Loža "Diskretni Carski" osnovana je 2016. godine u Aalstu (Istočna Flandrija), "Atena" je osnovana 2017. godine u Louvain-la-Neuve (Valonski Brabant), a "Ryckevelde" i "Sveti Ivan od bedema" osnovane su 2018. godine u Dammeu (Zapadna Flandrija) i Bincheu (Pokrajina Hainaut).
U 2020-im, nakon pandemije koronavirusa, osnovane su dvije lože. U Tienenu (Flamanski Brabant) je 2022. osnovana Loža "Jacob van Gobertingen", dok je 2024. godine u Bincheu (Pokrajina Hainaut) osnovana Loža "Sveti Ivan Krstitelj", treća loža u Belgiji koja radi na engleskom jeziku.
Ustroj Sjedište Regularne velike lože Belgije je u Bruxellesu. Velika loža ima svoj časopis, Acta Macionica.
Lože
U 2026. godini pod okriljem ove velike lože rade 62 lože. Mogu se rasporediti prema Belgijskim regijama: 26 loža u Valoniji (Valonska regija), od kojih je 13 u Pokrajini Hainaut (četiri u Charleroju, po dvije u Bincheu, Monsu, Péruwelzu te po jedna u Tournaiju, Flobecqu i Ploegsteertu), po pet loža je u Valonskom Brabantu (dvije u Waterloou te po jedna u Louvain-la-Neuveu, Nivellesu i Genappeu) i Pokrajini Liège (tri u Liègu i jedna u Retinneu i Forrièresu), dvije su u Pokrajini Namur (obje u Namuru), a u Pokrajini Luxembourg je jedna loža (Arlon). 23 lože u Flandriji (Flamanska regija), od kojih je po šest u Pokrajini Antwerpen (četiri u Antwerpenu te po jedna u Turnhoutu i Mechelenu) i Istočnoj Flandriji (četiri u Gentu te po jedna u Aalstu i Oudenaardeu), pet loža je u Zapadnoj Flandriji (Brugge, Damme, Koksijde, Kortrijk i Oostende), četiri lože su u Flamanskom Brabantu (Aarschot, Leuven, Tienen i Vilvoorde) a dvije su u Limburgu (Hasselt i Stokkem). 13 loža u Bruxellesu (Regija glavnoga grada Bruxellesa).
Na francuskom jeziku rade 33 lože, devet od 13 loža u Bruxellesu i 24 od 26 loža u Valoniji: Loža "Astraea" (Loge Astraea) br. 0, Bruxelles – nosi naziv po Astraeji, djevičanskoj božici pravde u grčkoj mitologiji. Loža "Unija" (Loge L'Union) br. 1, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Budućnost i nada" (Loge L'Avenir et l'Espérance) br. 5, Charleroi – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Tri prstena" (Loge Les Trois Anneaux) br. 7, Bruxelles – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Markiz od Gagesa" (Loge Le Marquis de Gages) br. 8, Waterloo – nosi naziv po François Bonaventure Joseph du Mont, utemeljitelju organiziranog slobodnog zidarstva 1770. godine u tadašnjoj Nizozemskoj; osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Tri cigle" (Loge Les Trois Briques) br. 9, Waterloo – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Dugi trg" (Loge Le Carré Long) br. 10, Charleroi Loža "Savršeno prijateljstvo" (Loge La Parfaite Amitié) br. 11, Bruxelles Loža "François-Charles de Velbrück" (Loge François-Charles de Velbrück) br. 16, Liège – nosi naziv po François-Charlesu de Velbrücku, knezu-biskupu Liègea u 18. stoljeću. Loža "Cedar" (Loge Le Cèdre) br. 17, Bruxelles – nosi naziv po crnogoričnom stablu cedar. Loža "Godfrey de Saint-Omer" (Loge Geoffroi de Saint Omer) br. 18, Bruxelles – nosi naziv po flamanskom vitezu Godfreyju de Saint-Omeru, suosnivaču Reda vitezova templara. Loža "Savršeno bratstvo" (Loge La Parfaite Fraternité) br. 20, Mons Loža "Svjetlost Ardena" (Loge La Lumière des Ardennes) br. 24, Ferrières – nosi naziv po Ardeniju, području u zapadnoj Europi. Loža "Sambre i Meuse" (Loge Sambre et Meuse) br. 25, Namur – nosi naziv po rijekama Sambre i Meuse na čijem se ušću nalazi grad Namur. Loža "Uvijek vjerni" (Loge Semper Fidelis) br. 26, Charleroi Loža "Karlo Lorenski" (Loge Charles de Lorraine) br. 29, Nivelles – nosi naziv po francuskom kardinalu Karlu Lorenskom. Loža "Masonska umjetnost" (Loge Ars Macionica) br. 30, Bruxelles – istraživačka loža Loža "Sv. Žan svjetlo Lorensko" (Loge Saint-Jean Lumière de Lorraine) br. 36, Arlon – nosi naziv po francuskom kardinalu Žanu Lorenskom. Loža "Orao s Patmosa" (Loge L'Aigle de Patmos) br. 37, Tournai – nosi naziv po nadimku sv. Ivana Evanđeliste. Loža "Sedam stupova" (Loge Les Sept Piliers) br. 38, Liège Loža "Pod Hermesovim plaštom" (Loge Sous le Voile d'Hermès) br. 40, Bruxelles – nosi naziv po Hermesu Trismegistosu. Loža "Iris" (Loge Iris) br. 42, Liège – nosi naziv po latinskom nazivu za cvijet perunika koji je simbol grada Liègea. Loža "Delta Collinesa" (Loge Le Delta des Collines) br. 45, Flobecq – nosi naziv po Collinesu, području u pokrajini Hainaut. Loža "Vernesovo kamenje" (Loge Les Pierres des Vernes) br. 46, Péruwelz Loža "Zlatna mamuza" (Loge L'Éperon d'Or) br. 47, Namur – nosi naziv po jahačkoj opremi mamuzama. Loža "Svjetlost i bratstvo" (Loge Lumière et Fraternité) br. 48, Charleroi Loža "Pravi prijatelji" (Loge Les Vrais Amis) br. 51, Retinne Loža "William Preston – Ekvinocij" (Loge William Preston – Equinoxe) br. 52, Genappe – nosi naziv po škotskom masonu Williamu Prestonu te ravnodnevici, astronomskom trenutku. Loža "Graditelji tihih gradova u Flandrijskim poljima" (Loge Builders of the Silent Cities in Flanders Fields) br. 55, Ploegsteert – nosi naziv po Loži "Graditelji tihih gradova" (Builders of The Silent Cities Lodge) br. 4948 iz Londona. Loža "Spokoj" (Loge Sérénité) br. 56, Péruwelz Loža "Europa" (Loge Europa) br. 57, Bruxelles – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi. Loža "Atena" (Loge Athena) br. 59, Louvain-la-Neuve – nosi naziv po Ateni, božici mudrosti u grčkoj mitologiji. Loža "Sveti Ivan od bedema" (Loge Saint Jean des Remparts) br. 61, Binche
Na nizozemskom jeziku rade 23 lože, jedna od 13 loža u Bruxellesu i 22 od 23 lože u Flandriji: Loža "Salomonovi učenici" (fran. Loge Les Disciples de Salomon) br. 2, Leuven – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Wijngaerdenranck" (Loge De Wijngaerdenranck) br. 6, Aarschot – osnovana je pod zaštitom Velike lože Belgije. Loža "Ivan Ruysbroeck" (Loge Jan van Ruysbroeck) br. 12, Brussels – nosi naziv po blaženom Ivanu Ruysbroecku. Loža "Vjernost" (fran. Loge La Fidélité ) br. 13, Gent Loža "Akacija" (Loge Acacia) br. 14, Kortrijk – nosi naziv po biljci akacija. Loža "Drevne dužnosti" (Loge De Oude Plichten) br. 15, Antwerpen Loža "Konstantna vjernost" (fran. Loge La Constante Fidélité) br. 19, Mechelen Loža "Eendracht 1764." (Loge De Eendraght 1764) br. 22, Antwerpen – nosi naziv po nizozemskoj škuni Eendraght. Loža "Zlatno runo" (Loge Het Gulden Vlies) br. 23, Vilvoorde – nosi naziv po Zlatnom runu iz grčke mitologije. Loža "Vjera i ljubav" (Loge Fides et Amor) br. 27, Gent Loža "Sveti Ivan od dina" (Loge Sint-Jan ter Duinen) br. 28, Koksijde Loža "Savršena jednakost 1765." (fran. Loge La Parfaite Egalité 1765) br. 31, Brugge Loža "Atanor" (Loge Athanor) br. 32, Gent – nosi naziv po atanoru, peći u alkemiji. Loža "Sunce" (Loge De Zon) br. 34, Antwerpen – nosi naziv po Suncu, zvijezdi u centru našeg Sunčevog sustava. Loža "Euklid" (Loge Euclides) br. 39, Gent – nosi naziv po antičkom grčkom matematičaru Euklidu. Loža "Sveti Ivan u 't Veeru" (Loge St-Jan aan 't Veer) br. 41, Stokkem Loža "Aurora" (Loge Aurora) br. 44, Oudenaarde – nosi naziv po drugom nazivu za polarnu svjetlost. Loža "Sveti Ivan u ter Heideu" (Loge Sint-Jan ter Heide) br. 49, Turnhout