Josip Brunšmid (Vinkovci, 10. veljače 1858. – Zagreb, 29. listopada 1929.), bio je hrvatski arheolog, numizmatičar i muzealac.
Životopis Studirao povijest i zemljopis na Sveučilištu u Beču, gdje je pohađao i Arheološko-epigrafički seminar (O. Benndorf i dr.). Dok je službovao kao gimnazijski profesor u Vinkovcima (1882.–1892.) prikupio je vrijednu arheološku i numizmatičku zbirku, koju je poslije poklonio Arheološkomu muzeju u Zagrebu. Godine 1892. otišao na arheološko usavršavanje u Beč, gdje je 1893. doktorirao iz povijesti grčkih kolonija u Dalmaciji. Nakon povratka u Zagreb postao je kustosom (1893.) te ravnateljem (1895.) Arheološkog odjela Narodnog muzeja. Prvi je profesor arheologije na Zagrebačkom sveučilištu (1896.).
Pokrenuo novu seriju Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva, koju je uređivao 1895.–1919. g. i u njoj objelodanio većinu svojih radova.
Bavio se prapovijesnim razdobljima, antikom, klasičnom i srednjovjekovnom arheologijom te numizmatikom; iskapao japodske nekropole, istraživao grčke i rimske spomenike i natpise te o njima napisao kapitalno djelo "Natpisi i novci grčkih gradova u Dalmaciji" (Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens, 1898.). Uredio je Numizmatičku zbirku Arheološkoga muzeja u Zagrebu (oko 77 000 novčića iz različitih razdoblja), obradio 40 skupnih nalaza novaca, pisao o kamenim spomenicima Hrvatskoga narodnog muzeja u Zagrebu.
Istraživao je nalaze seobe naroda (gotske, gepidske, langobardske). Arheološka iskapanja starohrvatske nekropole u Bijelom Brdu kraj Osijeka objelodanila su postojanje ranosrednjovjekovne kulture koju je Brunšmid nazvao bjelobrdskom. Ta i druga istraživanja (Kloštar Podravski, Veliki Bukovac, Svinjarevci, Slakovci) imaju temeljnu važnost za srednjovjekovnu arheologiju.
Bio je dopisni član JAZU od 1899. te drugih strukovnih udruga u Beču i Pragu.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Hrvatski arheolozi Kategorija:Životopisi, Vinkovci