mini|300px|John Strudwick: Zlatna nit, ulje na platnu, 1885., prikaz Mojri
Moire ili Mojre (grč. Moírai) božice su sudbine, usuda, tri sestre Suđenice, tri kćeri Zeusa i Temide ili Nikte, a neki izvori tvrde - Ananke. Njihov su pandan u rimskoj mitologiji Parke, a u nordijskoj Norne.
Etimologija
Grčka riječ značila je dio, a proširivanjem značenja počela je označivati dio sudbine ili života. Tako su Suđenice dobile svoje grčko ime - Mojre.
Karakteristike
Isprva su bile prikazivane kao jedna božica - Homer u Ilijadi govori o jednoj Mojri, a opet i o više njih. U Odiseji spominje Klothes, Kloto.
Opisivane su kao hladne, bezosjećajne, bezdušne i nemilosrdne. Često su prikazivane starim i oronulim ženama, iako je Laheza prelijepa. Bez obzira na loš glas, bile su štovane kao božice. Mladenke su im žrtvovale uvojke svoje kose i zaklinjale se u njihovo ime. Moguće je da su izvorno bile boginje rođenja.
Mitologija
Suđenice su držale nit života, a i bogovi su ih se bojali - delfijska proročica rekla je da je i Zeus pod njihovom moći. Protiv Mojra čovjek je bio nemoćan, a isto tako njima su podređeni bogovi, jer "i nad njima vlada sudbina". Suđenice su se pojavljivale prve tri noći djetetova života da bi odredile kakav će taj život biti. Imale su najveću moć u Helena.
Klota Klotho (grč. = "predilica") Započinje presti nit života, tj. određuje rođenje. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Nona.
Laheza Lahesis (grč. = "raspoređivač") Prede nit, tj. čuva život. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Decima.
Atropa Atropos (grč. = "neumoljiv, neizbježan") ili Aisa Kida nit, određuje smrt. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Morta.
Literatura
Homer: Ilijada Homer: Odiseja Burkert, Walter: Greek Religion, Harvard University Press, Cambridge, 1985. Graves, Robert: Grčki mitovi, CID, Zagreb, 2003. Kerényi, Károly: The Gods of the Greeks, Thames & Hudson, New York/London, 1951.
Poveznice
Suđenice Parke Norne
Vanjske poveznice
Mojre u klasičnoj literaturi i umjetnosti
Kategorija:Grčki bogovi