ShUM ili SchUM (hebrejski: שו״ם ili שו״מ) je naziv za udruženje koje su u srednjem vijeku formirale židovske zajednice gradova Speyera, Wormsa i Mainza u Gornjorajsnkoj ravnici. Od 12. stoljeća hebrejski izvori te zajednice nazivaju kehillah (קְהִלָּה, tj. zajednica) ili čak ḳehillah ḳedoschah („sveta zajednica”) gradova Spira (Speyer), Warmaisa (Worms) i Magenza (Mainz), za koju su koristili akronime hebrejskih početnih slova srednjovjekovnih imena ovih triju gradova: Šin (שין) za Speyer, Vav (וו) za Worms i Mem (מם) za Mainz. mini|lijevo|Pokolj Židova u Metzu tijekom Prve križarske vojne 1095., Auguste Migette, 19. st. ShUM, sa središtem u Mainzu, postao je poseban savez koji je naglasio njegov istaknuti položaj u Aškenazu (hebrejski אַשְׁכְּנַז, naziv koji su rabinski europski Židovi od 11. st. koristili za „Njemačku”). Udruženje je utjecalo na arhitekturu sinagoga i mikvaota (mikva, ritualna kupelj); duboko je oblikovalo kulturu, vjerske pokrete i halahsku (pravni dio židovske tradicije) jurisprudenciju srednjoeuropske i istočnoeuropske židovske dijaspore. Zbog toga su kulturni spomenici ShUM gradova upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 2021. god.ShUM Sites of Speyer, Worms and Mainz na službenim stranicama UNESCO-a Posjećeno 28. lipnja 2025.
Povijest mini|lijevo|Sinagoga u Wormsu, muška zgrada mini|Speyer Judenhof, vanjski zid. Do danas sinagoge, židovska groblja i ritualne kupelji, zajedno s vjerskom tradicijom, svjedoče o golemoj važnosti gradova ShUM-a. Ugled zajednice ostao je nepokolebljiv u židovskom svijetu od srednjeg vijeka, usprkos neprestanim progonima i pokoljim; kao što su bili „Rajnski masakri” 1096. god. kada su rulje francuskih i njemačkih križara predvođene Petrom Pustinjakom opustošile su židovske zajednice u Speyeru, Wormsu i Mainzu. ShUM gradovi su obnovili svoje djelovanje tijekom zaštite Rimsko-njemačkih careva od 12. do 18. stoljeća, te stjecanja građanskih sloboda poslije Napoleona i postupne židovske emancipacije u drugoj polovici 19. st. Nakon procvata u Weimarskoj Republici slijedio je Holokausta u Nacističkoj Njemačkoj kada je Nacistička diktatura gotovo potpuno uništila židovski život i skoro 1000 godina staru židovsku tradiciju u Porajnju. Počevši od 1933. godine, mnogi Židovi su emigrirali i napuštali gradove ShUM-a. Oni koji su ostali u svom rodnom gradu ili koji nisu imali šanse za bijeg zbog ekonomskih teškoća, deportirani su počevši od 1942. godine, a većina je ubijenaAnnelore i Karl Schlösser, „Nitko nije pošteđen. Progon Židova u Wormsu, 1933. – 1945.”, Gradski arhiv Wormsa, Worms 1987. (worms.de arhivirano 27. srpnja 2021.) [PDF]; 7,3 MB Posjećeno 28. lipnja 2025.
Kulturni spomenici
mini|Model monumentalne mikve u Speyeru, djelo Otta Martina iz 1911., Muzej SchPIRA u Judenhofu u Speyeru Kulturni spomenici ShUM gradova opipljivo odražavaju ranu pojavu prepoznatljivih aškenaskih običaja te razvoj i obrazac naseljavanja zajednica ShUM, posebno između 11. i 14. stoljeća. Njihove zgrade poslužile su kao prototipovi za kasnije židovske zajednice i vjerske objekte, kao i groblja u Europi. Sačuvani spomenici su: Speyerski židovski dvor sa strukturama sinagoge i ženske shule (jidiš za „sinagogu”), arheološkim ostacima ješive (vjerske škole), dvorištem i još uvijek netaknutom podzemnom mikvom (ritualnom kupeljom), koja je zadržala svoju visoku arhitektonsku i građevinsku kvalitetu. Kompleks sinagoge Worms je poslijeratna rekonstrukcija na mjestu sinagoge iz 12. stoljeća i ženske sinagoge iz 13. stoljeća, a uključuje i zajedničku dvoranu (Rašijeva kuća) i monumentalnu mikvu iz 12. stoljeća, te Staro židovsko groblje u Wormsu. Staro židovsko groblje u Mainzu.
Izvori
Literatura Steffen Kaltwasser, Židovsko dvorište u Speyeru u svjetlu keramičkih nalaza. U: Opća uprava za kulturnu baštinu Porajnje-Falačka (ur.), Zajednice SchUM-a Speyer – Worms – Mainz, Na putu do svjetske baštine, Schnell & Steiner, Regensburg 2013., ISBN 978-3-7954-2594-4, str. 77.–92.
Vanjske poveznice Shumstaedte, gradovi na Rajni Židovska baština za svijet – schumstaedte.de
Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj Kategorija:Judaizam