Granica Čada i Nigera duga je 1.196 km i proteže se od tromeđe s Libijom na sjeveru do tromeđe s Nigerijom na jugu.
Opis Obrub se sastoji od niza uglavnom ravnih linija. Sjeverni dio granice počinje u blizini planina Tibesti na libijskoj tromeđi i nastavlja se otprilike prema jugoistoku; granica ovdje presijeca masiv d'Afafi i Erg Bilma. Srednji dio granice blago se naginje prema jugozapadu, a južni dio nastavlja u mnogo izraženijem smjeru jugozapada do jezera Čad, nakon čega ravna crta koja skreće prema jugoistoku povezuje granicu s nigerijskom tromeđom. Većina granice leži unutar pustinje Sahare, a južniji dijelovi leže unutar Sahela. Pogranično područje vrlo je rijetko naseljeno, u njegovoj neposrednoj blizini nema gradova ni sela.
Povijest mini|desno|300px|Karta granice Čada i Nigera Granica se prvi put pojavila tijekom borbe za Afriku, razdoblja intenzivnog natjecanja između europskih sila krajem 19. stoljeća za teritorij i utjecaj u Africi. Proces je kulminirao na Berlinskoj konferenciji 1884., na kojoj su se neke europske nacije složile oko svojih teritorijalnih zahtjeva i budućih pravila angažmana. Kao rezultat ovoga Francuska je stekla kontrolu nad gornjom dolinom rijeke Niger (otprilike ekvivalentno područjima modernog Malija i Nigera), kao i zemljama koje je istražio Pierre Savorgnan de Brazza za Francusku u središnjoj Africi (otprilike ekvivalentno današnjem Gabonu i Kongo-Brazzaville). Iz tih baza Francuzi su istraživali dalje u unutrašnjost, na kraju povezujući dva područja nakon ekspedicija u travnju 1900. koje su se susrele u Koussériju na krajnjem sjeveru modernog Kameruna. Ovim novoosvojenim regijama u početku se upravljalo kao vojnim teritorijima, a dva su područja kasnije organizirana u savezne kolonije Francuske Zapadne Afrike (Afrique occidentale française, skraćeno AOF) i Francuske Ekvatorijalne Afrike (Afrique équatoriale française, AEF), granice između dva entiteta koji su moderna granica Čada i Nigera. Točno poravnanje granice utvrđeno je kasnije: južni dio je demarkiran do 16. paralele sjeverno u veljači 1912. nakon konvencije koju su potpisali zapovjednici vojnih teritorija Čada i Nigera, a koja je dodatno modificirana nakon procjena na terenu 1939. Dana 18. ožujka 1931. sjeverni segment granice dobio je svoj moderni oblik potpisivanjem Memoranduma br. 2268, što je rezultiralo prijenosom planina Tibesti iz AOF-a u AEF (tj. iz Nigera u Čad).
Kako je pokret za dekolonizaciju rastao u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, Francuska je postupno dodjeljivala više političkih prava i zastupljenosti konstitutivnim teritorijima dviju federacija, što je kulminiralo dodjeljivanjem široke unutarnje autonomije svakoj koloniji 1958. u okviru Francuske zajednice. Konačno, u kolovozu 1960., i Čad i Niger dobili su punu neovisnost, a njihova međusobna granica postala je međunarodna granica između dviju neovisnih država.
Posljednjih godina granica je ponovno dobila pozornost zbog porasta kretanja izbjeglica i migranata, od kojih su neke organizirali profesionalni krijumčari ljudi. Situacija se pogoršala nakon otkrića zlata u regiji Tibesti u Čadu krajem 2000-ih - početkom 2010., što je izazvalo veliki priljev ljudi u to područje. Dana 9. lipnja 2018. sukob između osumnjičenih krijumčara ljudi i nigerijske vojske rezultirao je smrću dva nigerijska vojnika. Krajnji jug pograničnog područja pogođen je kretanjima izbjeglica uzrokovanim tekućom pobunom Boko Harama u susjednoj Nigeriji.
Granični prijelazi Postoje cestovni granični prijelazi koji povezuju N'guigmi u Nigeru s čadskim gradovima Nokou i Rig Rig. Međutim, neasfaltirana ruta je izuzetno gruba i podložna razbojništvu;Geels, Jolijn, (2006) Bradt Travel Guide - Niger, pgs. 229-31 većina vlada trećih strana obeshrabruje putovanja u ovoj regiji.
Izvori
Kategorija:Državne granice