Valencia (), prije poznato kao Tacarigua, je jezero unutar saveznih Carabobo i Aragua u sjevernoj Venezueli.
Geografija Valencia je treće najveće jezero u Venezueli, nakon jezera Maracaibo i akumulacijskog jezera Guri.
Jezero se nalazi u jednoj od dolina Aragua, između paralelnih podgorja Serranía del Interior u Cordillera de la Costa Central, venezuelskog sustava obalnih lanaca.
Endoreično jezero ima prirodnu razinu ispuštanja na 427 m nadmorske visine; razina vode pala je ispod te visine prije otprilike 250 godina. Njegova površinska razina trenutno je 410 m nadmorske visine. Dugo je oko 30 km, a površina mu je . Maksimalna dubina je 39 m, a prosječna 18 m. Jezero ima nekoliko malih otoka, od kojih su neki naseljeni.
Površina slijeva jezera iznosi . Najvažnija rijeka koja se ulijeva u jezero je Aragua, a druge važnije rijeke u slijevu su El Limón, Guacara, Güigüe, Mariara i Turmero, koje teku kroz ili blizu svojih gradova, El Limón, Guacara, Güigüe, Mariara i Turmero.
Povijest Jezero je nastalo prije otprilike 2-3 milijuna godina zbog rasjedanja i naknadnog pregrađivanja rijeke Cabriales. Jezero je bilo potpuno suho tijekom nekoliko odvojenih razdoblja svoje geološke povijesti.
Alexander von Humboldt posjetio je jezero 1800. godine. Dokumentirao je negativan utjecaj obrade zemlje od strane okolnog stanovništva na ekosustav. Krčenje šuma i preusmjeravanje vode za navodnjavanje doveli su do isušivanja jezera Valencia dramatičnim smanjenjem razine vode. Jezero Valencia je mjesto gdje je Humboldt razvio svoju koncepciju antropogenih klimatskih promjena. Kasnije je napisao:Kada se šume unište, kao što se to događa svugdje u Americi od strane europskih plantažera, zbog nerazumnih oborina, izvori se potpuno isuše ili postanu manje obilni. Korita rijeka koja ostaju suha tijekom dijela godine pretvaraju se u bujice kad god na visinama padnu velike kiše. Travnjak i mahovina nestaju iz grmlja na obroncima planina, vode koje padaju u kiši više nisu ometane u svom toku: i umjesto da polako povećavaju razinu rijeka progresivnim filtriranjem, one tijekom jakih pljuskova brazdaju obronke brda, nanose rastresito tlo i stvaraju one iznenadne poplave koje pustoše zemlju.Od 1976. godine, razina vode u jezeru Valencia porasla je zbog preusmjeravanja vode iz susjednih drenažnih bazena - trenutno djeluje kao rezervoar za okolna urbana središta (kao što su Maracay i Valencia).
Ekologija Jezero pati od cvjetanja algi uzrokovanog stalnim dotokom netretiranih otpadnih voda s okolnog urbanog, poljoprivrednog i industrijskog zemljišta. To doprinosi kontinuiranoj eutrofikaciji, kontaminaciji i salinizaciji jezera.
Unatoč slikovitom položaju između Cordillera de la Costa na sjeveru i Serrania del Interior na jugu, loša kvaliteta vode u jezeru Valencia ograničava mogućnosti za turizam i rekreacijske aktivnosti. Zbog zagađenja i drugih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, gotovo 60% autohtonih vrsta riba u jezeru izgubljeno je između 1960. i 1990.López-Rojas, H., and A. L. Bonilla-Rivero (2000) Anthropogenically induced fish diversity reduction in Lake Valencia Basin, Venezuela. Biodiversity & Conservation 9(6): 757–765 Među ribama u jezeru je i dijamantna tetra, koja se obično drži u akvarijima, dok su dvije vrste soma, Lithogenes valencia i Pimelodella tapatapae, u potpunosti endemske za slijev jezera.Hales, J., and P. Petry (2013). Orinoco High Andes . Freshwater Ecoregions of the World. Retrieved 5 March 2013
Opisan je program čišćenja jezera financiran od strane IDB-aLansdell. M., and Carbonell, L.M. (1991) ′′ Wastewater Treatment and Reuse Aspects of Lake Valencia ′′Wat. Sci. Technol. vol. 24 Nº 9 pp 19-30 zajedno s informacijama o onečišćenju, mogućnostima ponovne upotrebe i infrastrukturi za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, koja je instalirana između 1991. i 2002. godine.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Jezera u Venezueli