-<noinclude>
Ivan I. Zrinski (Zrin(?), oko 1510(?) – Vinodol kod Hrastovice, 19. svibnja 1541.), hrvatski velikaš i vojskovođa, borac protiv Osmanlija. Bio je pripadnik roda knezova Zrinskih, jedan od braće (uz Jurja III. i Petra III.) sigetskog junaka Nikole IV. Šubića Zrinskog.Bez premca najslavniji ratnički lik u hrvatskoj povijesti vecernji.hr
Životopis Knez Ivan I. Zrinski rođen je početkom 16. stoljeća, oko 1510. godine, najvjerojatnije u utvrdi Zrin, kao jedan od šestero djece hrvatskog kneza Nikole III. Zrinskog i njegove supruge Jelene Karlović Krbavske, među kojima četiri sina i dvije kćeri. Prema nekim izvorima Ivan je bio stariji brat kasnijeg branitelja Sigeta Nikole. U raspoloživim izvorima nema puno podataka o njegovim mlađim danima. Zna se da je s bratom Nikolom podržavao oca i ujaka, kneza Ivana Torkvata Karlovića Krbavskog, u Cetingradskom izboru Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatskoga kralja 1527. godine, te i nakon toga iskazivao odanost prema moćnoj habsburškoj dinastiji, što je omogućilo jačanje statusa Zrinskih i održavanje obrambenog sustava na granici prema osmanskim okupiranim područjima. Jedno vrijeme nastojao je s Osmanlijama održavati kakvo-takvo primirje na granici pa je pristao plaćati im godišnji danak i tolerirati njihov prolazak kroz svoje posjede.
Nakon jednog većeg prodora Osmanlija u Pounje braća Ivan i Nikola su sa svojom vojnom postrojbom pružili otpor. Od tada započinje razdoblje jake otvorene borbe između Zrinskih i osmanskih osvajača. Za svoje zasluge u borbi protiv Osmanlija braća su od kralja Ferdinanda dobili povelje za nove posjede, među kojima su bili Kostajnica, Ozalj, Medvedgrad i Čakovec, kao i područje Vranskog priorata. Vranski priorat su braća preuzeli 1941. godine na temelju darovnice koju im je kralj izdao početkom te godine.
U ljeto godine 1539. Ivan je s bratom Nikolom sudjelovao u likvidiranju odbjeglog habsburškog vojskovođe Ivana Kacianera, kojeg je kralj Ferdinand, zbog njegovih vojnih neuspjeha i neovlaštenih pregovora s Turcima, dao utamničiti, ali je on ubrzo pobjegao iz tamnice. Nakon što je dugo uspješno izbjegavao ponovno uhićenje, Kacianer je završio kod braće Zrinski, a oni su ga, pokazujući tako odanost kralju Ferdinandu, umorili na svom posjedu u Kostajnici.
Godine 1540., kad je velika osmanska vojska (oko ljudi) upala u Pounje i napala Kostajnicu i Zrin, knez Ivan je iz svoje utvrde Gvozdansko zatražio pomoć od habsburških vojnih zapovjednika. Cijelo je Pounje tada postalo ratno poprište, a općem metežu je pridonio i sukob Zrinskih sa zagrebačkim biskupom Šimunom Erdődyjem. U tom sukobu Ivan Zrinski smrtno je stradao dok je sa svojim postrojbama 1541. godine opsjedao biskupovu utvrdu Vinodol kod Hrastovice.
Vidi još Obiteljsko stablo knezova Zrinskih Pedalj grad Utvrda Komogovina
Izvori
Vanjske poveznice Ivan I. Zrinski u rodoslovlju obitelji Zrinski
Kategorija:Zrinski Kategorija:Hrvatsko plemstvo Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.) Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.) Kategorija:Životopisi, Banovina