Potres na Guadeloupeu 1843. pogodio je 8. veljače u 10:37 po lokalnom vremenu otočje Gvadalupa u Malim Antilima. Procijenjena magnituda (skala nije navedena) iznosila je 8,5, što ga čini najjačim zabilježenim potresom na Karibima i maksimalnim percipiranim intenzitetom podrhtavanja od IX na Mercallijevoj ljestvici intenziteta. Potres se osjetio diljem Kariba, sve do New Yorka. Poginulo je oko 1500 do 5000 ljudi.
Tektonski postav Mali Antili su otočni luk formiran iznad konvergentne granice ploča gdje se Sjevernoamerička ploča podvlači ispod Karipske ploče brzinom od oko 2 cm godišnje. Povijesni potresi u ovoj regiji uključuju velike megatrustne potrese na granici ploča, poput onih iz 1839. i 1843., te manje unutarpločne potrese unutar samog luka, povezane s kosom konvergencijom na granici ploča.
Potres Magnitudu ovog megapotresa izračunali su Bernard i Lambert 1988. godine u rasponu od 7,5 do 8,0. To su ponovno procijenili Feuillet i drugi 2011. godine, dajući magnitudu od 8,5. Kasniji rad Hougha iz 2013. godine, uzimajući u obzir izvješća o potresu iz SAD-a, podržao je magnitudu od najmanje 8,5 za ovaj događaj.
Šteta U Guadeloupeu, Pointe-à-Pitre je pretrpio tešku štetu, s maksimalno 8-900 uništenih kuća od 1222 koje su postojale prije potresa. Potres su brzo pratili požari koji su uzrokovali daljnja razaranja.
Otok Antigua također je teško pogođen, a sve crkve i mlinovi diljem otoka navodno su uništeni. Prijavljeno je četrdeset smrtnih slučajeva. Šteta je prijavljena i s Montserrata, sa šest žrtava.
Cunami Na Antigvi je porast razine mora za 1,2 metra protumačen kao posljedica tsunamija izazvanog potresom. Pristanište na jugoistočnom dijelu otoka potonulo je i poprimilo "valoviti izgled".
Izvori
Kategorija:Gvadalupa 1843-02-08